Готові списки джерел за темами / Poslije rata

Добірка наукової літератури з теми "Poslije rata"

Автор: Grafiati

Опубліковано: 26 липня 2024

Оновлено: 28 липня 2024

Оформте джерело за APA, MLA, Chicago, Harvard та іншими стилями

Оберіть тип джерела:

Зміст

Статті в журналах
Дисертації
Книги
Частини книг
Тези доповідей конференцій

Ознайомтеся зі списками актуальних статей, книг, дисертацій, тез та інших наукових джерел на тему "Poslije rata".

Біля кожної праці в переліку літератури доступна кнопка «Додати до бібліографії». Скористайтеся нею – і ми автоматично оформимо бібліографічне посилання на обрану працю в потрібному вам стилі цитування: APA, MLA, «Гарвард», «Чикаго», «Ванкувер» тощо.

Також ви можете завантажити повний текст наукової публікації у форматі «.pdf» та прочитати онлайн анотацію до роботи, якщо відповідні параметри наявні в метаданих.

Статті в журналах з теми "Poslije rata"

Pederin, Ivan. "Hrvatski velikosrbi – Danko Angjelinović." Croatica et Slavica Iadertina, no. 2 (January 18, 2017): 297. http://dx.doi.org/10.15291/csi.349.

Повний текст джерела

Анотація:

Danko Angjelinović je s većinom svoje braće pripadao onom naraštaju hrvatskih pisaca i političara koji su se u Dalmaciji vrlo odlučno suprotstavili Austriji u doba oko Balkanskih ratova. Za razliku od većine tih ljudi koji su se poslije rata orijentirali hrvatski ili su bili Jugoslaveni hrvatskog tipa kao Milan Marjanović, Angjelinović je prionuo uz jugoslavenstvo srpskog tipa i u tom je držanju ustrajao i poslije Drugog svjetskog rata, pa je to mogao biti jedan od razloga zbog kojih on nije proganjan poslije 1945. kao većina sudionika hrvatskog otpora protiv talijanske okupacije koji su poslije 1945. ubijeni, bačeni u tamnicu ili su morali bježati. Angjelinović je bio pisac sa uočljivim odrazima nadrealizma, ali je njegova poezija često rodoljubno-jugoslavenska što je znatno umanjilo njezinu vrijednost. On je književno preživio Drugi svjetski rat zahvaljujući prije svega Živku Jeličiću čija je riječ s okusom službenosti dala podršku Angjelinoviću.

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Kunovac, Saša, Izet Hadžić, Alen Salkić, Slobodan Ličanin, Ramiz Ćutuk, Mujo Džambo, Dalibor Ballian, and Julijan Glavočević. "DEMOGRAFSKA STRUKTURA ČLANOVA LOVAČKIH ORGANIZACIJA U SREDNJOBOSANSKOM KANTONU." Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu 34, no. 1 (December 1, 2004): 83–93. http://dx.doi.org/10.54652/rsf.2004.v34.i1.208.

Повний текст джерела

Анотація:

UDK 639.1.057(497.6) U ovom radu prikazana je metodologija kao i glavni rezultati istraživanja koje je proveo Šumarski fakultet Univerzitetaa u Sarajevu tokom 2003. i 2004. godine među lovačkim organizacijama Srednjobosanskog kantona. Cilj rada je prikazati evoluciju broja lovaca prije i poslije rata te njihovu socio-ekonomsku strukturu, obrazovanje i motive za bavljenje lovom u današnjim uslovima.

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Pederin, Ivan. "Uloga Galicije i Šleske kod ustroja Poljske u suvremenu naciju." Croatica et Slavica Iadertina, no. 6 (January 18, 2017): 357. http://dx.doi.org/10.15291/csi.725.

Повний текст джерела

Анотація:

Ovaj rad je prikaz sveska posvećenog Galiciji u zbirci Die österreichischugarische Monarchie in Wort und Bild (Beč, 1898.) koju je 1886. pokrenuo nadvojvoda Rudolf. Svrha ovog rada nije da prikaže kulturu, povijest i gospodarstvo Galicije, već da pokaže što je ta zemlja bila i kako je funkcionirala u okviru Carevine. Iz zbirke se vidi da je namjera izdavača bila da prikaže Carevinu kao cjelinu i to pojedinačno svaku od njezinih zemalja. Tu je jasno da je Dvor išao za tim da se sve te zemlje razviju u suvremene nacije u čemu je i uspio, a to je prikazano u ovom svesku. Carevina se prema tome sastojala od niza političkih i nacionalnih jedinica koje je vezivala jedino osoba cara i kralja. Galicija je bila dio Poljske koji je po diobi Poljske pripao Carevini, a granice toga dijela mijenjale su se za Napoleonskih ratova. Za razliku od Poljaka u ruskom i pruskom, kasnije njemačkom dijelu Poljske, Poljaci u Galiciji uživali su više od manjinskih zemalja, imali su djelomični suverenitet, jer je car imao u svojoj ruci samo vojsku, vanjske poslove, gospodarstvo i financije. Zbog toga je Galicija postala vodeći dio Poljske koja će se ujediniti poslije Prvoga svjetskog rata.

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Karakaš Obradov, Marica. "Migracije mađarskog stanovništva na hrvatskom području tijekom Drugog svjetskog rata i neposredno poslije." Tokovi istorije 20, no. 1/2012 (April 2012): 87–105. http://dx.doi.org/10.31212/tokovi.2012.1.kar.87-105.

Повний текст джерела

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Juzbašić, Dževad. "Aneksija i problemi donošenja Zemaljskog ustava (statuta) za Bosnu i Hercegovinu." Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja, no. 38 (February 14, 2024): 183–228. http://dx.doi.org/10.5644/godisnjak.cbi.anubih.38.10.

Повний текст джерела

Анотація:

Razlog za aneksiju saopćen javnosti bila je potreba da zemlja dobije ustav. To je učinjeno nakon što je ustav već dobio niz autokratskih država, mada su motivi za aneksiju bili znatno kompleksniji. O bosanskom ustavu iz 1910. godine već su savremenici dosta opširno pisali. To su u prvom redu tekstovi na njemačkom jeziku iz pera ustava Steinbacha, Karla Lampa,Ise Kršnjavija, Lea Gellera, Ferdinanda Schmida, Norberta \Vurmbranda objavljeni u časopisima i posebnim djelima u razdoblju od 1910. do 1915. godine. U njima je, kao i u drugim radovima, prvenstveno razmatran teorijskopravni aspekt oktroiranih ustavnih rješenja, ne ulazeći bliže u probleme njihove društvenopolitičke pozadine i praktične primjene. To savremenicimanije bilo uglavnom ni moguće, jer im pored ostalog, nisu mogli biti pristupačni prvorazredni istorijski izvori koji bi osvijetlili tu pozadinu. Ni Todor Kruševac, pišući poslije Drugog svjetskog rata o političkim okvirima bosanskog ustava, nije se poslužio arhivskom građom koja o toj problematici postoji. Naša istoriografija poslije drugog svjetskog rata dala je značajan doprinososvjetljavanju političke pozadine određenih državnopravnih rješenja i kombinacija s položajem Bosne i Hercegovine u okviru Monarhije. Tako je Hamdija Kapidžić u svojoj studiji o pripremanju ustavnog perioda u Bosni i Hercegovini na osnovu arhivske građe izložio osnovne principe i motive od kojih je polazila austrougarska uprava pri formuliranju nacrta ustavnih normi.

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Dittrich, Marie-Agnes. "Kako podijeliti baštinu kad se izumi nacija. Politička i muzička podjela Njemačke." Bosnian / Croatian / Serbian, no. 10 (October 22, 2018): 366–75. http://dx.doi.org/10.51515/issn.2744-1261.2018.10.1.366.

Повний текст джерела

Анотація:

Poslije kraja starog Carstva u Napoleonovoj eri, države koje su sada Austrija i Njemačka postepeno su se podijelile. Ali zbog suparništva koje se javilo između Pruske i Austrije u decenijama prije nego što je novo Njemačko Carstvo isključilo Austriju, pojam “Njemačke” morao se ponovo definisati tako da se ona razlikuje ne samo od Francuske nego i od Austrije. Zagovaranje ideje o svojstveno “njemačkoj” kulturi bez priznavanja superiornosti praktično svih kulturnih centara a pogotovo bečke bogate kulturne i muzičke baštine zahtijevalo je ponovno iscrtavanje karte evropskog muzičkog pamćenja uz pomoć velikih djelitelja kao što su uloge religije ili roda. Nijemci su rado smatrali da su oni, kao većinom protestanti, intelektualniji, napredniji i muževniji za razliku od dekadentnih, tradicionalističkih katolika u Austriji. To “proizvođenje drugosti” Austrije utjecalo je na prihvatanje kompozitora kao što je Beethoven, koga je Pruska prisvojila kao Nijemca, ili Schuberta kao tipičnog Austrijanca. Slične razlike konstruisane su prilikom pomjeranja odnosa između Njemačke i Austrije poslije Prvog svjetskog rata i nakon nacionalsocijalizma, i kada se sama Njemačka još jednom podijelila.

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Miočević, Tanja Trošelj. "Hrvatsko narodno vijeće od 1974. do 1990." Obnovljeni život 75, no. 2 (June 11, 2020): 229–45. http://dx.doi.org/10.31337/oz.75.2.6.

Повний текст джерела

Анотація:

U ovom radu prikazuje se povijest nastanka i rada Hrvatskoga narodnoga vijeća u redovima hrvatske političke emigracije. Poseban naglasak stavljen je na povijest hrvatske političke emigracije poslije završetka Drugoga svjetskoga rata, nastanak različitih političkih pokreta i organizacija, kao i njihove međustranačke odnose. Rad također tematizira političke događaje 70–ih godina prošloga stoljeća u Domovini, kada je državno vodstvo u Jugoslaviji s Titom na čelu smijenilo vodstvo Centralnoga komiteta saveza komunista republike Hrvatske. Među najpoznatijim sudionicima kulturno–političkoga pokreta, kako su još zvali Hrvatsko proljeće, bili su Savka Dabčević Kučar, Miko Tripalo, a među studentima Dražen Budiša i Ivan Zvonimir Čičak. Oni, kao i brojni drugi, osuđeni su na zatvorske kazne, a staroj hrvatskoj instituciji Matici hrvatskoj bio je zabranjen rad. Također se u radu opisuju reakcije hrvatske političke emigracije na nastale političke promjene u Hrvatskoj.

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Pilić, Stipe. "Virovitička hrvatska nacionalna omladina između dva svjetska rata do pristupa Ustaškoj mladeži 1941." Zbornik Janković 4, no. 4 (August 20, 2020): 186–247. http://dx.doi.org/10.47325/zj.4.4.8.

Повний текст джерела

Анотація:

Rad se bavi nastankom hrvatske omladine u Virovitici 1920-ih godina, daljnjim razvojem nakon tih godina, revolucionarnim djelovanjem po uspostavi šestosiječanjske diktature i sudbinama pojedinaca kroz individualne terorističke akcije. Poslije kratkotrajnog gotovo prestanka rada omladine u zemlji, njen se rad prvo pojačava kroz djelovanje u nelegalnim poluvojnim i paravojnim postrojbama Hrvatske seljačke i građanske zaštite. Nastankom Banovine Hrvatske (BH) osniva se Hrvatski Junak, najmasovnija organizacija hrvatske nacionalne omladine od 7 do 21. godine koja je pod utjecajem i vodstvom Hrvatske seljačke stranke (HSS). Nastankom Nezavisne Države Hrvatske (NDH) Hrvatski Junak u kratkom vremenu, do rujna 1941. kompletno prilazi ustaškoj mladeži. Nova država u ustašku mladež nastoji okupiti cjelokupnu mladež od 7 do 21 godinu, što će joj administrativno i poći za rukom. U svim razdobljima omladina je predstavljala borbene dijelove stranaka ili države i najčešće bila svojevrsna paramilitarna, poluvojna organizacija.

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Hamzić, Alija. "Čitaonica i biblioteka u Koraju( 100 godina od osnivanja 1919. godine)." Bastina sjeveroistocne Bosne 12, no. 12 (October 7, 2020): 139–47. http://dx.doi.org/10.55258/2232-7665.2020.12.139.

Повний текст джерела

Анотація:

Jedan od najznačjanijih datuma u bogatoj kulturno-histroijskoj prošlosti Koraja je osnivanje čitaonice sa bibliotekom, neposredno poslije završetka Prvog svjetskog rata, krajem 1919. godine. Vremenom će čitaonica postati kulturno-prosvjetna ustanova od posebne važnosti i utjecaja na mjesno okupljanje i druženje, društveno-političko djelovanje, obrazovanje i kulturno-prosvjetno uzdizanje mještana Koraja i okoline a posebno mladih naraštaja. Iz takvog ambijenta će izrasti kulturno-umjetničko društvo, fudbalski klub,omladinska čitaonica, tečajevi i opismenjavanje mještana, Fond za stipendiranje učenika i studenata i mjesto odakle su poticale ideje za organizovanje akcija na obnovi, komunalnom osavremenjavanju i uređenju naselja. Klučne riječi: Koraj, čitaonica,bibiloteka, kultura, obrazovanje.

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Rajković, Ana. "Dokumenti o aktivnostima državnih vlasti pri suzbijanju širenja boljševičkih ideja na području Slavonije i Srijema (1918.-1922.)." Scrinia Slavonica 20, no. 1 (February 15, 2021): 481–504. http://dx.doi.org/10.22586/ss.20.1.1.

Повний текст джерела

Анотація:

Autorica u radu donosi prikaz društveno-političke situacije u razdoblju poslije Prvog svjetskog rata u kontekstu aktivnosti državnih vlasti pri suzbijanju širenja boljševičkih ideja na području Slavonije i Srijema. U radu se zatim predstavljaju relevantni dokumenti Državnog arhiva u Osijeku, kao i građa Centra za izučavanje radničkog i narodnooslobodilačkog pokreta za Slavoniju i Baranju koja se čuva u današnjem Hrvatskom institutu za povijest – Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. U radu i odabiru dokumenata naglasak je postavljen na djelovanje „oktobaraca“ koji su na tragu revolucionarnih previranja u Europi pokušali djelovati na ovom području u smislu propagiranja boljševičkih ideja.

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Більше джерел

Дисертації з теми "Poslije rata"

Milin, Melita. "Tradicionalno i novo u srpskoj muzici posle Drugog svetskog rata 1945-1965 [The Traditional and the New in Serbian Music after the Second World War 1945-1965], Belgrad 1998, pp. 261 [Zusammenfassung]." Internationale Arbeitsgemeinschaft für die Musikgeschichte in Mittel- und Osteuropa an der Universität Leipzig, 1999. https://ul.qucosa.de/id/qucosa%3A15653.

Повний текст джерела

Анотація:

The aUthor of the book investigates the innovative processes in the Serbian music between 1945 and 1965, taking into due consideration the factor of tradition and the wider European context of musical development.

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Milin, Melita. "Tradicionalno i novo u srpskoj muzici posle Drugog svetskog rata 1945-1965 [The Traditional and· the New in Serbian Music after the Second World War 1945-1965], Belgrad 1998, pp. 261 [Zusammenfassung]." Universitätsbibliothek Leipzig, 2017. http://nbn-resolving.de/urn:nbn:de:bsz:15-qucosa-225164.

Повний текст джерела

Анотація:

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Книги з теми "Poslije rata"

Pisma iz rata '92: I dvije godine poslije. [Sarajevo]: Bosanski mostovi, 1994.

Знайти повний текст джерела

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Husedžinović, Sabira. Kula Husein-kapetana Gradaščevića : vrijednosti i stanje poslije rata 1992./95. Sarajevo: Preporod, 1999.

Знайти повний текст джерела

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Sabira, Husedžinović, ed. Kula Husein-kapetana Gradaščevića : vrijednosti i stanje poslije rata 1992./95. Sarajevo: Preporod, 1999.

Знайти повний текст джерела

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Posle rata. Beograd: Srpska književna zadruga, 1996.

Знайти повний текст джерела

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

R, Lampe John, and Prickett Russell O, eds. Američko-jugoslovenski ekonomski odnosi posle drugog svetskog rata. Beograd: Radnička štampa, 1990.

Знайти повний текст джерела

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Nemačka manjina u Jugoslaviji: Sudbina folksdojčere posle Drugog svetskog rata. Smederevo: B. Pavlica, 2002.

Знайти повний текст джерела

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Milin, Melita. Tradicionalno i novo u srpskoj muzici posle drugog svetskog rata, 1945-1965. Beograd: Muzikološki institut SANU, 1998.

Знайти повний текст джерела

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Tepavac, Mirko. Moj drugi svetski rat i mir: O ratu posle rata - autobiografijski zapisi. Zagreb: Razlog, 2012.

Знайти повний текст джерела

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Sgibneva, N. V. Morfofunkt︠s︡ionalʹnoe sostoi︠a︡nie sensomotornoĭ kory posle malykh radiat︠s︡ionnykh vozdeĭstviĭ: Monografii︠a︡ = Morphofunctional condition of sensomotor cortex under the influence of low doses of ionizing radiation : monograph. Voronezh: Izdatelʹsko-poligraficheskiĭ t︠s︡entr "Nauchnai︠a︡ kniga", 2013.

Знайти повний текст джерела

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Petar, Kačavenda, and Bogetić Dragan, eds. Balkan posle drugog svetskog rata: Zbornik radova sa naučnog skupa = The Balkans after the Second World War : collection of works from the slientific [i.e. scientific] conference. Beograd: Institut za savremenu istoriju, 1996.

Знайти повний текст джерела

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Більше джерел

Частини книг з теми "Poslije rata"

Milojević, Momir. "Božidar S. Marković kao stručni prevodilac". У Pravo i javne delatnosti : liber amicorum Jovica Trkulјa, 447–59. Pravni fakultet : Institut za uporedno pravo : Dosije studio, 2024. http://dx.doi.org/10.56461/zr_24.lajt.21.

Повний текст джерела

Анотація:

Božidar S. Marković (Solun, 1903 – Beograd, 2002), nakon odbranjene doktorske disertacije u Parizu, započeo je univerzitetsku karijeru na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Biran je za docenta 1933. i vanrednog proffesora 1938. za predmet Građansko pravo. Posle Drugog svetskog rata, 1945. udalјen je sa Univerziteta i radio je kao prevodilac i pravni stručnjak. Po odlasku u penziju 1961, posvetio se prevođenju. Autor prvo ukazuje na pet decenija dug prevodilački rad profesora Markovića koji je prevodio s engleskog i francuskog jezika brojna naučna i književna dela. Težište rada je na analizi stručnih prevoda profesora Markovića. Prvo su pomenute knjige i radovi koje je preveo između dva rata za biblioteku Javnog prava, list Napred i dr. Nakon toga su razmatrani brojni Markovićevi prevodi posle Drugog svetskog rata, kao i njegove aktivnosti u Savezu prevodilaca Jugoslavije i u Međunarodnoj federaciji prevodilaca u čijem je osnivanju učestvovao i 27 godina bio član njenog Upravnog odbora. Na kraju se navode priznanja koja je profesor Marković dobio za dugogodišnji prevodilački rad i unapređenje prevodilačke delatnosti u svetu i kod nas.

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Anotnić, Slobodan. "U čast profesora Trkulje: Srbi u Ugarskoj (Mađarskoj) 1844–1944." У Pravo i javne delatnosti : liber amicorum Jovica Trkulјa, 31–54. Pravni fakultet : Institut za uporedno pravo : Dosije studio, 2024. http://dx.doi.org/10.56461/zr_24.lajt.02.

Повний текст джерела

Анотація:

U prvom delu rada opisuje se akademska saradnja autora i profesora Trkulјe, te daje ocena profesorovog značaja za naš akademski život. Trkulјa spada u plejadu istinskih akademskih privrženika najbolјim tradicijama srpskog visokog školstva i naše društvene nauke, kao što pripada i onoj plejadi javnih intelektualaca koji su celim svojim bićem čuvali i afirmisali ideju slobode. U drugom delu rada opisuje se položaj Srba u Ugarskoj 1844–1918. Srbi su, posle 1860, u Ugarskoj ostali bez svake regionalne ili lokalne autonomije, a sve što im je ostalo bila je crkvena autonomija. Ali i ona je sve više smanjivana, te konačno ukinuta 1912. godine. Tako su Srbi, početkom XX veka, ostali izloženi sistematskoj i polunasilnoj mađarizaciji. U trećem delu rada opisuje se položaj Srba u obnovlјenoj Ugarskoj – Hortijevoj Mađarskoj 1941–1944. Objašnjava se zašto je Kralјevina Mađarska 1918–1944. bila Ugarska 2.0, opisuju se masovni, genocidni zločini nad Srbima 1941–1944, te sistematska desrbizacija Bačke i Baranje masovnim proterivanjem srpskog stanovništva i naselјavanjem mađarskog. U zaklјučku se objašnjava zašto je mađarski nacionalizam danas manja pretnja za Srbe od nekih drugih obližnjih nacionalizama: 1. krivci za zločine u Bačkoj 1941–1944. kažnjeni su i posle toga više nije bilo novih zločina nad Srbima; 2. Srbi su čak i u Bačkoj postali ubedlјiva demografska većina; 3. Mađarska je posle 1944. godine – za razliku od Hrvatske – temelјno denacifikovana; 4. aktuelni mađarski nacionalizam nije „vampirski“ ili „zombi“ nacionalizam – on od Srba ne otima jezik, istoriju, crkve i velikane kulture, jer ih Mađari autentično imaju.

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Szatlach, Maria Ewa. "REGIONALNA POLITIKA U JUGOSLAVIJI I POLJSKOJ POSLE DRUGOG SVETSKOG RATA – SLIČNOSTI I RAZLIKE." In Jugoslavija i Poljska: odnosi u XX veku. Međunarodni tematski zbornik radova, 389–403. Institut za savremenu istoriju; Uniwersytet Kazimierza Wielkiego w Bydgoszczy, 2019. http://dx.doi.org/10.29362/2350.sza.389-403.

Повний текст джерела

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Bjelajac, Mile. "Stranci u srpskoj i jugoslovenskoj vojsci." In Tradicija i transformacija : transnacionalna iskustva jugoslovenske istorije : tematski zbornik, 153–74. Institut za noviju istoriju Srbije, 2019. http://dx.doi.org/10.31212/zradova.16.transnac.bje.153-174.

Повний текст джерела

Анотація:

: U ovom radu, koji je zasnovan na autorovim dugogodišnjim istraživanjima fenomena vojske u etnički i verski složenim uslovima, ponuđen je, kroz brojne primere, odgovor na pitanje da li je jugoslovensko iskustvo nadnacionalnih integracija započelo tek sa stvaranjem Kraljevine Jugoslavije ili je imalo svoju duboko ukorenjenu istoriju tokom razvoja moderne srpske državnosti. U radu su tek naznačeni provereni i prethodno objavljeni zaključci autora koji sugerišu da su oduvek postojale najviše namere da se u srpskoj, kasnije jugoslovenskoj vojsci ostvari praksa etničke i verske tolerancije, da tu ustanovu i preko nje državu i društvo građani osećaju kao svoje. Oni koji su u nju dolazili iz svoje volje, oni koji su joj služili u ratovima preko svog potomstva širili su taj dobar duh i sliku Srbije kao zemlje koja se prihvata po izboru. U Kraljevini Jugoslaviji ovo opredeljenje je delom bilo uslovljeno egzistencijalnim razlozima za nekadašnje austrougarske oficire ili carske ruske oficire. Bilo je i optanata, bivših dobrovoljaca u redovim srpske vojske tokom rata kod kojih je motiv bio daleko jasniji i lakši za interpretaciju. Oko ove teme postoje u istoriografiji polarizovane interpretacije, posebno posle 90-ih. Autor izlaže argumentaciju koja osporava teze da je postojao srpski plan potčinjavanja, osporavanja i apsolutne dominacije.

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Тези доповідей конференцій з теми "Poslije rata"

Goldstein, Ivo. "Modernitet u Zagrebu poslije Prvog i Drugog svjetskoga rata." In Desničini susreti 2018. Filozofski fakultet u Zagrebu, FF Press, 2019. http://dx.doi.org/10.17234/desnicini_susreti2018.02.

Повний текст джерела

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Šístek, František. "Michal Mareš u ratu poslije rata (1945.–1947.): intelektualni otpor izgonu sudetskih Nijemaca." In Intelektualci i rat 1939. – 1947.: zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2012. Dio 2. Filozofski fakultet u Zagrebu, FF-Press, 2013. http://dx.doi.org/10.17234/desnicini_susreti2012_2.dio.11.

Повний текст джерела

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Sarač-Rujanac, Dženita. "PRILOG POLITIČKOJ BIOGRAFIJI AVDE HUME – VIJEĆNIKA TREĆEG ZASJEDANJA ZEMALJSKOG ANTIFAŠISTIČKOG VIJEĆA NARODNOG OSLOBOĐENJA BOSNE I HERCEGOVINE." In 75. godišnjica Trećeg zasjedanja ZAVNOBiH-a: uloga Trećeg zasjedanja ZAVNOBiH-a u društvenom i političkom razvoju Bosne i Hercegovine. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 2020. http://dx.doi.org/10.5644/pi2020.193.09.

Повний текст джерела

Анотація:

Jedan od vijećnika Trećeg zasjedanja ZAVNOBiH-a (26, 27. i 28. april 1945, Sarajevo) koji je učestvovao u pripremi i radu i prethodna dva, u Mrkonjić Gradu (1943) i Sanskom Mostu (1944), bio je Avdo Humo, književnik iz Mostara, ilegalac i profesionalni revolucionar. Donosimo ključne biografske podatke Avde Hume, hronološki ukazujući gdje je i kada ovaj istaknuti intelektualac i političar bio angažiran. Još kao student Beogradskog univerziteta Humo postaje aktivan član, tada ilegalne Komunističke partije Jugoslavije (KPJ), a tokom Drugog svjetskog rata bio je organizator i učesnik antifašističkog otpora. Imao je veliku zaslugu u sazrijevanju ideje o posebnosti tj. priznanju Bosne i Hercegovine kao jedne od šest ravnopravnih republika u Federativnoj Jugoslaviji. Poslije rata obnašao je brojne političke i društvene funkcije, kako u Republici tako i u saveznom centru. Međutim, u kontekstu snažnog vala tzv. samokritike unutar Saveza komunista Jugoslavije (SKJ) početkom 1970-ih godina, rekonstrukcije republičkih rukovodstava, smjene tzv. proljećara i liberala i značajne restaljinizacije sistema, Avdo Humo je politički marginaliziran i moralno diskvalificiran. U ovom radu posvetili smo posebnu pažnju partijskom razlazu s Humom. Koristeći građu Arhiva Bosne i Hercegovine, ličnog fonda Avde Hume kao i objavljene radove nešto podrobnije smo se osvrnuli na njegovu glasnu kritiku, ukazali na pitanja koja je, u kontekstu permanentne promjene, smatrao izuzetno važnim za aktuelni proces razbijanja postojećeg federalnog centralizma i unitarizma.

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Kržišnik Bukić, Vera. "TERMINOLOGIJA O BOSNI KAO STRUČNI I POLITIČKI PROBLEM." In Međunarodna naučna konferencija-75. GODIŠNJICA PRVOG ZASJEDANJA ZAVNOBIH-a: POVIJESNA UTEMELJENOST OBNOVLJENE DRŽAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. I 21. STOLJEĆU. Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina, 2019. http://dx.doi.org/10.5644/pi2019.179.20.

Повний текст джерела

Анотація:

Autorica je u ovom radu fokusirana na povijesnu i savremenu problematiku u Bosni i u vezi s Bosnom koja se odnosi na spornu terminologiju sadržaja pojmova narod i nacija u historiografiji i drugim društvenim naukama. Ime Bosna u tekstu iz operativnih razloga koristi kao sinonim za sadašnju samostalnu državu Bosnu i Hrercegovinu, a i za taj prostor u prošlosti. Smatra da je propuštena prilika u historijskom trenutku neposredno prije ili poslije završetka Drugog svjetskog rata kada se Bosna možda mogla identificirati ne samo po etničkom kriteriju već ujedno i kroz građanski princip budućeg društvenog uređenja ove tada formirane središnje republike u jugoslavenskoj federaciji. Objašnjava štetni utjecaj upotrebe spornih termina narod i nacija na društvenu realnost Bosne u prošlosti i sadašnjosti. Ocjenjuje da bi se moglo i trebalo preciznom terminološkom aplikacijom ovih pojmova i njihovih izvedenica možda znatnije doprinijeti prevazilaženju stalnih društvenih napetosti koje opterećuju Bosnu poradi zamršene domaće etničke strukture, a najviše radi negativnog utjecaja susjednih država Republike Srbije i Republike Hrvatske na društvene odnose u Bosni. Predstavlja i moguće istraživačke modalitete za razmatranje bosanske stvarnosti na području narodnosnih i nacionalnih sadržaja. Predlaže proaktivnu sistematičnu ulogu društvenih nauka u polju terminologije o narodnosnim i građanskim pitanjima Bosne.

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Jovanić, Goran. "PROMENA PARADIGME RAZVOJA I RASTA PRIVREDE POD UTICAJEM LIBERALIZACIJE TRŽIŠTA U SRBIJI." In 4th International Scientific Conference – EMAN 2020 – Economics and Management: How to Cope With Disrupted Times. Association of Economists and Managers of the Balkans, Belgrade, Serbia, 2020. http://dx.doi.org/10.31410/eman.2020.351.

Повний текст джерела

Анотація:

U radu je prikazana promena privrede pod uticajima u poslednjih 20 godina na ograničenom tržištu kakva je Srbija. Na taj način ukazujemo na ogroman uticaj neprimetnih i u javnosti nedovoljno imenovanih mera koje su donosile vlasti posle revolucije 2000-te do danas. Prva od mera koja je potpuno promenila ekonomiju zemlje je ukidanje kontingenata. Uticaj ove promene je promenio ukupnu privrednu situaciju i narušio tadašnju privrednu strukturu koja se stvarala i razvijala pre i tokom devedesetih godina.

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Hubalek, Ivan. "Svjedok vremena – svaštice o Branku (Branetu) Crlenjaku." In Književno-znanstveni kolokviji Iskustvo pisanja i čitanja o ratu – u vremenu poslije ; (2019 ; Vukovar)Znanstveno-stručni kolokvij Vukovarski pojmovnik: Brane Crlenjak (1930.-2014.) – povodom devedesete godišnjice rođenja ; (2020 ; Vukovar). Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2023. http://dx.doi.org/10.21857/ygjwrcpkny.

Повний текст джерела

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Novinc, Vlasta. "he Experience of Writing about War – the 20th Century and Literary Trauma Theory." In Književno-znanstveni kolokviji Iskustvo pisanja i čitanja o ratu – u vremenu poslije ; (2019 ; Vukovar)Znanstveno-stručni kolokvij Vukovarski pojmovnik: Brane Crlenjak (1930.-2014.) – povodom devedesete godišnjice rođenja ; (2020 ; Vukovar). Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2023. http://dx.doi.org/10.21857/yrvgqtwxg9.

Повний текст джерела

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Novinc, Vlasta. "O umjetnosti i samospoznaji – čitanje Zapisa (2009.) Branka Crlenjaka." In Književno-znanstveni kolokviji Iskustvo pisanja i čitanja o ratu – u vremenu poslije ; (2019 ; Vukovar)Znanstveno-stručni kolokvij Vukovarski pojmovnik: Brane Crlenjak (1930.-2014.) – povodom devedesete godišnjice rođenja ; (2020 ; Vukovar). Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2023. http://dx.doi.org/10.21857/y26keclk19.

Повний текст джерела

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Tomaš, Stjepan. "Domovinski rat traži pisca." In Književno-znanstveni kolokviji Iskustvo pisanja i čitanja o ratu – u vremenu poslije ; (2019 ; Vukovar)Znanstveno-stručni kolokvij Vukovarski pojmovnik: Brane Crlenjak (1930.-2014.) – povodom devedesete godišnjice rođenja ; (2020 ; Vukovar). Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2023. http://dx.doi.org/10.21857/ydkx2conn9.

Повний текст джерела

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Cvikić, Sandra. "Poslijeratna kultura sjećanja u Hrvatskoj i diskurs o Vukovarskoj bitki 1991. godine." In Književno-znanstveni kolokviji Iskustvo pisanja i čitanja o ratu – u vremenu poslije ; (2019 ; Vukovar)Znanstveno-stručni kolokvij Vukovarski pojmovnik: Brane Crlenjak (1930.-2014.) – povodom devedesete godišnjice rođenja ; (2020 ; Vukovar). Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2023. http://dx.doi.org/10.21857/m16wjcndx9.

Повний текст джерела

Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Ми пропонуємо знижки на всі преміум-плани для авторів, чиї праці увійшли до тематичних добірок літератури. Зв'яжіться з нами, щоб отримати унікальний промокод!