Готові списки джерел за темами / Domovina

Добірка наукової літератури з теми "Domovina"

Автор: Grafiati
Опубліковано: 26 липня 2024
Оновлено: 27 липня 2024

Оформте джерело за APA, MLA, Chicago, Harvard та іншими стилями

Оберіть тип джерела:

Зміст

Ознайомтеся зі списками актуальних статей, книг, дисертацій, тез та інших наукових джерел на тему "Domovina".

Біля кожної праці в переліку літератури доступна кнопка «Додати до бібліографії». Скористайтеся нею – і ми автоматично оформимо бібліографічне посилання на обрану працю в потрібному вам стилі цитування: APA, MLA, «Гарвард», «Чикаго», «Ванкувер» тощо.

Також ви можете завантажити повний текст наукової публікації у форматі «.pdf» та прочитати онлайн анотацію до роботи, якщо відповідні параметри наявні в метаданих.

Статті в журналах з теми "Domovina"

1

Kondoglu, Fotis, and Lara Unuk. "Ajvali, moja domovina." Keria: Studia Latina et Graeca 25, no. 2 (December 28, 2023): 61–69. http://dx.doi.org/10.4312/keria.25.2.61-69.

Повний текст джерела
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
2

Raguž, Mirko. "Sudjelovanje Senjskih Podgoraca u Domovinskom ratu." Senjski zbornik 44, no. 1 (2017): 159–64. http://dx.doi.org/10.31953/sz.44.1.10.

Повний текст джерела
Анотація:
Dok je dio Hrvatske značajnije angažiran u Domovinskom ratu ljetnih mjeseci godine 1991., na senjskom području osjećala se velika napetost, ali i odlučnost da se brani domovina. Senj i senjsko Podgorje nalazili su se za vrijeme Domovinskog rata na jednoj periferiji neposrednog ratnog djelovanja, ali usprkos tomu njihov prinos toj borbi bio je velik. Senjski Podgorci kao dragovoljci sudjelovali su na svim bojišnicama diljem Hrvatske i s ponosom branili svoju zemlju od agresije JNA i srpskih paravojnih postrojbi. Posebice su se isticali u borbama na području Like, ali i na teritoriju Senja i velebitskog Podgorja, na koje se isključivo odnosi ovo kazivanje. U ovome Domovinskom ratu pokazali su se uvijek spremnim žrtvovati svoj život u obrani svoje domovine Hrvatske.
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
3

Tolić, Željko. "Isusova domovina u povijesnim mijenama." Služba Božja 62, no. 1 (2022): 48–95. http://dx.doi.org/10.34075/sb.62.1.2.

Повний текст джерела
Анотація:
Palestina, za kršćane Sveta zemlja, oduvijek je zbog svojeduhovne i profane povijesti privlačila znatiželju i pobuđivala različiteosjećaje. Na znatiželji i duhovnosti nastao je i ovaj rad, koji jepodijeljen u tri poglavlja. U prvome, koji je naslovljen Helenističkoi Makabejsko razdoblje, autor govori o vladavini dviju helenističkihdinastija (egipatske Ptolomejevića i sirijske Seleukovića) u Palestini,s jedne, te o židovskoj borbi za samostalnost pod vodstvomsvećenika Matatije i njegovih sinova, s druge strane. U drugompoglavlju naslov kojega je Rimska dominacija u Palestini, autoru relativnim podnaslovima obrađuje rimsko osvajanje Palestine iupravu nad njom, bilo da je riječ o rimskim namjesnicima (prefektimaili prokuratorima) ili Herodovskoj kraljevskoj dinastiji, koja jevladala Palestinom kao rimsko savezničko kraljevstvo. U trećempoglavlju, naslovljenom Prvi židovski rat (66. – 70.), autor se baviuzrocima židovske pobune protiv rimske vlasti te njezinu gušenju,u kojemu su rimske legije pod Titovim zapovjedništvom do temeljasravnile Jeruzalem, a jeruzalemski Hram, srce i ponos židovstva,pretvorile u prah i pepeo. Završetak rimskih ratnih operacija dramatičnoje završio padom tvrđave Masade (73. godine). Na krajurada autor se dotaknuo i kršćana, koji nisu sudjelovali u tom ratu,kao i reorganizacije židovstva poslije nestanka Hrama. Na krajudonosi i Kronologiju bitnih događaja.
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
4

Manojlović, Narcisa. "Obiteljski domovi kao rastući vid obiteljskog poduzetništva i otvaranja novih radnih mjesta." Obrazovanje za poduzetništvo - E4E 10, no. 2 (December 18, 2020): 107–25. http://dx.doi.org/10.38190/ope.10.2.10.

Повний текст джерела
Анотація:
U Republici Hrvatskoj su se 2003. godine otvorile zakonske mogućnosti za pružanje socijalne usluge smještaja za starije i teško bolesne osobe (do 20 korisnika) u obiteljskim domovima. Taj novi vid obiteljskog poduzetništva u djelatnosti socijalne skrbi, koji ranije nije postojao, od tada do danas kontinuirano bilježi rast ponude i potražnje. Anketnim istraživanjem na ukupnoj populaciji predstavnika obiteljskih domova u Hrvatskoj, sukcesivno u 2017., 2018. i 2019. godini, utvrđen je broj i teritorijalna rasprostranjenost aktivnih obiteljskih domova, kapaciteti i broj korisnika, raspon cijena, minimalni ukupni prihodi te broj i profili radnika koje zapošljavaju, uključujući angažirane članove obitelji i vanjske zaposlenike. Zahvaljujući nesaturiranoj i trajno rastućoj potražnji za uslugom smještaja, pokazalo se da je ponuda obiteljskih domova za starije i teško bolesne osobe prisutna u svim županijama te da je do 2019. godine narasla na 400 aktivnih obiteljskih domova i blizu 6.000 korisnika, s perspektivom daljnjeg rasta. Ustanovljeno je da je prosječno u obiteljskom domu angažirano preko 6 osoba, u okvirnom omjeru: 2 člana obitelji i 4 vanjska zaposlenika. Budući da obiteljski domovi u dobroj mjeri angažiraju „neiskorištene“ materijalne i ljudske resurse kojima obitelj raspolaže (nezaposlene članove obitelji, postojeće objekte i opremu, u slučaju seljačkih domaćinstava i poljoprivredne resurse), cijena novootvorenog radnog mjesta je po prirodi stvari relativno niska. To ovu poduzetničku djelatnost čini još značajnijom, osobito jer se razvija i u manje razvijenim područjima i zapošljava i osobe niže zapošljivosti (nižeg obrazovnog statusa, starije, žene). Može se zaključiti da su obiteljski domovi nimalo zanemariv čimbenik otvaranja novih radnih mjesta i zapošljavanja, sada i ubuduće. Istraživanjem su ustanovljene i velike razlike u cijenama usluge, kao rezultat cjenovne prilagodbe tržišnoj potražnji i kupovnoj moći. To zacijelo rezultira i značajnim odstupanjima u kvaliteti usluge i uvjetima smještaja ove osjetljive skupine korisnika, što će ubuduće zahtijevati sustavniji državni nadzor i veća ulaganja predstavnika obiteljskih domova.
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
5

Rice, Timothy. "Nova Domovina/A New Homeland: Balkan Slavic Music from the Industrial Midwest." Yearbook for Traditional Music 21 (1989): 160. http://dx.doi.org/10.2307/767797.

Повний текст джерела
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
6

Čavić, Aldo. "Hvarska renesansna intelektualna polja." Tabula, no. 17 (November 16, 2020): 67–103. http://dx.doi.org/10.32728/tab.17.2020.3.

Повний текст джерела
Анотація:
Dalmatinske su komune u XVI. stoljeću bile zasebni politički organizmi, strukturirane kao aristokratske republike, a njeni su stanovnici osjećali komunu kao jedinu domovinu. Ipak postojao je i širi društveni prostor u osnovi čijeg su integracijskog procesa bili ljudi, njihove veze i bliskosti duhovnih struktura, a koji se može podijeliti na veći tzv. jadranski društveni prostor koji se ostvaruje na cijelom Jadranu – i hrvatskom i talijanskom, i onaj uži – „istočnojadranski” – u zemlji Schiavona, koji su stvorili svojom intelektualnom djelatnošću, vezama i komunikacijama plemići dalmatinskih komuna, a najočitiji je u kreiranju prostora humanističke i renesansne književnosti, prostor dalmatinske res publica litteraria. Ova „književna republika” nadilazila je uske granice komuna – domovina, ali i staleške podjele unutar komuna – u njoj su ravnopravno sudjelovali književnici plemići i pučani. Kao svaka republika, imala je unutar članova hijerarhijsku ljestvicu i uloge koje su pojedini članovi „republike” zauzimali. Taj društveni prostor dalmatinske književne republike istražen je u svjetlu teorije francuskoga sociologa i filozofa Pierra Bourdieua o intelektualnim i kulturnim poljima, polazeći od premise da su u svakom činu intelektualnog i umjetničkog stvaranja skrivene veze između stvaratelja i njegovoga djela, uvjetovane društvenim odnosima unutar kojih se događa stvaralački čin kao čin komunikacije, odnosno da je samo djelo uvjetovano položajem stvaratelja u intelektualnom polju. Analizirano je 47 komunikacijskih tekstova (prije svega poslanica) napisanih od početka do sedamdesetih godina XVI. st., a kojima su pošiljatelji ili adresati hvarski književnici. Iz toga su proizašla dva hvarska intelektualna polja te uočene centralne ličnosti u svakom od njih. Također je u dodatku, u svjetlu novootkrivene knjige talijanskih soneta Hanibala Lucića, konstruirano Lucićevo talijansko intelektualno polje.
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
7

Jakić, Lucija, and Ivana Buljubašić Srb. "Otpor subjekta u poeziji Branka Čegeca." Anafora 9, no. 2 (2022): 391–412. http://dx.doi.org/10.29162/anafora.v9i2.9.

Повний текст джерела
Анотація:
U radu se analiziraju kulturni i medijski tragovi u poeziji Branka Čegeca. Istraženi su, opisani i protumačeni iz perspektive subjektne strukture u trima autorovim tekstovima triju pjesničkih zbirki objavljenih 80-ih godina 20. stoljeća – „Genesis (domovina): vazda i dovijeka“ iz Eros-Europa-Arafat, „Abcčćdđdžefghijklmnnjoprsštuvzž“ iz Zapadno-istočnoga spola i „Stanje stvari“ iz Melankoličnoga ljetopisa. Rad se oslanja na razlike između individualnoga i kolektivnoga pamćenja (J. Assmann) te dominantne i emergentne kulture (R. Williams), pri čemu tekst postaje poprištem njihove borbe. Tragovi kultura i medija najčešće se zamjećuju u motivskim slojevima, a njihovi su učinci vidljivi u otporima subjektnih struktura koje kritički rastvaraju prevladavajuće diskurse moći, ponajprije jezičnim i diskurzivnim igrama.
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
8

Nielsen, Christian Axboe. "Politika i domovina: Moja borba za suverenu i socijalnu Hrvatsku, written by Josip Manolić." Southeastern Europe 41, no. 2 (June 9, 2017): 231–33. http://dx.doi.org/10.1163/18763332-04102006.

Повний текст джерела
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
9

Hristic, Zivkovic. "Literarische Gestalt von Bozidar Stojadinovic." Prilozi za knjizevnost, jezik, istoriju i folklor 72, no. 1-4 (2006): 59–73. http://dx.doi.org/10.2298/pkjif0604059h.

Повний текст джерела
Анотація:
Zaboravljeni srpski pesnik s pocetka XX veka, Bozidar Stojadinovic, svojim nevelikim knjizevnim opusom skrenuo je paznju na sebe cinjenicom da su od petnaest njegovih pesama objavljenih u casopisu "Misao", sedam usle u poznatu "Antologiju najnovije lirike" ovog casopisa. U radu se osvetljava njegovo knjizevno delo u celini, ukljucujuci i rukopisnu zaostavstinu. Kao pesnik se pojavio u dnevnim novinama "Stampa", 1911. godine, kao sesnaestogodisnjak. U toku balkanskih i Prvog svetskog rata objavljuje pesme u "Stampi", "Radnickim novinama", "Tribuni", "Cetinjskom vjesniku", "Srpskim novinama", "Zabavniku" i "Ratnom dnevniku"; a posle rata u "Vidovdanu" i casopisu "Misao", kao njegov stalni saradnik. Posle smrti, njegove pesme stampaju "Misao", "Invalidski glasnik ", "Rec ", "Srpska otadzbina ", "Domovina " i "Venac ". Pesme mu se nalaze i u dvema posleratnim antologijama: "Antologiji najnovije lirike" (1921; 1926) i "Antologiji srpskohrvatske posleratne lirike". Objavio je jednu zbirku pesama "Samom sebi", 1921. godine. .
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
10

Jakovljević, Dragan. "Za etiku kontinuuma prirode i čovjeka." Filozofska istraživanja 40, no. 2 (August 20, 2020): 329–42. http://dx.doi.org/10.21464/fi40208.

Повний текст джерела
Анотація:
U ovom se članku sagledava pitanje odnosa čovjeka i prirode, polazeći od drevne nereflektirane upotrebe izraza ethos u smislu naviknutog mjesta življenja koje od strane njega nastanjujućih živih bića biva u određenoj mjeri (su)oblikovano. To se polazište dalje razrađuje kroz pojmove obitavalište i zavičaj (Milan Kangrga), odnosno zavičajni svijet i domovina (Bernhard Waldenfels). Drevni pojam ethos ne može zamijeniti odgovarajući moderni pojam, ali ipak može biti shvaćen kao njegova upotpunjavajuća primjesa smisla. Ona pokazuje neočekivanu aktualnost, s obzirom na suvremenu problematiku ekologije i biodiverziteta. Pritom se, prije svega, otvara pitanje o tome koje načine nastanjivanja i kultiviranja tla svakidašnjeg obitavališta treba preferirati, a koje izostaviti. Kao imperativ autor ističe neophodnost jednog obzirnog odnošenja prema drugim živućim bićima s kojima dijelimo planetarno obitavalište, ali i prema vegetaciji i prirodnom okruženju, uz poštovanje prema drugim, ne-ljudskim oblicima života i njihovoj dobrobiti.
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
Більше джерел

Дисертації з теми "Domovina"

1

Ambroš, Miroslav. "Bedřich Smetana: Z domoviny ( rozbor skladeb)." Master's thesis, Akademie múzických umění v Praze.Hudební a taneční fakulta. Knihovna, 2012. http://www.nusl.cz/ntk/nusl-177816.

Повний текст джерела
Анотація:
In this work I wanted to focus on the personality of the Czech composer Bedrich Smetana, and analyze the composition " From my Homeland". I find this remarkable composition to be extremely important for the Czech violin repertoire. In my opinion, the significance mof Smetana´s music is still underrated.
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
2

Friml, Lubomír. "Domovní alarm." Master's thesis, Vysoké učení technické v Brně. Fakulta elektrotechniky a komunikačních technologií, 2012. http://www.nusl.cz/ntk/nusl-219726.

Повний текст джерела
Анотація:
The thesis deals with the design and realization of electronic security system (ESS) for the house. ESS evaluates signals from radar move-detection sensors also allows connection of other types of move-detection, magnetic contacts, laser gates and smoke detector. The interruption is signaled via SMS sent to the owner of the building and via acoustic warning. The security system also allows the connection temperature sensors, as well as monitoring electricity consumption or central control home appliances and other devices. These features are optional, they can be used to remotely monitor the status of the object respectively its management even via SMS.
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
3

Očadlíková, Veronika. "Architektura domova." Master's thesis, Vysoké učení technické v Brně. Fakulta architektury, 2019. http://www.nusl.cz/ntk/nusl-377193.

Повний текст джерела
Анотація:
The thesis is based on monitoring how one represents, creating an environment, how one completes it, or how the human environment is created. When we ask ourselves what our home means for us, we knew we could give it the shape of space. We could describe it as a place where we like to be. Some questions arise. If there is any idea of living at home, if it is as personal, how does each of us perceive home in his intimacy as well? How did it become the architecture itself? The goal of the work is to translate the understanding of the home through a specific situation. I choose a village in Slovakia, Čechynce, which has more than 1000 inhabitants. The architectural design itself does not adapt to the creation of a home as a house. He wants to point out that the home is not in an isolated system of walls, but in an ability of distence and in a chance to return again.
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
4

Zboranová, Monika. "Novostavba domova dôchodcov." Master's thesis, Vysoké učení technické v Brně. Fakulta stavební, 2016. http://www.nusl.cz/ntk/nusl-240125.

Повний текст джерела
Анотація:
The project deals with structure design of a new – built house for elderly with accommodation capacity up to 28 persons. It is situated on the south side of the village Papradno in a flat lot with area of 6018,4 m2.The house for elderly was designed for disabled people, it has got two floors with irregular shape and the floor area of 920,83 m2 . On the first floor there is an accommodation part of building situated on the southwest side and there is an another part of building where are situated rooms like (kitchen for serving meals, dining room, boiler room, changing room for employee...) it is situated on the northeast side. On the second floor there is an accommodation part of building it is identical as in the first floor. And the another part of second floor it has got rooms like (offices, storages, chapel, club room...). A bearing system composed of uninforcement concret foundation, wall system of ceramic block Porotherm and the slab system composed of bearing panels Spiroll. The Spiroll panels is a bearing system for flat roof with clasic layer order.
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
5

Ingrová, Veronika. "Public Relations domova seniorů." Master's thesis, Vysoká škola ekonomická v Praze, 2010. http://www.nusl.cz/ntk/nusl-74688.

Повний текст джерела
Анотація:
The goal of this thesis is to analyze selected non-governmental organization in the field of Public Relations. In accordance with the results of performed investigation, the author will try to propose a specific plan of PR activities within creating positive long-term relationships with company's crucial target groups. The thesis itself will be mainly focused on the preferred target group from both, internal and external environment of the organization. Another vital part of the work will include specific proposals on how the organization should be presenting itself publicly, not only in the framework of media, but also through it's promotion. Last but not least, improvement suggestions will be concerned with the form and the content of company's web sites.
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
6

Plodík, Lukáš. "Novostavba domova pro seniory." Master's thesis, Vysoké učení technické v Brně. Fakulta stavební, 2014. http://www.nusl.cz/ntk/nusl-226676.

Повний текст джерела
Анотація:
The subject of the diploma thesis is a new-built home for the seniors in the village Lavicky. The building is designed on flat terrain. The main entrance is oriented to the west. It is a building with one basement and three floors. The building is designed of reinforced concrete frame with masonry infill from Heluz. Basement wall is made of reinforced concrete. The building is covered from one part of a gable roof and the second part of the flat roof that serves as a terrace. House is designed for desabled persons.
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
7

Macek, Jiří. "Návrh vytápění dětského domova." Master's thesis, Vysoké učení technické v Brně. Fakulta stavební, 2015. http://www.nusl.cz/ntk/nusl-227539.

Повний текст джерела
Анотація:
This final thesis deals coucerned with design of heating in the children´s home. The object has basement and three floors. The objectis heated by means of panel and tubular heaters. The heat source (ga condensing boiler) is located in a technical room.
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
8

Ulyanov, Roman. "Adaptace a dostavba domova důchodců." Master's thesis, Vysoké učení technické v Brně. Fakulta stavební, 2019. http://www.nusl.cz/ntk/nusl-391902.

Повний текст джерела
Анотація:
The subject of this diploma thesis is the construction of Adaptation and completion of retirement home. The building is located in Otovice, district of Karlovy Vary. The building is divided into two building objects. The first is a single-storey new building with a double-decker connecting neck. The new building serves as an office building and provides 24 hours care. The second building is the existing building in which the rooms are located. The new building is designed in combination with several building materials - monolithic reinforced concrete walls, Porotherm blocks and steel columns and beams. The track construction is designed as a monolithic reinforced concrete slab.
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
9

Veselková, Jana. "Podnikatelský záměr vybudování domova pro seniory." Master's thesis, Vysoká škola ekonomická v Praze, 2015. http://www.nusl.cz/ntk/nusl-205615.

Повний текст джерела
Анотація:
The aim of the thesis is to create a business plan for the construction of a house for the elderly. The thesis consists of two sections, wherein the first one is dealing with the basic terms such as entrepreneurship and structure of a business plan. The second part of the thesis presents the specific business plan. This section describes in detail the intention of the plan and includes a thorough analysis of the surrounding environment. Subsequent marketing analyses forms the basis for creating the right marketing tools to reach clients. The following financial part forms an important basis for the evaluation of the investment into the presented business plan. The following part of the thesis consists of methods for assessing the return of the investment. In the final part of the Master´s thesis are mentioned project risks and there are also included possible measures to mitigate the intensity of their impact.
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
10

Baštan, Petr. "Novostavba domova pro seniory v Trutnově." Master's thesis, Vysoké učení technické v Brně. Fakulta stavební, 2015. http://www.nusl.cz/ntk/nusl-227505.

Повний текст джерела
Анотація:
The topic of this dissertation is to elaborate the building-technical part of a project documentation for a realization of a new building „old people’s home“ in Trutnov. This building will be used for old people who have various health problems or who have to rely on other people’s help. From the top view the building is divided into two parts – part A and part B that have a different functionand are connected with a linking passage. There are two floors in the building. The roof construction is designed flat withoutside and inside drain pipesfor the draining off water. The architectural concept of the building fits in the nearby built-up area. Traditional building materials are thought to be used. The whole building is designed as barrier-free.
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
Більше джерел

Книги з теми "Domovina"

1

Media, Karmen. Domovina, diaspora. Frankfurt: Verlag für Bucher auf Bosnischen Sprachen, 2007.

Знайти повний текст джерела
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
2

Kuntner, Tone. O domovina. Ljubljana: Kmečki glas, 1994.

Знайти повний текст джерела
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
3

Vogrin, Ivan. Zakaj naša domovina umira?: 7 vzrokov za umiranje domovine. [Lenart]: Ivan Vogrin, 2014.

Знайти повний текст джерела
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
4

Domovina je sloboda. Beograd: Radio B92, 1994.

Знайти повний текст джерела
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
5

Monika, Kokalj Kočevar, ed. Mati, domovina, Bog. Ljubljana: Muzej novejše zgodovine, 1999.

Знайти повний текст джерела
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
6

Frančič, Franjo. Domovina, bleda mati. 2nd ed. Ljubljana: Sanje, 2012.

Знайти повний текст джерела
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
7

translator, Peti-Stantić Anita, and Pogačnik Jagna 1969 translator, eds. Jugoslavija, moja domovina. Sarajevo: Buybook, 2015.

Знайти повний текст джерела
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
8

Grbac-Pismestrović, Mirjana. Domovina u koferu. Klagenfurt: Mohorjeva Hermagoras, 2011.

Знайти повний текст джерела
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
9

Marsenić, Slavica. Moja domovina Crna Gora. Podgorica: Nova škola, 2010.

Знайти повний текст джерела
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
10

1939-, Horvatić Dubravko, ed. Lijepa naša domovina i drugi putopisi. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1987.

Знайти повний текст джерела
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
Більше джерел

Частини книг з теми "Domovina"

1

Beljinac, Nikola. "Domovina se brani životom? Moralne granice patriotizma." In Proširenje EU, geopolitika i Rusko-ukrajinski rat : zbornik radova sa redovne međunarodne konferencije Udruženja za političke nauke Srbije održane 21–22. oktobra 2023. u Beogradu = EU Enlargement, Geopolitics and the Russian-Ukraine War : The 2023 Serbian Political Science Association Annual Conference Proceedings Held on September 21–22, 2023 in Belgrade, 195–216. Beograd ; Beograd: Udruženje za političke nauke Srbije ; Univerzitet u Beogradu — Fakultet političkih nauka, 2024. http://dx.doi.org/10.18485/fpn_saborp.2024.17.ch10.

Повний текст джерела
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
2

Šoštarić, Ada. "Očuvanje arapskog književnog jezika na prostoru „Arapske domovine” ili... Kome je namenjen „al-Džazirin” program za učenje arapskog jezika?" У Филологија културе, 67–85. Београд: Универзитет у Београду, Филолошки факултет, 2016. http://dx.doi.org/10.18485/filkult.2016.2.ch5.

Повний текст джерела
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
3

Konrad, Helmut. "Domovina(-e)." In Kärnten und Slowenien: Getrennte Wege - Gemeinsame Zukunft. Koroska in Slovenija: Locene poti - skupna prihodnost, 145–49. Nomos, 2015. http://dx.doi.org/10.5771/9783845252568-145.

Повний текст джерела
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
4

Vavti, Stefanie. "»Slovenščina je moja domovina, nekako!« Identifikacije iz zgodovinske navezave v življenjskih zgodbah slovenske mladine na Koroškem." In Kärnten und Slowenien: Getrennte Wege - Gemeinsame Zukunft. Koroska in Slovenija: Locene poti - skupna prihodnost, 129–38. Nomos, 2015. http://dx.doi.org/10.5771/9783845252568-129.

Повний текст джерела
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
5

Čeh Steger, Jožica. "Mit o Lepi Vidi v kontekstu slovenske emigracije: na primeru Simčičeve povesti Trije muzikantje ali Povratek Lepe Vide." In ZORA 149: Slovenščina kot drugi in tuji jezik v izobraževanju, 53–69. University of Maribor Press, 2022. http://dx.doi.org/10.18690/um.ff.12.2022.4.

Повний текст джерела
Анотація:
Zorko Simčič kot najvidnejši pisatelj slovenske emigracije je v povesti Trije muzikantje ali Povratek Lepe Vide s pomočjo mita o Lepi Vidi tematiziral eksistencialno izkušnjo slovenskih izseljencev, njihovo razpetost med domovino in tujino ter željo po vrnitvi domov. V omenjeni povesti prepoznavamo dva modela tujega: tuje kot eksotično v precej stereotipnih opisih Španije in tuje kot komplementarno domačemu, ki mora temeljiti na medsebojnem spoštovanju izvorne in ciljne kulture. Slednje je ubesedeno v pravljično-mitološki perspektivi slovensko-španskega medkulturnega prijateljstva.
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
6

Coha, Suzana. "Kip domovine vu pochetku leta 1831. u početku godine 1835." In Kroz prostor i vrijeme: Zbornik u čast Miri Menac-Mihalić, 95–109. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - FF Press, 2021. http://dx.doi.org/10.17234/9789531758635.08.

Повний текст джерела
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
7

Karfiková, Marie. "ZDAŇOVÁNÍ NEMOVITÝCH VĚCÍ V ČESKÉ REPUBLICE." In STAV A PERSPEKTÍVY VEREJNÝCH FINANCIÍ V EÚ. Univerzita Pavla Jozefa Šafárika, Vydavateľstvo ŠafárikPress, 2022. http://dx.doi.org/10.33542/spf22-0145-2-12.

Повний текст джерела
Анотація:
K plnění svých funkcí potřebuje stát peníze, a to pro udržitelnost svého fungování, pro usměrňování ekonomických procesů a pro zabezpečení sociálních potřeb občanů. Dopředu musí být plánováno, kolik bude v následujícím roce potřeba peněz (výdajová stránka státního rozpočtu) a kolik jich bude získáno (příjmová stránka). Daně chápeme jako obecnou zátěž, která obyvatele státu podle jejich příjmů, majetku a kupní síly zavazuje k financování státu. Pravomoc státu zdaňovat za určitých, přesně definovaných, podmínek byla institucionalizována právě za účelem shromáždění prostředků k zabezpečení veřejných statků, které stát lidem poskytuje. Stabilní daní v soustavě daní je od roku 1789 pozemková daň a domovní daň.
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Тези доповідей конференцій з теми "Domovina"

1

Vasilj, Ivan. "STANJE ZDRAVLJA STARIJIH OSOBA SMJEŠTENIH U SOCIJALNIM USTANOVAMA NA PODRUČJU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE." In Simpozij Neurogerijatrija/ neurologija starijeg životnog doba. Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina, 2020. http://dx.doi.org/10.5644/pi2019.194.03.

Повний текст джерела
Анотація:
Uvod: Domovi za starije i nemoćne osobe pružaju skrb starijim i nemoćnim osobama izvan vlastite obitelji, a u sklopu stalnog smještaja osiguravaju cjelovitu skrb. Tjelesna aktivnost ima zadatak održati ili poboljšati funkcijske sposobnosti do kojih neminovno dolazi starenjem i učestalijom pojavom bolesti, također prevenira, liječi i rehabilitira određene akutne i kronične bolesti. Materijali i metode: Cilj rada bio je prikazati stanje zdravlja starijih osoba s obzirom na osnovne varijable poput dobi, spola, rizičnog ponašanja, vrste oboljenja, s posebnim osvrtom na tjelesnu aktivnost. Istraživanje je provedeno u ustanovama domova za starije i nemoćne na području Federacije Bosne i Hercegovine na području Srednjobosanske, Sarajevske, Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke županije. Rezultati: Istraživanjem je utvrđeno kako je veći broj osoba ženskoga spola (60%) smješten u domovima za starije i nemoćne uz najčešću životnu dob od 75 do 79 godina života (21%). Najčešće kronične bolesti koje su zastupljene kod ovih osoba su hipertenzija (22%), dijabetes (21%) i osteoporoza (4%). Neznatno je veći udio ispitanika koji se bave tjelesnim vježbanjem (51%), a najveći broj ispitanika ne zna koje su prednosti bavljenja tjelesnim aktivnostima (55%). Zaključak: Možemo zaključiti kako svaka aktivnost, prilagođena pojedinom štićeniku, može osobu učiniti pokretljivijom i u konačnici zdravijom i manje ovisnom o pomoći drugih.
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
2

Kresojević, Bojan. "Determinante neekonomičnosti zaposlenih u domovima zdravlja u Republici Srpskoj." In Sinteza 2017. Belgrade, Serbia: Singidunum University, 2017. http://dx.doi.org/10.15308/sinteza-2017-409-415.

Повний текст джерела
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
3

Papić, Žarko. "Kratka istorija konstitutivnosti u BiH." In Naučno-stručni simpozij: Reforma izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine. Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina, 2021. http://dx.doi.org/10.5644/pi2021.198.12.

Повний текст джерела
Анотація:
Ravnopravnost Bošnjaka, Hrvata i Srba i građana osnova je Bosne i Hercegovine, njihove zajedničke nedjeljive domovine. Nacionalna ravnopravnost je ostvarivanje kolektivnih ljudskih prava. Konstitutivnost je ustavni mehanizam kojim se ona ostvaruje. Nužan je dogovor, nema većine i manjine niti preglasavanja. Ustavni mehanizmi kojim se obezbjeđuje konstitutivnost moraju se modifikovati. Time će e spriječiti blokada institucija. Ukidanje konstitutivnosti i tzv. građanskog principa „jedan čovjek jedan glas“ destabilizuje zemlju
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
4

Vukovič, Goran, Bojan Macuh, and Andrej Rasopor. "Mobilnost starostnikov v slovenskih domovih za starejše." In 37. mednarodna konferenca o razvoju organizacijskih znanosti, Portorož, Slovenija/ 37th International Conference on Organizational Science Development, Portorož, Slovenia. Univerzitetna založba Univerze v Mariboru / University of Maribor Press, 2018. http://dx.doi.org/10.18690/978-961-286-146-9.93.

Повний текст джерела
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
5

Kukovičič, Darja. "Zdrav življenjski slog v Študentskih domovih Univerze v Mariboru." In 36. mednarodna konferenca o razvoju organizacijskih znanosti, Portorož, Slovenija / 36th International Conference on Organizational Science Development, Portorož, Slovenia. Univerzitetna založba Univerze v Mariboru / University of Maribor Press, 2017. http://dx.doi.org/10.18690/978-961-286-020-2.38.

Повний текст джерела
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
6

Džaja, Srećko Mato. "Interpretativne aporije bosanskohercegovačke historiografije." In Međunaordna naučno-kulturološka konferencija “Istoriografija o BiH (2001–2017 )”. Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina, 2020. http://dx.doi.org/10.5644/pi2020.186.03.

Повний текст джерела
Анотація:
Na dosadašnjim konferencijama u Sarajevu o BiH u historiografiji, uz case studies, prisutna je i tema interpretiranja BiH kao jedne cjeline. Pri tome se interpretacije bošnjačke, hrvatske i srpske historiografije međusobno toliko razlikuju da predstavljaju prave interpretativne aporije, posebno kada je u pitanju kontinuitet sa srednjim vijekom. Pripadnici bošnjačke historiografske tradicije rado govore o BiH kao državi i historijskom identitetu BiH u jednini, više posvećuju pozornosti onome što smatraju zajedničkim za cjelokupno bh. pučanstvo, a međusobne razlike pokušavaju interpretirati kao sekundarne, odnosno manje relevantne pojave. U srpskom nacionalnom narativu BiH nije cjelina za sebe nego samo dio srpskog političkog i kulturološkog prostora odnosno samo jedna od srpskih zemalja. Slično je BiH pozicionirana i u hrvatskom nacionalnom narativu, dakako s hrvatskim političkim i kulturološkim predznakom. Uz to treba primijetiti da je hrvatski narativ pod udarom povijesnih zbivanja izgubio na rezolutnosti u proglašavanju BiH hrvatskom zemljom i da je u historiografiji bosanskih franjevaca prisutna svijest o dvojnosti identiteta bh. Hrvata, naime svijest o BiH kao vlastitoj izvornoj domovini i svijest o istodobnoj pripadnosti hrvatskoj kulturi. Da bi se prevladale te aporije i otvorio put prema historiografskom znanstvenom diskursu u svom prilogu autor naglašava potrebu sustavnog istraživanja bosanskoga srednjovjekovlja i uspoređivanje bosanske srednjovjekovne paradigme s osmanskom paradigmom na institucionalnoj, demografskoj i kulturološkoj razini. Dosadašnji istraživački pristupi još su uvijek parcijalni a interpretacije opterećene pretjeranim spekulacijama.
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
7

Maher, Nevenka. "Zeleni prehod in javno zdravje." In 43rd International Conference on Organizational Science Development. University of Maribor Press, 2024. http://dx.doi.org/10.18690/um.fov.3.2024.43.

Повний текст джерела
Анотація:
Prispevek analizira, ali so v zelenem in digitalnem prehodu trije stebri (okoljski, ekonomski in socialni) uravnoteženo obravnavani. Hkrati je država članica Evropske Unije zavezana k udejanjanju 17 ciljev trajnostnega razvoja. Med njimi je cilj zdravje, ki je hkrati gonilo proizvodnje, pa tudi razvoja. A dokumenti ukrepanja in njihovega spremljanja kažejo, da so socialni vidik, še zlasti javno zdravje in javno zdravstvo, premalo upoštevani tako v ukrepanju za razvoj kot v krepitvi odpornosti. Obstoječe stanje - več kot 140 000 ljudi brez zdravnika v primarnem varstvu, čakalne vrste, 1000 postelj v domovih za starejše nezasedenih zaradi pomanjkanje kadra (medicinskih sester, socialnih delavk, bolničarjev, itd.), več kot tri četrt zavarovancev ni deležnih zobozdravstvenih storitev javnega zdravstva – vse to so alarm nakopičenih državnih socialnih problemov. Pa vendar – premalo aktivnosti zelenega in digitalnega preboja, da bi ukrepanje proti klimatskim spremembam, onesnaženju voda in tal, povezali s krepitvijo zdravja državljanov in sistema javnega zdravstva.
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
8

Kunčić, Meri. "Oporučna darivanja žena dalmatinskih komuna namijenjena oltarima u crkvama i hospitalima u razvijenome i kasnome srednjem vijeku." In XVII. Dani Cvita Fiskovića: Žene u/o umjetnosti. Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest umjetnosti, 2024. http://dx.doi.org/10.17234/9789533791654.02.

Повний текст джерела
Анотація:
U radu se istražuje uloga žena iz patricijskog i pučkog sloja trogirske, zadarske, šibenske i rapske komune u darivanju oltara u crkvama i hospitalima od 13. do 15. stoljeća. Cilj je razumjeti razloge takvih darivanja te provjeriti jesu li darovateljice predstavnice obitelji ili imaju osobne namjere. Primjećuju se tipični oblici darivanja, poput tekstilnih predmeta koji su postajali dio oltara, često iz domova darovateljica. Darivanjem su uspostavljale vezu sa svetačkim kultovima te podsjećale na svoju prisutnost nakon smrti. Darivanja oltara bila su često iz patricijskih obitelji, dok su tkanine i drugi potrebni predmeti potjecali od oporučiteljica iz različitih slojeva društva. Darovateljice su tim činom mogle izraziti osobni ukus i utjecati na izgled predmeta. Iako je uzorak darivanja u razmatranom razdoblju ograničen, naznačuje se da su istraživanja kasnijih stoljeća otkrila širu sliku darivanja oltara i namjere darovateljica.
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.

Звіти організацій з теми "Domovina"

1

Shtuni, Adrian. Nužnost Reintegracije: Djeca Povratnici u Zapadnom Balkanu. RESOLVE Network, February 2021. http://dx.doi.org/10.37805/pn2021.3.wb.

Повний текст джерела
Анотація:
Od 2012. godine 1070 državljana zemalja zapadnog Balkana o šlo je živje i bori se na teritorijima pod kontrolom teroris čkih organizacija u Siriji i Iraku. Od h državljana, otprilike 200 njih bili su maloljetnici u trenutku odlaska. Tijekom godina na području sukoba u Siriji i Iraku državljanima zapadnog Balkana rodilo se još mnogo više djece. Do kraja 2019. godine oko 485 osoba vra lo se domovima, zbog čega regija zapadnog Balkana ima najveću koncentraciju povratnika iz Sirije i Iraka u Europi. Još su sto ne ljudi, uglavnom maloljetnika, ostale zarobljene u nesigurnim uvje ma u Siriji s neizvjesnim izgledima za povratak. Mnoge zemlje nisu sigurne što učini s državljanima koji su otputovali da bi živjeli i borili se u „kalifatu” Islamske države. Među m, iskustvo i razumijevanje u pogledu onoga što olakšava učinkovitu uključenost povratnika iz Sirije, osobito djece povratnika, još je uvijek u početcima. Ovom se studijom o poli ci pružaju preporuke o načinima pristupa rehabilitaciji i reintegraciji djece povratnika na zapadnom Balkanu kombiniranjem novih dobrih praksi s vodećim načelima konvencija, ugovora i protokola usredotočenih na prava djece.
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
2

ISTRAŽIVAČKI PRIORITETI: PRIKAZ ZA ZAPADNI BALKAN 2019. RESOLVE Network, December 2020. http://dx.doi.org/10.37805/rp2020.4.wb.

Повний текст джерела
Анотація:
Usred sve veće prijetnje koju nasilni ekstremizam (engl. violent extremism, VE) predstavlja širom svijeta države zapadnog Balkana suočavaju se sa znatnim izazovima u održavanju socijalne kohezije i stabilnosti. Kao i drugdje, narativi vjerske, krajnje desne i nacionalističke militantnosti snažno utječu na ranjivu mladu populaciju država zapadnog Balkana koja je zbog povijesti regije ispunjene etničkim, vjerskim i građanskim sukobima posebno podložna riziku od terorističke regrutacije u državama regije i inozemstvu. Pojedinci koji su otputovali kako bi se borili za nasilne ekstremističke organizacije u inozemstvu vraćaju se u svoje domovine uslijed teritorijalnih gubitaka koje su ekstremističke skupine doživjele u Siriji i Iraku. Istodobno etnonacionalistički ekstremizam nastavlja dobivati na snazi i širiti se regijom. I dok su neke od ovih tema detaljnije istražene u trenutačno aktualnoj literaturi, druge su i dalje slabo istražene. Za postojeće je teme istraživanja također potrebno više rada na terenu i čvršći teorijski temelji. Praznine u našem kolektivnom razumijevanju ukazuju na potrebu za dodatnim istraživanjem društvenih dinamika i dinamika nasilnog ekstremizma koje se razvijaju na zapadnom Balkanu. Bolje utemeljeno i detaljnije istraživanje može pomoći u informiranju i olakšati napore u sprječavanju / borbi protiv nasilnog ekstremizma (engl. Preventing/Countering Violent Extremism, P/CVE) u regiji. U 2019. godini mreža RESOLVE sazvala je lokalne i međunarodne stručnjake radi rasprave o prazninama u istraživanju i razvijanja preliminarnog popisa istraživačkih prioriteta za sprječavanje / borbu protiv nasilnog ekstremizma (P/CVE) na zapadnom Balkanu. Teme navedene u nastavku odražavaju njihovu zajedničku stručnost, dubinsko razumijevanje i posvećenost kontinuiranoj analizi trendova i dinamika nasilnog ekstremizma u regiji.
Стилі APA, Harvard, Vancouver, ISO та ін.
Також вас можуть зацікавити розширені добірки на тему "Domovina" для конкретних типів джерел:
Статті в журналах Дисертації Книги
Ми пропонуємо знижки на всі преміум-плани для авторів, чиї праці увійшли до тематичних добірок літератури. Зв'яжіться з нами, щоб отримати унікальний промокод!

До бібліографії