Статті в журналах з теми "Domovina"
Щоб переглянути інші типи публікацій з цієї теми, перейдіть за посиланням: Domovina.
Оформте джерело за APA, MLA, Chicago, Harvard та іншими стилями
Ознайомтеся з топ-50 статей у журналах для дослідження на тему "Domovina".
Біля кожної праці в переліку літератури доступна кнопка «Додати до бібліографії». Скористайтеся нею – і ми автоматично оформимо бібліографічне посилання на обрану працю в потрібному вам стилі цитування: APA, MLA, «Гарвард», «Чикаго», «Ванкувер» тощо.
Також ви можете завантажити повний текст наукової публікації у форматі «.pdf» та прочитати онлайн анотацію до роботи, якщо відповідні параметри наявні в метаданих.
Переглядайте статті в журналах для різних дисциплін та оформлюйте правильно вашу бібліографію.
1
Kondoglu, Fotis, and Lara Unuk. "Ajvali, moja domovina." Keria: Studia Latina et Graeca 25, no. 2 (December 28, 2023): 61–69. http://dx.doi.org/10.4312/keria.25.2.61-69.
Повний текст джерела
2
Raguž, Mirko. "Sudjelovanje Senjskih Podgoraca u Domovinskom ratu." Senjski zbornik 44, no. 1 (2017): 159–64. http://dx.doi.org/10.31953/sz.44.1.10.
Повний текст джерелаАнотація:
Dok je dio Hrvatske značajnije angažiran u Domovinskom ratu ljetnih mjeseci godine 1991., na senjskom području osjećala se velika napetost, ali i odlučnost da se brani domovina. Senj i senjsko Podgorje nalazili su se za vrijeme Domovinskog rata na jednoj periferiji neposrednog ratnog djelovanja, ali usprkos tomu njihov prinos toj borbi bio je velik. Senjski Podgorci kao dragovoljci sudjelovali su na svim bojišnicama diljem Hrvatske i s ponosom branili svoju zemlju od agresije JNA i srpskih paravojnih postrojbi. Posebice su se isticali u borbama na području Like, ali i na teritoriju Senja i velebitskog Podgorja, na koje se isključivo odnosi ovo kazivanje. U ovome Domovinskom ratu pokazali su se uvijek spremnim žrtvovati svoj život u obrani svoje domovine Hrvatske.
3
Tolić, Željko. "Isusova domovina u povijesnim mijenama." Služba Božja 62, no. 1 (2022): 48–95. http://dx.doi.org/10.34075/sb.62.1.2.
Повний текст джерелаАнотація:
Palestina, za kršćane Sveta zemlja, oduvijek je zbog svojeduhovne i profane povijesti privlačila znatiželju i pobuđivala različiteosjećaje. Na znatiželji i duhovnosti nastao je i ovaj rad, koji jepodijeljen u tri poglavlja. U prvome, koji je naslovljen Helenističkoi Makabejsko razdoblje, autor govori o vladavini dviju helenističkihdinastija (egipatske Ptolomejevića i sirijske Seleukovića) u Palestini,s jedne, te o židovskoj borbi za samostalnost pod vodstvomsvećenika Matatije i njegovih sinova, s druge strane. U drugompoglavlju naslov kojega je Rimska dominacija u Palestini, autoru relativnim podnaslovima obrađuje rimsko osvajanje Palestine iupravu nad njom, bilo da je riječ o rimskim namjesnicima (prefektimaili prokuratorima) ili Herodovskoj kraljevskoj dinastiji, koja jevladala Palestinom kao rimsko savezničko kraljevstvo. U trećempoglavlju, naslovljenom Prvi židovski rat (66. – 70.), autor se baviuzrocima židovske pobune protiv rimske vlasti te njezinu gušenju,u kojemu su rimske legije pod Titovim zapovjedništvom do temeljasravnile Jeruzalem, a jeruzalemski Hram, srce i ponos židovstva,pretvorile u prah i pepeo. Završetak rimskih ratnih operacija dramatičnoje završio padom tvrđave Masade (73. godine). Na krajurada autor se dotaknuo i kršćana, koji nisu sudjelovali u tom ratu,kao i reorganizacije židovstva poslije nestanka Hrama. Na krajudonosi i Kronologiju bitnih događaja.
4
Manojlović, Narcisa. "Obiteljski domovi kao rastući vid obiteljskog poduzetništva i otvaranja novih radnih mjesta." Obrazovanje za poduzetništvo - E4E 10, no. 2 (December 18, 2020): 107–25. http://dx.doi.org/10.38190/ope.10.2.10.
Повний текст джерелаАнотація:
U Republici Hrvatskoj su se 2003. godine otvorile zakonske mogućnosti za pružanje socijalne usluge smještaja za starije i teško bolesne osobe (do 20 korisnika) u obiteljskim domovima. Taj novi vid obiteljskog poduzetništva u djelatnosti socijalne skrbi, koji ranije nije postojao, od tada do danas kontinuirano bilježi rast ponude i potražnje. Anketnim istraživanjem na ukupnoj populaciji predstavnika obiteljskih domova u Hrvatskoj, sukcesivno u 2017., 2018. i 2019. godini, utvrđen je broj i teritorijalna rasprostranjenost aktivnih obiteljskih domova, kapaciteti i broj korisnika, raspon cijena, minimalni ukupni prihodi te broj i profili radnika koje zapošljavaju, uključujući angažirane članove obitelji i vanjske zaposlenike. Zahvaljujući nesaturiranoj i trajno rastućoj potražnji za uslugom smještaja, pokazalo se da je ponuda obiteljskih domova za starije i teško bolesne osobe prisutna u svim županijama te da je do 2019. godine narasla na 400 aktivnih obiteljskih domova i blizu 6.000 korisnika, s perspektivom daljnjeg rasta. Ustanovljeno je da je prosječno u obiteljskom domu angažirano preko 6 osoba, u okvirnom omjeru: 2 člana obitelji i 4 vanjska zaposlenika. Budući da obiteljski domovi u dobroj mjeri angažiraju „neiskorištene“ materijalne i ljudske resurse kojima obitelj raspolaže (nezaposlene članove obitelji, postojeće objekte i opremu, u slučaju seljačkih domaćinstava i poljoprivredne resurse), cijena novootvorenog radnog mjesta je po prirodi stvari relativno niska. To ovu poduzetničku djelatnost čini još značajnijom, osobito jer se razvija i u manje razvijenim područjima i zapošljava i osobe niže zapošljivosti (nižeg obrazovnog statusa, starije, žene). Može se zaključiti da su obiteljski domovi nimalo zanemariv čimbenik otvaranja novih radnih mjesta i zapošljavanja, sada i ubuduće. Istraživanjem su ustanovljene i velike razlike u cijenama usluge, kao rezultat cjenovne prilagodbe tržišnoj potražnji i kupovnoj moći. To zacijelo rezultira i značajnim odstupanjima u kvaliteti usluge i uvjetima smještaja ove osjetljive skupine korisnika, što će ubuduće zahtijevati sustavniji državni nadzor i veća ulaganja predstavnika obiteljskih domova.
5
Rice, Timothy. "Nova Domovina/A New Homeland: Balkan Slavic Music from the Industrial Midwest." Yearbook for Traditional Music 21 (1989): 160. http://dx.doi.org/10.2307/767797.
Повний текст джерела
6
Čavić, Aldo. "Hvarska renesansna intelektualna polja." Tabula, no. 17 (November 16, 2020): 67–103. http://dx.doi.org/10.32728/tab.17.2020.3.
Повний текст джерелаАнотація:
Dalmatinske su komune u XVI. stoljeću bile zasebni politički organizmi, strukturirane kao aristokratske republike, a njeni su stanovnici osjećali komunu kao jedinu domovinu. Ipak postojao je i širi društveni prostor u osnovi čijeg su integracijskog procesa bili ljudi, njihove veze i bliskosti duhovnih struktura, a koji se može podijeliti na veći tzv. jadranski društveni prostor koji se ostvaruje na cijelom Jadranu – i hrvatskom i talijanskom, i onaj uži – „istočnojadranski” – u zemlji Schiavona, koji su stvorili svojom intelektualnom djelatnošću, vezama i komunikacijama plemići dalmatinskih komuna, a najočitiji je u kreiranju prostora humanističke i renesansne književnosti, prostor dalmatinske res publica litteraria. Ova „književna republika” nadilazila je uske granice komuna – domovina, ali i staleške podjele unutar komuna – u njoj su ravnopravno sudjelovali književnici plemići i pučani. Kao svaka republika, imala je unutar članova hijerarhijsku ljestvicu i uloge koje su pojedini članovi „republike” zauzimali. Taj društveni prostor dalmatinske književne republike istražen je u svjetlu teorije francuskoga sociologa i filozofa Pierra Bourdieua o intelektualnim i kulturnim poljima, polazeći od premise da su u svakom činu intelektualnog i umjetničkog stvaranja skrivene veze između stvaratelja i njegovoga djela, uvjetovane društvenim odnosima unutar kojih se događa stvaralački čin kao čin komunikacije, odnosno da je samo djelo uvjetovano položajem stvaratelja u intelektualnom polju. Analizirano je 47 komunikacijskih tekstova (prije svega poslanica) napisanih od početka do sedamdesetih godina XVI. st., a kojima su pošiljatelji ili adresati hvarski književnici. Iz toga su proizašla dva hvarska intelektualna polja te uočene centralne ličnosti u svakom od njih. Također je u dodatku, u svjetlu novootkrivene knjige talijanskih soneta Hanibala Lucića, konstruirano Lucićevo talijansko intelektualno polje.
7
Jakić, Lucija, and Ivana Buljubašić Srb. "Otpor subjekta u poeziji Branka Čegeca." Anafora 9, no. 2 (2022): 391–412. http://dx.doi.org/10.29162/anafora.v9i2.9.
Повний текст джерелаАнотація:
U radu se analiziraju kulturni i medijski tragovi u poeziji Branka Čegeca. Istraženi su, opisani i protumačeni iz perspektive subjektne strukture u trima autorovim tekstovima triju pjesničkih zbirki objavljenih 80-ih godina 20. stoljeća – „Genesis (domovina): vazda i dovijeka“ iz Eros-Europa-Arafat, „Abcčćdđdžefghijklmnnjoprsštuvzž“ iz Zapadno-istočnoga spola i „Stanje stvari“ iz Melankoličnoga ljetopisa. Rad se oslanja na razlike između individualnoga i kolektivnoga pamćenja (J. Assmann) te dominantne i emergentne kulture (R. Williams), pri čemu tekst postaje poprištem njihove borbe. Tragovi kultura i medija najčešće se zamjećuju u motivskim slojevima, a njihovi su učinci vidljivi u otporima subjektnih struktura koje kritički rastvaraju prevladavajuće diskurse moći, ponajprije jezičnim i diskurzivnim igrama.
8
Nielsen, Christian Axboe. "Politika i domovina: Moja borba za suverenu i socijalnu Hrvatsku, written by Josip Manolić." Southeastern Europe 41, no. 2 (June 9, 2017): 231–33. http://dx.doi.org/10.1163/18763332-04102006.
Повний текст джерела
9
Hristic, Zivkovic. "Literarische Gestalt von Bozidar Stojadinovic." Prilozi za knjizevnost, jezik, istoriju i folklor 72, no. 1-4 (2006): 59–73. http://dx.doi.org/10.2298/pkjif0604059h.
Повний текст джерелаАнотація:
Zaboravljeni srpski pesnik s pocetka XX veka, Bozidar Stojadinovic, svojim nevelikim knjizevnim opusom skrenuo je paznju na sebe cinjenicom da su od petnaest njegovih pesama objavljenih u casopisu "Misao", sedam usle u poznatu "Antologiju najnovije lirike" ovog casopisa. U radu se osvetljava njegovo knjizevno delo u celini, ukljucujuci i rukopisnu zaostavstinu. Kao pesnik se pojavio u dnevnim novinama "Stampa", 1911. godine, kao sesnaestogodisnjak. U toku balkanskih i Prvog svetskog rata objavljuje pesme u "Stampi", "Radnickim novinama", "Tribuni", "Cetinjskom vjesniku", "Srpskim novinama", "Zabavniku" i "Ratnom dnevniku"; a posle rata u "Vidovdanu" i casopisu "Misao", kao njegov stalni saradnik. Posle smrti, njegove pesme stampaju "Misao", "Invalidski glasnik ", "Rec ", "Srpska otadzbina ", "Domovina " i "Venac ". Pesme mu se nalaze i u dvema posleratnim antologijama: "Antologiji najnovije lirike" (1921; 1926) i "Antologiji srpskohrvatske posleratne lirike". Objavio je jednu zbirku pesama "Samom sebi", 1921. godine. .
10
Jakovljević, Dragan. "Za etiku kontinuuma prirode i čovjeka." Filozofska istraživanja 40, no. 2 (August 20, 2020): 329–42. http://dx.doi.org/10.21464/fi40208.
Повний текст джерелаАнотація:
U ovom se članku sagledava pitanje odnosa čovjeka i prirode, polazeći od drevne nereflektirane upotrebe izraza ethos u smislu naviknutog mjesta življenja koje od strane njega nastanjujućih živih bića biva u određenoj mjeri (su)oblikovano. To se polazište dalje razrađuje kroz pojmove obitavalište i zavičaj (Milan Kangrga), odnosno zavičajni svijet i domovina (Bernhard Waldenfels). Drevni pojam ethos ne može zamijeniti odgovarajući moderni pojam, ali ipak može biti shvaćen kao njegova upotpunjavajuća primjesa smisla. Ona pokazuje neočekivanu aktualnost, s obzirom na suvremenu problematiku ekologije i biodiverziteta. Pritom se, prije svega, otvara pitanje o tome koje načine nastanjivanja i kultiviranja tla svakidašnjeg obitavališta treba preferirati, a koje izostaviti. Kao imperativ autor ističe neophodnost jednog obzirnog odnošenja prema drugim živućim bićima s kojima dijelimo planetarno obitavalište, ali i prema vegetaciji i prirodnom okruženju, uz poštovanje prema drugim, ne-ljudskim oblicima života i njihovoj dobrobiti.
11
Kinda-Berlaković, Zorka. "Razvojni put književnog jezika gradišćanskih hrvata do regionalnog hrvatskog standardnog jezika." Croatica et Slavica Iadertina 2, no. 7 (February 9, 2017): 377. http://dx.doi.org/10.15291/csi.406.
Повний текст джерелаАнотація:
Kako su razvoj jezika i razvoj identiteta kod gradišćanksih Hrvata neobično usko povezani, postajala je i postoji opravdana težnja unutar te manjine za kodificiranim/normiranim jezikom koji bi trebao ojačati svijest manjine i biti jak oslonac u borbi za nacionalni opstanak. U članku se analizira razvoj jezika kod gradišćanskih Hrvata koji zbog posebnoga geografskog položaja te odvojenosti od matičnoga naroda nisu mogli slijediti jezični razvoj u staroj domovini, već su od samih početaka svog dolaska u novu domovinu njegovali i razvijali svoj književni jezik.
12
Zubac, Andreja, and Milica Knežević. "Digital maturity of student dormitories in the Republic of Croatia." Život i škola 69, no. 1 (October 20, 2023): 123–47. http://dx.doi.org/10.32903/zs.69.1.9.
Повний текст джерелаАнотація:
Cilj je rada identificirati razinu digitalne zrelosti učeničkih domova u Republici Hrvatskoj te dati smjernice za unaprjeđenje razine njihove digitalne zrelosti. Istraživanje je provedeno na uzorku od N=59 svih ravnatelja/ravnateljica javnih učeničkih domova jer je jednako toliko registriranih i javno dostupnih učeničkih domova u Republici Hrvatskoj. Dobiveni uzorak je 40 sudionika pa se istraživanje smatra reprezentativnim. Rezultati istra živanja pokazali su da učenički domovi nemaju ujednačeno poslovanje po pitanju e-poslovanja na nacionalnoj razini, da je potrebno jačati generičke e-kompetencije zaposlenika, podizati kvalitetnu infrastrukturu na nacionalnoj razini te da domovi u svome poslovanju ne prate Državni pedagoški standard srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja. Uočeno je i da je neophodno zakonsko oformljivanje točne baze podataka svih vrsta učeničkih domova (privatnih i javnih) u Republici Hrvatskoj da bi se dobio točan podatak. Radom se osvješćuje postojeća situacija te potiče način otklanjanja postojećih problema.
13
Čukić, Sanja D. "ŽIVOT IZMEĐU DVE KULTURE: EGZIL U DELU TUMAČ BOLESTI DŽAMPE LAHIRI." ZBORNIK ZA JEZIKE I KNJIŽEVNOSTI FILOZOFSKOG FAKULTETA U NOVOM SADU 6, no. 6 (March 7, 2017): 281. http://dx.doi.org/10.19090/zjik.2016.6.281-292.
Повний текст джерелаАнотація:
Zbirka priča Tumač bolesti Džampe Lahiri bavi se životima indijskih imigranata u Sjedinjenim Američkim Državama. Protagonisti ovih priča žive između indijske i američke kulture tragajući za svojim identitetom i kulturnom pripadnošću. Njihov život daleko od domovine karakteriše stanje egzila i izmeštenosti zbog nemogućnosti da se u potpunosti uklope u kulturu nove zemlje te da se oslobode nostalgije prema domovini. Tema egzila posebno se izdvaja u tri priče iz pomenute zbirke: Gospođa Sen, Kada je gospodin Prizada dolazio na večeru i Treći i poslednji kontinent. Cilj rada je da istraži temu egzila u ovim pričama. Kao osnova za analizu pomenutih priča poslužiće teorije o egzilu Edvarda Saida i Nika Izrela.
14
Tepeš, Ivan. "Politička dimenzija posjeta izaslanstva Matice iseljenika Hrvatske iseljeničkim zajednicama u Australiji 1971. godine." Journal of contemporary history 54, no. 2 (July 15, 2022): 333–67. http://dx.doi.org/10.22586/csp.v54i2.21454.
Повний текст джерелаАнотація:
U radu se na osnovi dosad neobrađene arhivske građe, hrvatskoga i iseljeničkoga tiska te relevantne literature analizira politička dimenzija posjeta izaslanstva Matice iseljenika Hrvatske iseljeničkim zajednicama u Australiji koji je trajao od srpnja do rujna 1971., prvenstveno u kontekstu utjecaja na tzv. proces diferencijacije u iseljeništvu, koji je dosad vrlo slabo istražen. U Hrvatskoj su krajem 1960-ih uočili određena politička raslojavanja u iseljeništvu kao posljedicu dolaska novih iseljenika i kao odraz političkih događanja u domovini tijekom hrvatskoga proljeća te postojećih političkih razlika među samim iseljenicima, što su nastojali iskoristiti da bi neutralizirali utjecaj hrvatske političke emigracije i većinu iseljenika vezali uz domovinu i njezin socijalistički društveno-politički sustav. Cilj rada jest doprinijeti istraživanju povijesti iseljeništva i međuodnosa hrvatskih institucija s iseljeništvom tijekom razdoblja socijalističke Jugoslavije.
15
Burai, Renata, and Tanja Baran. "Christian and Universal Values in Children's Literary Works." Bogoslovska smotra 92, no. 4 (2023): 749–66. http://dx.doi.org/10.53745/bs.92.4.6.
Повний текст джерелаАнотація:
Ovo istraživanje donosi sintezu iskazanih vrijednosti tekstova hrvatskih osnovnoškolaca u literarnim radovima poezije, proze i igrokaza na natječaju za književno i likovno stvaralaštvo učenika osnovnih škola u Republici Hrvatskoj pod nazivom Susreti hrvatskoga dječjega duhovnoga stvaralaštva »Stjepan Kranjčić« skraćeno nazvan »Dječji Kranjčić«. Analizirane su vrijednosti u prvih deset zbornika najuspjelijih radova natječaja (2012. – 2021.). Provedena je kvantitativna i kvalitativna analiza podataka. Za potrebe kvantitativne analize vrijednosti rabljen je protokol koji je sadržavao sedam klasificiranih kategorija vrijednosti i njihove potkategorije. U postupku obrade podatka kvantitativnom analizom rabile su se statističke procedure određivanja frekvencija i postotaka, utvrđen je broj objavljenih dječjih književnih radova u svih deset zbornika prema godini objavljivanja, kao i zastupljenost kršćanskih i univerzalnih vrijednosti u dječjem literarnom radu te učestalost pojedinih vrijednosti u potkategorijama. Kvalitativnom analizom sadržaja dječjega književnog stvaralaštva identificirane su vrijednosti koje se promoviraju u trima navedenim književnim rodovima. Na uzorku od 599 objavljenih radova (poezija 270, proza 275, drama – igrokaz 54), zaključuje se da su osnovnoškolci najviše iskazali duhovne vrijednosti poput pobožnosti i svetosti te istinske vjere, što potvrđuje istraživačku hipotezu, dok su na drugom mjestu preferirane univerzalne vrijednosti: ljubav, obitelj, domovina, dobrota. Istraživanje upućuje na odličan primjer suradnje škole i udruge, koje djelujući zajedno mogu imati iznimnu ulogu u razvoju pozitivnih vrijednosti u odgoju hrvatske mladeži.
16
Numanagić, Amela. "Organizacija i upravljanje đačkim domovima medresa u Bosni i Hercegovini / Organization and management of madrassa dormitories in Bosnia and Herzegovina." Context: Journal of Interdisciplinary Studies 5, no. 1 (March 16, 2022): 79–87. http://dx.doi.org/10.55425/23036966.2018.5.1.79.
Повний текст джерелаАнотація:
Ovaj rad predstavlja prikaz organizacije, upravljanja i funkcioniranja đačkih domova pri medresama Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. U uvodnom dijelu rada objašnjena je uloga i značaj đačkog doma te utjecaj boravka u đač-kom domu na izgradnju mlade ličnosti. Kroz ostala poglavlja objašnjen je mo-del rada đačkih domova medresa Islamske zajednice kao tradicionalnog bašti-nika organiziranja škole s đačkim domom. Posebno je prezentirano upravljanje đačkim domom, zakonski okviri na kojima domovi funkcioniraju, organizacija odgojno-obrazovnog rada te modeli finansiranja đačkih domova medresa. Na kraju smo se osvrnuli i na brigu o sigurnosti đaka u domu.
17
Krpan Smiljanec, Marina. "People from Brač, emigrant press in Chile and newspaper Domovina - from the late 19th century to the beginning of World War I." Libellarium: journal for the research of writing, books, and cultural heritage institutions 8, no. 2 (March 17, 2016): 109. http://dx.doi.org/10.15291/libellarium.v8i2.224.
Повний текст джерела
18
Stijepović, Lana, and Silvia Rusac. "Supervizija u domovima za starije osobe u Gradu Zagrebu." Journal of applied health sciences 5, no. 2 (October 15, 2019): 171–86. http://dx.doi.org/10.24141/1/5/2/3.
Повний текст джерелаАнотація:
U ovom je radu cilj istraživanja dobivanje uvida u motive medicinskih sestara zaposlenih u domovima za starije osobe za uključivanje u superviziju, reakcije njihove radne okoline na sudjelovanje u supervizijskoj skupini te iskustvo sudjelovanja u supervizijskoj skupini. Riječ o deskriptivnom kvalitativnom istraživanju. Istraživanje je provedeno s jedanaest medicinskih sestara zaposlenih u domovima za starije osobe koje čine predstavnike svih domova u Gradu Zagrebu. Rezultati su pokazali da je dio medicinskih sestara zaposlenih u domovima za starije osobe djelomično informirano o superviziji. U skladu s time dio njih smatra superviziju sastavnim dijelom radnog procesa. Kao izvore informacija o superviziji navode primarno glavnu medicinsku sestru u domu za starije, socijalnu radnicu ili ravnateljicu u domu. Sudionice istraživanja superviziju doživljavaju kao oblik profesionalne podrške medicinskim sestrama. Kao razloge za uključivanje u superviziju navode znatiželju, poticaje drugih, profesionalnu podršku i razvoj te rješavanje problema i umanjenje stresa povezanog s poslom. Od supervizije očekuju razvoj profesionalnih i osobnih vještina te priliku za ventilaciju. Odnos nadređenih i kolega prema sudjelovanju u superviziji sudionice vide kao podršku nadređenih ili kao nedostatak podrške nadređenih te opisuju pozitivne i negativne aspekte sudjelovanja u superviziji. Medicinske sestre navode kako vide potrebu za supervizijom kao sastavnim dijelom radnog procesa. U radu su dane smjernice za praksu i uvođenje supervizije kao profesionalnog standarda u okviru stručnog usavršavanja i napredovanja svih stručnih djelatnika u domu te u svrhu jačanja kompetencija stručnjaka, ali i prevencije profesionalnog sagorijevanja.
19
Topoljak, Sulejman. "ŠEHIDSKI (SAMOUBILAČKI) NAPADI U SVJETLU ISLAMSKOG UČENJA." Zbornik radova Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću 6, no. 6 (December 20, 2013): 15–43. http://dx.doi.org/10.52535/27441695.2013.6.15-43.
Повний текст джерелаАнотація:
Svaka akcija neminovno dovodi i do reakcije. Maestri savremenog doba su prigrabili vlast i došli na tron upravljanja svijetom, u većini slučajeva, putem laži, obmane i nepravde. Na tom putu ostvarenja tih privilegija nisu se libili pogaziti tuđa prava, nanijeti drugom nepravdu, poniženje itd., a kada je bilo potrebno nisu se nimalo libili ni oteti tuđu državu i protjerati ili uništi sve njene stanovnike, pa i cijele narode. I ono što je od toga još gore je da je savremeni svijet to prihvatio kao normalno i da su se takve stvari legalizovale i prihvaćale od strane međunarodnih organizacija koje su prvenstveno i uspostavljene da uspostave pravdu, da stanu na stranu slabog protiv nasilnika i da održavaju mir u svijetu. Nažalost, stale su na stranu uzurpatora tuđih prava i domovina, nasilnika i otimača i umjesto da štite ljudska prava, one su počele štiti zakone džungle. Bilo je neminovno onda da takve nepravedne akcije savremenog svijeta dovedu i do različitih reakcija, a jedna od njih je i ova o kojoj želimo pisati i koju želimo istražiti u svjetlu islamskog učenja kao jedinog realnog i objektivnog mjerila za sve što se danas dešava i događa u svijetu licemjerja, apsurda, nelogičnosti, nepravde i patvorenosti. Dakle, ova studija će pokušati definirati i pojasniti značenje samoubilačkih napada ili šehidskih napada, njihove oblike, pravni status, mišljenja islamskih pravnika o toj pojavi, kritički osvrt na njihove dokaze i konačni stav islama.
20
Sovar, Irena. "Kompetencije odgajatelja dječjih domova." Metodički obzori 16, no. 2 (31) (March 15, 2022): 71–89. http://dx.doi.org/10.32728/mo.16.2.2021.04.
Повний текст джерелаАнотація:
U radu se nastoji pojasniti pojam kompetencija i sagledati kompetencije iz različitih pristupa koji su dominirali na tom području tijekom njihova razvoja. Različiti pristupi doprinijeli su utemeljenju kompetencija kao multidimenzionalom konstruktu koji se sastoji od niza povezanih dimenzija, kognitivne, funkcionalne, osobne i vrijednosti. Takvo polazište nužno je u razmatranju kompetencija odgajatelja dječjih domova obzirom na kompleksnost područja i posla kojim se ti stručnjaci bave, iako njihova uloga i značaj nisu u znanstvenim krugovima dovoljno prepoznati. Rasprave o tome je li to tek zanimanje ili profesija traju, no još nisu dobile epilog. Odgajatelji u dječjim domovima mogu biti profesionalci različitoga formalnog obrazovanja poput edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti, socijalnoga rada, psihologije, pedagogije, logopedije, kako studij za ovo zanimanje ne postoji. Kompetencije odgajatelja sagledane su iz perspektive odgovornosti odgajatelja i umreženosti u rad, potom kroz generičke kompetencije, odnosno šira specifična područaja rada odgajatelja te temeljne principe rada. Sagledavaju se i osobne kompetencije te je naznačena nužnost refleksije profesionalne prakse. Posljednje poglavlje sagledava kompetencije u kontekstu pandemije Covid-19. Uočavajući poteškoće povezane s kompetencijama odgajatelja nužno se nameće potreba osiguravanja kontinuiranoga stručnog usavršavanja i daljnjega razvoja baznih znanja odgajatelja kao stručnjaka koji rade s djecom i mladima u dječjim domovima.
21
Zrile, Ante. "Analiza gornjih domova izbornih demokracija." Anali Hrvatskog politološkog društva 18, no. 1 (December 13, 2021): 81–103. http://dx.doi.org/10.20901/an.18.10.
Повний текст джерелаАнотація:
Dvodomna zakonodavna tijela dio su institucionalnog uređenja u sedamdeset devet država. Bikameralizam predstavlja jednu od najsnažnijih institucionalnih protuteža izvršnoj vlasti. Zbog svoje specifičnosti gornji su domovi zanimljivi za politologe, stoga se postavlja pitanje zašto su rijetko predmetom istraživanja. Rad nastoji popuniti istraživačku prazninu proučavanjem institucionalnih uređenja sedamnaest izbornih demokracija, koje imaju dvodomna zakonodavna tijela. Prvi dio rada donosi pregled povijesnog razvoja bikameralizma. Drugi dio rada prikazuje suvremeni bikameralizam i detaljno prikazuje četiri idealtipska primjera gornjih domova – Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske i Poljske. Treći dio donosi osnovne značajke ostalih gornjih domova koji su predmet istraživanja. U četvrtom dijelu rada provodi se komparacija sedamnaest gornjih domova kako bi se dao odgovor na istraživačko pitanje što čini gornji dom snažnim prema njegovim formalnim ovlastima. Povodom dvadesete godišnjice njegova ukidanja, u posljednjem odlomku analiziraju se formalne ovlasti i demokratičnost izbora hrvatskog Županijskog doma Sabora Republike Hrvatske (1993-2001).
22
Vasyl’yeva, Lyudmyla. "Volodymyra Motornyy’s sorabic research in Ukrainian and foreign periodicals." Problems of slavonic studies 69 (2020): 20–30. http://dx.doi.org/10.30970/sls.2020.69.3485.
Повний текст джерелаАнотація:
Abstract Background: The scientific sorabic works of Professor V. A. Motornyy includes more than 50 scientific articles, reviews, reports on Lusatian topics and in general gives an opportunity to look into different periods of Lusatian-Ukrainian literary and cultural relations. The works of the scholar on the literature of Sorbian Lusatia, on Michał August Kral, the founder of Ukrainian literary studies in Lusatia, on the development of Ukrainian Sorbian studies, on Lusatian motives in Ukrainian literature, etc. are invaluable. V. A. Motornyy is the winner of the prestigious Domovina Prize in 2002, which he received for his services in the development of Sorbian studies in Ukraine and for disseminating, in particular in the form of publications, knowledge about Lusatian Serbs. Purpose: The purpose of the study is to draw public attention to the works of Professor Motornyy, which were published in Ukrainian, Lusatian, and Hungarian periodicals magazines and collections. We will take into account the most important for inter-Slavic cultural and literary contacts of the professor's articles, published in Ukraine and abroad, namely, in magazines and collections “Questions of Sorbian studies”, “Lĕtopis”, “Práce z dĕjin slavistiky”, “Studia Slavica Savariensia”. Results: The works of V. A. Motornyy on the Sorbian theme, which are essential in the All-Slavic context. His rich Sorbian heritage gives reason to hope that over the years it will not be forgotten what the famous researcher of literature and culture of the Lusatian Serbs devoted his scientific research to, that his scientific achievements will be necessary for future generations of Slavists. Over time, there are some transformations in scientific approaches to individual facts, their interpretations by literary science. Modern works of Lusatian, Polish and other foreign researchers will undoubtedly continue the scientific traditions of the Ukrainian scientist. Key words: V. А. Motornyy, Sorabic studies, Sorabic studies school in Lviv, periodicals, scientific interests, comparative research.
23
Vrcić-Mataija, Sanja. "Suvremeni koncept domovine." MemorabiLika 6, no. 1 (July 8, 2024): 143–48. http://dx.doi.org/10.15291/ml.4467.
Повний текст джерела
24
Bošković, Ivan. "Poetska uporišta vidina književnog identiteta." Croatica et Slavica Iadertina 1, no. 9 (February 21, 2014): 225. http://dx.doi.org/10.15291/csi.780.
Повний текст джерелаАнотація:
Viktor Vida jedno je od najznačajnijih imena izvandomovinske (iseljeničke/emigrantske) književnosti. Percipiran je kao pjesnik "izoliranosti i iskorijenjenosti", najizrazitiji "Mediteranac u mladoj hrvatskoj lirici", "discipulus Matoševih duhovnih sljedbenika" te jedan od velikih pjesnika nove hrvatske poezije. Nerijetko sa snagom povijesno kritičkog pravorijeka, navedene atribucije govore u prilog imenu kojemu ni nesklone prilike u domovini nisu dokraja onemogućile književni život. Uz nesklonosti društvene prakse koja je šutnjom nastojala onemogućiti njegov puni život u tradiciji iz koje niče i koju svojom riječju i konstituira i obogaćuje, Vidinoj recepciji svakako je pridonijela i tragična smrt u Argentini. Za razliku od drugih pjesnika hrvatske izvandomovinske književnosti, Vida je doživio i domovinska izdanja i kritička čitanja. Uz kreativan oslonac na tijekove europskoga moderniteta, pogotovo talijanskoga hermetizma, pri tome se posebno naglašavala vezanost za "romantično-impresionističku liriku zagrebačkoga boemskoga kruga i Matoša, Wiesnera i Tina kao reprezentante navedena pjesničkog iskustva te s pjesnicima duhovne inspiracije. U Vidinoj književnosti nekoliko je autotopografskih, povlaštenih mjesta. Riječ je o iskustvima zavičaja, kavanskog pjesničkog i duhovnog bratstva te prognaničkoj zbilji koji i svojom učestalošću i referentnošću strukturiraju kao uporišta njegove književnosti i znakovito pripomažu razumijevanju i oblikovanju njegova ljudskog i književnog identiteta. U radu je naglasak na pjesničkim uporištima njegova ljudskog i pjesničkog svjetonazora.
25
Lukić, Dijana. "“Drugega skoraj ne ostaja, ko zapustiti milo domovino in si drugje domovja iskati” ali kratek pregled migracijskih tokov Slovencev v Vojvodino." Slovenika : časopis za kulturu, nauku i obrazovanje = časopis za kulturo, znanost in izobraževanje 3 (2017): 35–57. http://dx.doi.org/10.18485/slovenika.2017.3.1.2.
Повний текст джерела
26
Klikovac, Tamara, Đerđi Šarić, and Vesna Korać. "PROFESIONALNI STRES KOD MEDICINSKOG OSOBLJA." Primenjena psihologija 13, no. 3 (October 9, 2020): 349–70. http://dx.doi.org/10.19090/pp.2020.3.349-370.
Повний текст джерелаАнотація:
Istraživanje je sprovedeno sa ciljem da se utvrdi nivo profesionalnog stresa na uzorku od 220 zdravstvenih radnika koji su pohađali akreditovan kurs „Dobra komunikacija sa pacijentima“ koji je tokom 2018. i 2019. godine održan u Novom Sadu, Kragujevcu, Nišu i Beogradu. Preko 70% ispitanih zdravstvenih radnika je iz primarnog nivoa zdravstvene zaštite (domovi zdravlja i manje ambulante pri većim domovima zdravlja). Po završetku кursa, uz popunjavanje evaluacije i testova znanja učesnici su zamoljeni da anonimno popune i skalu profesionalnog stresa sa ciljem da se proceni nivo profesionalnog stresa. Rezultati su pokazali da je nivo profesionalnog stresa za ceo ispitani uzorak umeren (M = 64.40; SD = 12.43). Jedina dobijena značajna razlika je prema polu, odnosno pokazalo se da žene zdravstveni radnici imaju viši nivo stresa u poređenju sa muškarcima. Očekivane pretpostavke koje su se odnosile na postojanje razlika u nivou profesionalnog stresa u odnosu na bračno stanje, godine starosti, radni staž i radno mesto nisu dobijene. Sagledavanje nivoa stresa zdravstvenih radnika je od značaja za organizovanje tematskih edukacija, kurseva i preventivnog rada sa ciljem da se na vreme prepoznaju i spreče štetni uticaji profesionalnog stresa na fizičko i mentalno zdravlje medicinskog osoblja.
27
Puh, Milan. "Archival Records about Croats in Brazil." Arhivski vjesnik 66 (December 7, 2023): 225–46. http://dx.doi.org/10.36506/av.66.9.
Повний текст джерелаАнотація:
U radu je pregledno predstavljeno i opisano arhivsko gradivo o Hrvatima u Brazilu te posljedično o iseljeništvu s područja Hrvatske spram te zemlje, s ciljem da se omogući lakši pristup gradivu budućim istraživačima i zainteresiranoj čitateljskoj publici. Polazi se od radne hipoteze da je hrvatska iseljenička zajednica i dalje relativno nevidljiva u kontekstu migracijskih studija, kao i općenito u državi primitka i samoj domovini. Ovakva vrsta radova može biti od velike važnosti kao polazište za buduće radove koji će moći rasvijetliti kompleksnu povijest Hrvata i njihovih potomaka, kao i osoba iseljenih iz Hrvatske, u ovoj najvećoj južnoameričkoj zemlji, a pritom biti i dodirna točka između dviju zemalja za koje se najčešće smatra da nemaju poveznica. Nakon kratkoga uvoda u tematiku predstavljena su tri projekta kojima je mapiran i sistematiziran dio arhivskoga gradiva, kao prvi korak pri stvaranju jedne konzistentne baze podataka koja će se moći koristiti u budućnosti. U nastavku su izložene glavne ideje i kontekst nastanka najvažnijih znanstvenih djela posvećenih temi te je na kraju opisano arhivsko gradivo u sklopu povijesti hrvatskoga iseljeništva, tj. iseljeništva iz Hrvatske u Brazil, s posebnim naglaskom na međuodnos primarnih i sekundarnih izvora, doprinosa zajednice i domova te akademskih istraživanja.
28
Kožnjak, Boris. "Znanstvena i filozofska ortodoksija i heterodoksija liječnika dr. Karla Marchesija (I)." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 47, no. 1 (93) (June 21, 2021): 47–88. http://dx.doi.org/10.52685/pihfb.47.1(93).2.
Повний текст джерелаАнотація:
U članku razmatram život i rad u domaćoj historiografiji posve zanemarenog no u svoje vrijeme uglednog zagrebačkog liječnika dr. Karla Marchesija, koji je tijekom 1920-ih i 1930-ih godina u domovini, a zatim i u Sjedinjenim Državama, gdje emigrira 1950. godine i ostaje do svoje smrti, ostvario zavidnu 'ortodoksnu' liječničku karijeru interniste i pionira medicinske hipnoze, ali također i onu 'heterodoksnu', kao jedan od obnovitelja i glavnih protagonista spiritističkog pokreta te lidera parapsiholoških istraživanja u Hrvatskoj, a nakon toga u Sjedinjenim Državama i kao suradnik Josepha Banksa Rhinea na Parapsihološkom laboratoriju pri Sveučilištu Duke, s kojim je uspostavio suradnju iz domovine još 1938. godine. Članak je je podijeljen u dva dijela, a u ovom prvom dijelu ponajprije se rekonstruira bogat životopis dr. Karla Marchesija, a zatim njegova uloga u kontekstu spiritističkog pokreta u Hrvatskoj tijekom 1930-ih. Pri ovoj raščlambi, posebna se pažnja posvećuje širem socijalno-historijskom kontekstu geneze i razvoja spiritističkih pokreta i stremljenja poglavito na tlu Hrvatske, kojih je dr. Marchesi bio tipični egzemplar, što je samo po sebi historiografski, povijesno-znanstveno, filozofski i teološki također u nas gotovo pa posve nepokriveno. U drugom, sljedujućem dijelu članka razmotrit će se 'heterodoksni' rad dr. Marchesija u parapsihologiji te hipnotizmu, gdje je ovo potonje vremenom iz kontroverznog preraslo u legitimnu znanstvenu disciplinu medicinske hipnoze, u kojoj će dr. Marchesi ostaviti zapaženog traga na svjetskoj razini. Također, u drugom dijelu rada reflektirat će se općenito odnos 'ortodoksnog' i heterodoksnog', 'znanosti i pseudoznanosti' u svjetlu relevantnih spoznaja moderne povijesti i filozofije znanosti, nasuprot nekim uvriježenim, ali pogrešnim narativima o ovom odnosu.
29
Levanat-Peričić, Miranda. "The Chronotope of Exile in the Post-Yugoslav Novel and the Boundaries of Imaginary Homelands." Colloquia Humanistica, no. 7 (December 18, 2018): 82–97. http://dx.doi.org/10.11649/ch.2018.005.
Повний текст джерелаАнотація:
The Chronotope of Exile in the Post-Yugoslav Novel and the Boundaries of Imaginary HomelandsAlthough the chronotopic approach to the novels of exile is almost self-explanatory, certain specifics expressed by post-Yugoslav exile narrations evoke a separate chronotope interpretation. First and foremost, post-Yugoslav literature is additionally encumbered with the identity issue because the abandoned areas of the nineties for the exiled writer do not disappear at a metaphorical level, by turning into a mnemotope, but in the actual break-up of the political entity, the imaginary supranational heritage transforms itself into a kind of counterculture, mostly affirmed by exile writers. Therefore, returning to the abandoned place often becomes possible only as a return to the past. In this paper, the literary theme of exile will be followed comparatively, starting from the reflective nostalgia in the prose of Dubravka Ugrešić (The Ministry of Pain), through a global exile which reflects the history of the relationship between European persecutions and America as an unfair homeland, which breaks all identity support in the novels of Aleksandar Hemon (The Nowhere Man; The Lazarus Project), to the intra-Yugoslav, "hereditary" exile in the novels of Goran Vojnović (Chefurs Raus!; Yugoslavia, My Homeland), which fathers left to their sons like a curse of the genus. In the texts mentioned above, the chronotope of exile is dealt with at the level of genre, as the major, supreme chronotope, which includes or opens space to a series of specific local chronotopes, which are fundamental to exile narration. These motifs are also encountered in other genres, but in exile narration they are the bearing pillars of the genre. They are, by their nature, chronotopic because they are realised through the binary spatial-temporal categories of presence and absence, affiliation and non-affiliation, anchoring and nomadism. In this paper, I will look at three such chronotope motifs: 1) the motif of home as a non-place or a place of absence; 2) the motif of other/mirror country and other/”mirror” history; 3) the motif of return and travel (by train), which regularly invokes the stereotypical representation of the place and the past. Chronotop wygnania w powieści postjugosłowiańskiej i granice ojczyzn wyobrażonychChociaż chronotopiczne podejście do analizy powieści problematyzujących wygnanie wydaje się oczywiste, to specyficzne cechy postjugosłowiańskich powieści tego rodzaju wymagają szczególnej interpretacji koncepcji chronotopu, ponieważ literatura postjugosłowiańska jest dodatkowo obciążona kwestią tożsamości. Dla wygnanego pisarza opuszczone przestrzenie lat dziewięćdziesiątych nie znikają jedynie na poziomie metaforycznym, zamieniając się w przestrzeń pamięci (mnemotop), ale faktycznie przestają istnieć jako rzeczywisty byt polityczny. Tym samym, wyobrażone dziedzictwo ponadnarodowe przekształca się w swoistą kontrkulturę, w większości afirmowaną przez pisarzy na wygnaniu. Dlatego też powrót do opuszczonej przestrzeni często jest możliwy jedynie jako powrót do przeszłości. Artykuł omawia literacki motyw wygnania w perspektywie komparatystycznej. Rozpoczyna się od refleksyjnej nostalgii w prozie Dubravki Ugrešić (Ministerstwo bólu). Następnie wiedzie poprzez globalne wygnanie, które odzwierciedla historię związków między europejskimi prześladowaniami a Ameryką jako niesprawiedliwą ojczyzną łamiącą wszelkie tożsamości, w powieściach Aleksandra Hemona (Nowhere Man, The Lazarus Project). Wreszcie, dochodzi do wewnątrzjugosłowiańskiego wygnania „dziedzicznego” w powieściach Gorana Vojnovicia (Chefurs Raus!, Yugoslavia, My Homeland) – wygnania, które ojcowie pozostawili swoim synom niczym przekleństwo rodzaju. W wyżej wymienionych tekstach chronotop wygnania jest rozpatrywany na poziomie gatunku jako główny, nadrzędny chronotop, który zawiera w sobie lub otwiera przestrzeń dla szeregu specyficznych chronotopów lokalnych, fundamentalnych dla narracji wygnańczych. Chociaż podobne motywy występują także w innych gatunkach, to są one filarami w przypadku narracji wygnańczych, z natury chronotopicznych, gdyż realizowanych za pomocą binarnych kategorii czasoprzestrzennych: obecności i nieobecności, przynależności i braku przynależności, zakotwiczenia i nomadyzmu. W tym artykule przyjrzę się trzem takim motywom chronotopu: 1) motywowi domu jako nie-miejsca lub miejsca nieobecności; 2) motywowi innych/lustrzanych krajów i innych/lustrzanych historii; 3) motywowi powrotu i podróży (pociągiem), który regularnie przywołuje stereotypowe przedstawienie miejsca i przeszłości. Kronotop egzila u postjugoslavenskom romanu i granice imaginarnih domovinaPremda je kronotopski pristup romanima egzila gotovo samorazumljiv, određene specifičnosti koje iskazuje postjugoslavenske egzilne naracije prizivaju zasebnu kronotopsku interpretaciju. Prije svega, postjugoslavenska književnost opterećena je dodatnim identitetskim bremenom jer napušteni prostori devedesetih godina za pisca u egzilu ne nestaju na nekoj metaforičkoj razini seleći se u mnemotope, nego se stvarnim raspadom političke cjeline, imaginarna supranacionalna baština transformira u svojevrsnu kontrakulturu, najčešće afirmiranu upravo posredstvom egzilnih pisaca. Stoga i povratak na napušteno mjesto često postaje moguć samo kao povratak u prošlost. U ovom će se radu književna tema egzila pratiti komparativno, počevši od refleksivne nostalgije u prozi Dubravke Ugrešić (Ministarstvo boli), preko globalnog egzila u kojemu se zrcali povijest odnosa europskih progona i Amerike kao maćehinske domovine koja rastače sve identitetske oslonce u romanima Aleksandra Hemona (Čovjek bez prošlosti; Projekat Lazarus), do unutarjugoslavenskog, „naslijeđenog“ egzila u romanima Gorana Vojnovića (Čefuri raus!; Jugoslavija, moja domovina), koje, poput prokletstva roda, očevi ostavljaju sinovima. U navedenim tekstovima o kronotopu egzila govorimo na razini žanra, kao glavnom, nadređenom kronotopu koji uključuje ili otvara prostor nizu specifičnih lokalnih kronotopa ili motiva, ključnih za egzilnu naraciju. Te se motivske jedinice susreću i u drugim žanrovima, no u egzilnoj su naraciji nosivi stupovi žanra. Po svojoj su naravi kronotopični jer se realiziraju kroz binarne prostorno-vremenske kategorije prisutnosti i odsutnosti, pripadanja i nepripadanja, usidrenosti i skitalaštva. U ovom radu osvrnut ću se na tri takva kronotopska motiva: 1. motiv doma kao ne-mjesta ili mjesta odsustva; 2. motiv druge/zrcalne domovine i druge/zrcalne povijesti; 3. motiv povratka i putovanja (vlakom), koje redovito priziva stereotipnu reprezentaciju mjesta i prošlosti.
30
Mihailovich, Vasa. "Domovinska Riječ II." Journal of Croatian Studies 28 (1987): 227–28. http://dx.doi.org/10.5840/jcroatstud1997-8828-2914.
Повний текст джерела
31
Rusac, Silvia, Matea Bošnjak, and Marijana Kletečki Radović. "Profesionalni stres medicinskih sestara u domovima za starije osobe." Sigurnost 59, no. 1 (April 13, 2017): 7–18. http://dx.doi.org/10.31306/s.59.1.2.
Повний текст джерелаАнотація:
SAŽETAK: Cilj ovog kvalitativnog istraživanja bio je dobiti uvid u izvore profesionalnog stresa medicinskih sestara u domovima za starije osobe, njegove znakove te činitelje zaštite u suočavanju s istim. U istraživanju je sudjelovalo 11 medicinskih sestara zaposlenih u domovima za starije osobe u Gradu Zagrebu, a koji su u nadležnosti Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Podaci su prikupljeni metodom polustrukturiranog intervjua. Nalazi su pokazali da iz perspektive medicinskih sestara u domovima za starije osobe izvori profesionalnog stresa predstavljaju: organizacijski uvjeti rada (nedostatak stručnog osoblja i rad u smjenama), priroda posla, koja uključuje iskustvo suočavanja sa smrću korisnika te rad s korisnicima s problemima mentalnog zdravlja (korisnika oboljelih od Alzheimerove bolesti) i komunikacije sa članovima obitelji korisnika. Sudionice istraživanja kao tjelesne znakove stresa ističu sljedeće pokazatelje: znojenje, probavne smetnje, gubitak apetita, teškoće sa spavanjem, želučane tegobe, glavobolja, umor i aritmija. Psihološke posljedica stresa se kod sudionica manifestira kroz osjećaj tuge i potištenosti, nervoze i osjećaja napetosti. Neki od činitelja zaštite u suočavanju s navedenim izvorima stresa su aktivno suočavanje sa stresom, radno okruženje, formalni oblici podrške. Budući da je područje stresa u profesionalnih pomagača u radu sa starijim osobama relativno neistraženo područje, dobiveni nalazi mogu poslužiti kao uvid u ključna pitanja i područja unapređenja rada u domovima socijalne skrbi. U tom smislu posebice je važno uvođenje profesionalne podrške djelatnicima u osiguravanju kvalitete rada. Također, dobiveni rezultati mogu se koristiti kao polazna točka i smjernica za daljnja istraživanja u području stresa profesionalnih pomagača koji rade sa starijim osobama.
32
Krasovec, Aleksandra. "The issue of immigrants from the republics of the former Yugoslavia in Slovenia in the publications of the journal Dve Domovini / Two Homelands (1990–2020)." Actographe 1, no. 4 (November 30, 2020): 99–119. http://dx.doi.org/10.24249/2490-9459-4-1-99-119.
Повний текст джерелаАнотація:
The issue of immigrants from the republics of the former Yugoslavia in Slovenia in the publications of the journal Dve Domovini / Two Homelands (1990–2020) In our review, we turned to the publications of the scientific journal “Dve domovini / Two Homelands”, the only publication in Slovenia that specializes in global and multidisciplinary migration research. The focus of our attention is on the works investigating the problems of immigrants from the republics of the former Yugoslavia in Slovenia and, in particular, the literature of immigrant authors over the entire period of the journal's existence, from 1990 to the present.
33
Metyková, Monika. "Imaginárné domoviny: vymiestnenie v tvorbe Salmana Rushdieho." Sociální studia / Social Studies 1, no. 2 (August 12, 2004): 71–78. http://dx.doi.org/10.5817/soc2004-2-71.
Повний текст джерелаАнотація:
Táto stať pojednáva o špecifickej forme vymiestnenia, exile, v diele anglo-indického spisovateľa Salmana Rushdieho. Rushdie sa zaraďuje medzi predstaviteľov magického realizmu, hlavnými témami jeho beletristickej i esejistickej tvorby sú migrácia, exil, zakorenenosť a preloženosť („translatedness“). Rushdieho prípad v dôsledku kontroverzie, ktorú vyvolal jeho román Satanské verše, znázorňuje nielen reflexiu žitej skúsenosti exilu v beletristickej a esejistickej forme, ale naviac ilustruje to, že „v úsilí mediácie medzi kultúrami, jazykmi a spoločnosťami je vždy prítomné nebezpečenstvo nesprávneho prekladu, zmätku a strachu“.
34
Mišković, Ana. "Repatrijacija ili povratak ukradenog križa u domovinu." Ars Adriatica 13 (February 20, 2024): 385–89. http://dx.doi.org/10.15291/ars.4359.
Повний текст джерелаАнотація:
U zadarskom samostanu Sv. Frane početkom kolovoza 2023. obavljena je svečana primopredaja važnog kulturnog dobra – gotičkog ophodnog križa koji je iz samostana drsko ukraden 1974. godine. Svečanosti su prisustvovali visoki državni dužnosnici Republike Hrvatske i Talijanske Republike u čijem je gradu La Speziji križ pronađen. U istraživanju podrijetla križa uvelike je doprinio profesor Donal Cooper koji je na temelju studioznog rada profesorice Marijane Kovačević prepoznao križ kao produkt zadarske srednjovjekovne umjetničke sredine.
35
Brlić, Ivan. "Novi zbornik posvećen ocu domovine, dr. Anti Starčeviću." MemorabiLika 1, no. 1 (January 18, 2023): 227–32. http://dx.doi.org/10.15291/ml.4023.
Повний текст джерела
36
Župančič, Matej. "Človek volku volk (o odnosih človeka in volka v Historia Langobardorum Pavla Diakona)." Histria : the Istrian Historical Society review 2, no. 2 (2012): 37–53. http://dx.doi.org/10.32728/h2012.02.
Повний текст джерелаАнотація:
Avtor opisuje pobeg Langobarda Lopichisa iz avarsko-slovanskega ujetništva v prvi polovici 7. stoletja. Dogodek je opisal Pavel Diakon v drugi polovici 8. stoletja kot vrinek v kroniki Historia Langobardorum. Izražena je domneva, da so Langobardi že leta 568 na poti v Italijo uporabili “alternativno” pot po dolini Krke čez Dolenjsko in Notranjsko v Sloveniji in vsekakor južno od Save. Približno isto pot omenja Strabon še v halštatskodobnem kontekstu (Okra – kompleks Stične ali pa Novo mesto). Ta smer je bila uporabljena, po F. Gestrinu, tudi v poznem srednjem veku za gonjenje živine iz Panonije proti Trstu. Že omenjenim domnevam se pridružuje tudi ta, da so Avari s Slovani odvedli l. 610 ujete Langobarde po isti poti iz Čedada proti Panoniji, konkretno proti Sisku. Avtor posebej poudarja dogodke, povezane z odraščajočim Lopichisom: bivanje v ujetništvu, skupaj s preživelimi Langobardkami, tradicijo o domovini v Furlaniji, stike Lopichisa z gospodarji in obvladovanje slovanščine, odločitev za beg in lok s puščicami, hojo po redko naseljeni pokrajini. Poudari srečanje z volkom, ki je prevzel vodenje vse dotlej, ko se je Lopichis odločil ustreliti ga z lokom, ki ga je obdržal vse do prihoda v domovino (Čedad). Poskuša interpretirati tudi srečanje v snu z moško postavo, ki mladeniču ukaže, naj nadaljuje pot, kot mu kažejo noge. Pomenljivo je srečanje s staro žensko v naselju, kjer se je govorilo slovansko. Starka ga je skrivoma negovala in ga končno napotila dalje proti zahodu. Kot zrel moški se vrne domov, najde rojstno hišo, drevo in tudi soprogo. Njegov pravnuk je Pavel Diakon, pisec Historie Langobardorum. Avtor tudi omeni, da se je Lopichis gibal sicer severno od roba dalmatinsko-istrskega področja, koder je bil okoli 640-642 dejaven opat Martin, hkrati pa tudi južneje od roba domnevno bolj strnjene poselitve Avarov, Slovanov in staroselcev na današnjem slovenskem ozemlju. Dejavnost opata Martina v Istri M. Levak interpretira kot posredno potrditev zgodnje naselitve Slovanov v Istro, podobno pa avtor to naselitev nakazuje z lokacijo in datacijo srečanja Lopichisa s starko, ki je živela v naselju (kjer se je govorilo slovansko), sicer nekje ob severnem robu Istre.
37
Hadžimusić, Semir. "Prikaz//Review: Sead Selimović, Za jedinstvo domovine i slavu dinastije. Školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Centar za istraživanje moderne i savremene historije Tuzla, Tuzla 2021, 442 str." Historijski pogledi 4, no. 6 (November 15, 2021): 359–63. http://dx.doi.org/10.52259/historijskipogledi.2021.4.6.359.
Повний текст джерелаАнотація:
Prikaz//Review: Sead Selimović, Za jedinstvo domovine i slavu dinastije. Školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Centar za istraživanje moderne i savremene historije Tuzla, Tuzla 2021, 442 str.
38
Hajszan, Robert. "Kršćanske hrvatske novine." Croatica et Slavica Iadertina, no. 3 (February 7, 2017): 319. http://dx.doi.org/10.15291/csi.372.
Повний текст джерелаАнотація:
Okolnosti povraćanja časopisa za Hrvate, Kršćanskih hrvatskih novin, zečele su se ljeta 1922. kada je Austrija anektirala zapadnu Ugarsku (današnje Gradišće). Pokidob Hrvati u novoj domovini Gradišću nisu kanili zgubiti svoj identitet, na začetku su teško se adaptirali.Zato je bilo jako važno da je Martin Meršić st., doajen tadašnje gradišćanskohrvatske zajednice, najprzeo peljačtvo i "voćkao" svoje subrate, političare i ostale intelektualce. Zahvaljujući njemu, Hrvati u Gradišću su na području gospodarstva, narodne i stranačke politike, ali i novinarstva napridovali, učvrstili svoju poziciju u novoj domovini, i očigledno ojačali.Povraćanje novin, ovput Kršćanskih hrvatskih novin, je bila ideja Martina Meršića st. Kot urednik je postavljen 27-ljetni mladi duhovnik Ignac Horvat, ki je zapravo bio prisiljen najprzeti redakciju. Horvat se je naučio čuda o novina kot organizator, takaj u jezičnom smislu. Nastat će najvažniji književnik Hrvatov u Gradišću, takaj kalendarac, jezikoslovac, prosvjetitelj naroda i najprivatelj kulturnih zbivanj med Hrvati u Gradišću.
39
Dugački, Vlatka. ""Korak naprijed". Češka manjina između Marseilleskoga atentata (1934.) i Masarykove smrti (1937.)." Zbornik Janković 4, no. 4 (August 20, 2020): 249–73. http://dx.doi.org/10.47325/zj.4.4.9.
Повний текст джерелаАнотація:
U radu se obrađuju stajališta češke manjine prema smrti kralja Aleksandra I. Karađorđevića (1934.) i Tomáša Garriguea Masaryka (1937.), pri čemu se žele rasvijetliti manjinska gledišta prema Kraljevini Jugoslaviji i njihovoj matičnoj domovini Čehoslovačkoj Republici, kao i njihov udio u političkom životu Kraljevine Jugoslavije.
40
Rašo, Andrijana, Željka Cindrić, and Karolina Vižintin. "Usporedba kvalitete života pacijenata s kroničnim ranama u domovima za starije i nemoćne i u ustanovama za zdravstvenu njegu u kući." Sestrinski glasnik 27, no. 1 (April 14, 2022): 14–23. http://dx.doi.org/10.11608/sgnj.27.1.2.
Повний текст джерелаАнотація:
Cilj: Cilj je ovog istraživanja usporediti kvalitetu života pacijenata s kroničnim ranama u domovima za starije i nemoćne i ustanovama za zdravstvenu njegu u kući. Metode: U uzorak je bilo uključeno 50 pacijenata iz doma za starije i nemoćne osobe te 50 pacijenata koje se njeguju u ustanovama za zdravstvenu njegu u kući, a radi se o namjernom kvotnom uzorku. Kao instrument istraživanja korišten je upitnik Quality of Life with Chronic Wounds – Wound-QoL Questionnaire. Rezultati: Rezultati su pokazali da kronične rane umjereno negativno djeluju na pojedine aspekte života pacijenta. Smetnje vezane za pojedina područja kva- litete života bile su izraženije kod pacijenata u domovima za starije i nemoćne u odnosu na pacijente u ustanovama za zdravstvenu njegu u kući. Zaključak: Kvaliteta života statistički je značajno bolja kod pacijenata u ustanovama za zdravstvenu njegu u kući, stoga se preporučuje primjena navedenog oblika zdravstvene njege u odnosu na institucionalnu skrb kad god je to moguće.
41
Barišić, Nataša. "Dom za starije i nemoćne: Dom Sveti Frane." Acta Iadertina 18, no. 1 (August 24, 2021): 113–37. http://dx.doi.org/10.15291/ai.3403.
Повний текст джерелаАнотація:
Analizom demografske slike Republike Hrvatske vidljivo je kako postotak ljudi treće životne dobi bilježi rast već dulji niz godina. Iz tog razloga teži se unaprjeđenju kvalitete života i stvaranju primjerenih uvjeta za cjeloživotno obrazovanje starije populacije općenito, a samim time i za boravak u domovima za starije i nemoćne. Domska pedagogija temelji se na proučavanju života i uvjeta u domovima, što je predmet ovoga rada. Dom kao odgojna sredina pruža različite pedagoške i odgojne prilike za rad kroz koje korisnici, osim prilagodbe na nov način života, zadovoljavaju i svoje ostale potrebe. U ovom radu detaljno se prikazuje organizacija Doma Sveti Frane u Zadru, program rada ustanove, kao i postavljeni ciljevi kojima se teži u raznim oblicima rada s korisnicima. Također se predstavljaju stručni profili osoba najadekvatnijih za rad u takvim ustanovama, među kojima se posebno ističe suradnja socijalnog pedagoga i socijalnog radnika. Brojne socijalne vrijednosti i načela na kojima se planira rad temelj su kvalitetne suradnje i napretka korisnika kao zajedničkog postignuća.
42
Pažin, Zvonko. "Liturgical Celebrations for Holders of Civil Authority." Služba Božja 63, no. 4 (2023): 363–82. http://dx.doi.org/10.34075/sb.63.4.2.
Повний текст джерелаАнотація:
Kada u starim liturgijskim knjigama naiđemo na bogoslužje krunidbe kralja ili cara, ili pak obred svečanog dočeka kralja ili nekog velikodostojnika, pa kada još k tomu čitamo odredbu iz 19. st. da se u austrijskoj carevini u svakoj misi u Rimskom kanonu ima spominjati i austrijski car, onda bismo danas mogli lako zaključiti da je sprega države i Crkve u ono vrijeme bila i prejaka i neprilična. U ovom se radu bogoslužja vezana uz nositelje građanske vlasti stavljaju u povijesni kontekst. U uvodnom se dijelu kratko govori razumijevanju kraljevske vlasti u Svetom pismu i u prvoj Crkvi. Prikazuju se najstarije molitve za kraljeve, poglavito one u bogoslužju Velikoga petka. Središnji dio prikazuje obred krunidbe kralja prema rimskim pontifikalima. Na koncu se daje pregled molitava za nositelje vlasti i za domovinu u važećem bogoslužju. Iako kršćani nisu od svijeta, ipak su u svijetu, pa je svakako i danas primjereno slaviti bogoslužja i za domovinu i za nositelje građanske vlasti.
43
Protrka Štimec, Marina. "Cesarec's Kvaternik." Povijesni prilozi 42, no. 64 (July 18, 2023): 413–26. http://dx.doi.org/10.22586/pp.v42i64.25051.
Повний текст джерелаАнотація:
Historiografski utemeljen i književnopovijesno relevantan, dramski tekst Augusta Cesarca Sin domovine (1940.) već uvodnom autorskom bilješkom upućuje na osobnu dramu Eugena Kvaternika koja se razvija u srazu njegova habitusa, ideala i društvenih i političkih okolnosti koje će ga voditi do realizacije „čina” u Rakovičkoj buni i tragičnoga kraja. Postavljajući Kvaternika uz bok idealistima i revolucionarima njegova doba, a u kontrastu prema oportunizmu i korumpiranosti vladajuće političke elite, ali i podupirućih društvenih struktura, Cesarec stvara tragičnu figuru povijesne ličnosti kojom se istovremeno osvrće na nasljeđe Francuske i obzore Oktobarske revolucije. U članku se njegov pristup predstavlja kao izraz generacijskoga i osobnoga angažmana koji se u književnoj povijesti nadovezuje na liniju promišljanja politike, pravednosti i otpora, granica opravdanoga nasilja, progresa i povijesnoga usuda koja se u hrvatskoj književnosti može pratiti od Mažuranića i Kranjčevića pa do generacije mladih i samoga Cesarca. Cesarčev Sin domovine u tom kontekstu funkcionira kao modernističko uobličenje drame istaknutoga pojedinca čiji je individualizam preduvjet svakoga kolektivnog napretka.
44
Katsanos, Konstantinos. "U novoj domovini. Izbeglice iz Grčke u NR Makedoniji." Istorija 20. veka 33, no. 2/2015 (August 1, 2015): 105–29. http://dx.doi.org/10.29362/ist20veka.2015.2.kat.105-129.
Повний текст джерела
45
Atanasovski, Srđan. "Stevan Stojanović Mokranjac in ustvarjanje podobe srbske ljudske pesmi: Rukoveti (venčki) iz »Stare Srbije« v obliki glasbenega poročila." Musicological Annual 48, no. 1 (June 1, 2012): 75–90. http://dx.doi.org/10.4312/mz.48.1.75-90.
Повний текст джерелаАнотація:
Z umeščanjem Mokranjačevih venčkov iz Kosova in Makedonije v kontekst poročila o potovanju iz »Stare Srbije« se ne morem strinjati, da bi se njihova politična pomembnost skrivala v vsebinski privrženosti folklornem gradivu. Z analizo načina Mokranjačevega obravnavanja ljudskih pesmi bom pokazal, kako je ustvaril podobo domovine Srbije kot organske celote.
46
Barun, Boris. "EGALITARNI BIKAMERALIZAM PARLAMENTA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE." Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, no. 31 (March 26, 2024): 27–51. http://dx.doi.org/10.47960/2637-2495.2023.31.27.
Повний текст джерелаАнотація:
U modernom demokratskom društvu pravna država predstavlja jedini prihvatljiv državnopravni poredak. Jedan od temeljnih uvjeta za postojanje pravne države jest egzistiranje i poštivanje načela podjele vlasti. Sastavni i nezaobilazni dio horizontalne podjele vlasti jest i dvodomna struktura predstavničkih tijela. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine ima dvodomnu strukturu - jedan dom (Zastupnički dom) je građanski i on izražava ideju predstavničke demokracije, a oko pravne naravi gornjega doma (Doma naroda) postoje određeni prijepori koje ćemo nastojati razjasniti u ovome radu. Iz navedene dvodomne strukture Parlamenta Federacije se itekako može iščitati njezin oblik ustavnog (državnog) uređenja, a iz pravne naravi njezina gornjeg doma i oblik političkog uređenja (sustava, poretka). U radu se ukazuje na podudarnost u ovlaštenjima domova Parlamenta Federacije, kao i na bezrezervnu potrebu održavanje statusa quo u pogledu funkcionalne kapacitiranosti gornjega doma Parlamenta, kako bi ona i dalje bila jedina garancija za efektivno sudjelovanje konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka u smislu sprječavanja apsolutne dominacije jedne društvene skupine nad drugom, jer kako će se ostvarivati kolektivna jednakopravnost, ako parlamentarni domovi ne će biti ravnopravni. Također, u radu ćemo nastojati dokazati da je u jednonacionalnim federacijama manje bitno hoće li gornji dom biti ravnopravan s općepredstavničkim (građanskim) domom, ali je to od presudne važnosti u plurinacionalnim federacijama (kakve su Bosna i Hercegovina i njezina veća federalna jedinica), bilo da je gornji dom, isključivo ili dominantno, predstavništvo federalnih jedinica, što je slučaj kada su one nacionalno homogene, bilo da je pretežno predstavništvo konstitutivnih zajednica (naroda).
47
Barančić, Maximiljana. "Arbanasi i etnojezični identitet." Croatica et Slavica Iadertina, no. 4 (January 18, 2017): 551. http://dx.doi.org/10.15291/csi.627.
Повний текст джерелаАнотація:
U ovom se radu govori o etničkom i jezičnom identitetu Arbanasa nakon njihova doseljenja u novu domovinu Hrvatsku početkom 18. stoljeća, te višestoljetnim nastojanjima u održanju kako svog jezika tako i svoje kulturne tradicije. Analizom prezimena dade se zaključiti da su uspjeli zadržati (bez poznavanja pisma arbanaškog jezika) svoj etnojezični identitet iako je međukulturalna prilagodba oslabila sam jezik kao obilježje identiteta.
48
Simić, Bojan. "Dug put kući – povratak jugoslavenskih iseljenika iz Argentine (1946. – 1951.)." Journal of contemporary history 52, no. 3 (November 19, 2020): 791–812. http://dx.doi.org/10.22586/csp.v52i3.11167.
Повний текст джерелаАнотація:
U radu se na temelju arhivskih izvora, stručne literature i onovremenoga tiska analizira povratak jugoslavenskih iseljenika iz Argentine i ostalih dijelova Južne Amerike u prvim godinama nakon Drugoga svjetskog rata. Prati se priprema, organizacija, brojnost, transport, dolazak, smještaj i razmještaj iseljenika u domovini. Analizira se i stručna, nacionalna i spolna pripadnost iseljenika povratnika. Posebna pozornost posvećena je odnosima dviju država, Jugoslavije i Argentine, u ovom pitanju.
49
Kliment, Pavel. "Charakteristiky lidí bez domova." ACC Journal 24, no. 3 (December 31, 2018): 40–50. http://dx.doi.org/10.15240/tul/004/2018-3-004.
Повний текст джерела
50
Macuh, Bojan. "Življenjski slog starejših v domovih za starejše." Andragoška spoznanja 23, no. 1 (March 25, 2017): 53–71. http://dx.doi.org/10.4312/as.23.1.53-71.
Повний текст джерелаАнотація:
V razvitih družbah se prebivalstvo vse bolj stara, kar bo eden (naj)večjih ekonomskih in socialnih izzivov v prihodnosti. V Sloveniji naj bi bilo po predvidevanjih do leta 2060 30 odstotkov prebivalstva starejšega od 65 let, zato se utemeljeno postavlja vprašanje, kakšen je življenjski slog starejših in kako lahko v teh letih nanj še vplivamo. Nekateri starejši se iz različnih vzrokov odločijo, da bodo starost preživeli v domu za starejše. V prispevku so predstavljeni rezultati raziskave o življenjskem slogu starejših v domovih za starejše. Izvedli smo jo na vzorcu 390 starejših v domovih za starejše v Pomurju v obdobju februar– maj 2015. Uporabljeni sta bili deskriptivna analiza in kavzalno neeksperimentalna metoda empiričnega pedagoškega raziskovanja. Iz rezultatov raziskave izhaja, da na življenjski slog v domovih za starejše bistveno vplivajo socialno-ekonomski položaj, spol, status, starost in leta prebivanja v domu.