Bibliografias temáticas / Umjetnička galerija

Literatura científica selecionada sobre o tema "Umjetnička galerija"

Autor: Grafiati
Publicado: 25 de julho de 2024

Crie uma referência precisa em APA, MLA, Chicago, Harvard, e outros estilos

Selecione um tipo de fonte:

Índice

Consulte a lista de atuais artigos, livros, teses, anais de congressos e outras fontes científicas relevantes para o tema "Umjetnička galerija".

Ao lado de cada fonte na lista de referências, há um botão "Adicionar à bibliografia". Clique e geraremos automaticamente a citação bibliográfica do trabalho escolhido no estilo de citação de que você precisa: APA, MLA, Harvard, Chicago, Vancouver, etc.

Você também pode baixar o texto completo da publicação científica em formato .pdf e ler o resumo do trabalho online se estiver presente nos metadados.

Artigos de revistas sobre o assunto "Umjetnička galerija"

1

Kalčić, Silva. "Kustos kao umjetnik i umjetnik kao kustos: komparacija dvaju koncepata na primjerima iz hrvatske umjetnosti". Život umjetnosti, n.º 112 (abril de 2024): 110–31. http://dx.doi.org/10.31664/zu.2023.112.06.

Texto completo da fonte
Resumo:
Neka su od temeljnih pitanja koja otvaramo ovim tekstom ona o ulozi kustosa i umjetnika u sustavu suvremene umjetnosti na početku njezine polustoljetne povijesti i u najnovije doba, kao i o sličnostima i razlikama između kustoskog i umjetničkog rada: kustoskog rada kao institucionalne kritike u slučaju Želimira Koščevića ili umjetničke prakse kao „društvenog inženjeringa” u slučaju izložbe Davida Maljkovića. Prva je „konceptualna izložba”, kao i prvi primjer konceptualne kustoske prakse u domaćem kontekstu, Izložba žena i muškaraca održana u Galeriji Studentskog centra u Zagrebu 1969., čiji je kustos bio Želimir Koščević, ujedno tadašnji voditelj galerije. U praznu „bijelu kocku” galerije publika ulazi i postaje „tijelo” izložbe, pozvana na interakciju, druženje i razgovor. Drugi primjer neokonceptualne izložbe, odnosno fenomena konceptualizacije izložbe i njezina postava, ali i arhitekture izložbenog postava, nalazimo u izložbi S kolekcijom umjetnika Davida Maljkovića u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci 2020. Dokidajući normativne načine prezentacije i interpretacije umjetničkih djela, djela iz muzejske kolekcije Maljković izlaže zbijena i iznad motrišta promatrača te tako uistinu izlaže publiku, „kolektiv, a ne kolekciju”. Važni su aspekti teme pitanje značenja izlaganja nekad i sad, kao i nekadašnje i sadašnje društvene i obrazovne uloge javnih izložbenih institucija.
Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.
2

Ciglar, Svjetlana, Olga Majcen Linn e Sunčica Ostoić. "Suvremena vizualna umjetnost unutar knjižnica". Vjesnik bibliotekara Hrvatske 66, n.º 3 (21 de dezembro de 2023): 177–203. http://dx.doi.org/10.30754/vbh.66.3.1082.

Texto completo da fonte
Resumo:
Cilj. Cilj je rada ukazati na značajno mjesto Galerije VN, Knjižnice grada Zagreba kako unutar narodnih knjižnica i njihovih progresivnih usmjerenja tako i unutar doprinosa razvoju suvremene vizualne umjetnosti u Hrvatskoj u proteklih pedeset godina. Pristup/metodologija. Provedeno je istraživanje i analiza pisanih dokumenata i primarnih publikacija o Galeriji VN kako bi se pružio povijesni uvid u njezin nastanak i izgradnju te obim izlagačke djelatnosti na području suvremene umjetnosti od 1972. do 2022. godine. Metodom prebrojavanja dobiven je kvantitativni uvid u razne aspekte izlaganja. Rezultati. Rezultati istraživanja ukazuju da kvalitetu izložbenog programa osiguravaju stručni voditelji/ice i članovi/ce Stručnog savjeta Galerije, dok kvalitetu interpretacije umjetničkih djela i projekata uspostavljaju kompetentni autori/ce predgovora izložbi. Kvalitativna analiza ukazuje da je Galerija VN izrazito vitalni izlagački prostor koji potiče domaću umjetničku produkciju. Programom Galerije VN narodne su knjižnice u polustoljetnom razdoblju omogućile besplatan, kontinuiran i bogat uvid u suvremenu umjetnost mlade generacije najširoj publici. Ograničenja. Korišteni podaci nastali su na temelju opsežne arhive pisanih i objavljenih dokumenata, no ne uključuju izložbe o kojima ne postoji pisani trag. Društveni značaj. Slučaj Galerije VN pokazuje da knjižnice mogu imati izuzetnu važnost za demokratizaciju suvremene umjetnosti i kulture, čineći je dostupnom širokom krugu svojih korisnika, i to upravo u kontekstu dugotrajnog kontinuiranog profesionalnog djelovanja na tom polju. Multifunkcionalnost, odnosno hibridnost prostora doprinosi kako razvijanju društvene osjetljivosti kroz suvremenu umjetnost tako i širenju publike izlaganjem ne nužno zainteresiranih građana umjetnosti. Originalnost/vrijednost. Posrijedi je rad u kojem se prvi put detaljno kvantitativno analiziraju pojedini aspekti izlagačke aktivnosti u Galeriji VN. Njegova originalnost je i u pristupu istraživanju veza između knjižnica i suvremene vizualne umjetnosti, a posebno u kontekstualiziranju uspješne i etablirane izlagačke prakse Galerije VN unutar narodnih knjižnica i njezina doprinosa suvremenoj umjetnosti u Hrvatskoj.
Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.
3

Gržina, Ivana. "Angažman minhenske tvrtke Franz Hanfstaengl u Strossmayerovoj galeriji 1920-ih godina". Život umjetnosti, n.º 109 (1 de dezembro de 2021): 52–65. http://dx.doi.org/10.31664/zu.2021.109.04.

Texto completo da fonte
Resumo:
U tekstu se izlažu okolnosti i tijek angažmana ugledne minhenske tvrtke Franz Hanfstaengl na fotografiranju umjetnina u Strossmayerovoj galeriji 1920-ih godina. Uvidom u relevantne, dosad neobjavljene, arhivske dokumente rekonstruira se kronologija događanja i utvrđuju njihove uzročno-posljedične veze. Na temelju pak komparativne analize izvornoga fotografskog materijala, starih prodajnih kataloga ove njemačke tvrtke i drugih specijaliziranih fotografa, kao i starih muzejskih kataloga Galerije slika Muzeja likovnih umjetnosti u Budimpešti, produbljuju se spoznaje o ulozi pojedinih sudionika pothvata te se njihova motivacija i specifičan doprinos sagledavaju u kontekstu profesionalnih interesa odnosno poslovnih strategija. S obzirom na to da su u fokusu razmatranja dodirne točke onodobnih povijesnoumjetničkih i fotografskih praksi, tekst u jednakoj mjeri zahvaća metode i historiografiju spomenute discipline, kao i povijest fotografije.
Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.
4

Burić, Lucija. "Donacija slika Ivana Ružića Strossmayerovoj galeriji". Peristil 66, n.º 1 (17 de julho de 2024): 87–102. http://dx.doi.org/10.17685/peristil.66.7.

Texto completo da fonte
Resumo:
U radu je predstavljena donacija trideset umjetnina riječkog odvjetnika i političara Ivana Ružića Strossmayerovoj galeriji starih majstora JAZU (danas HAZU) iz 1892. godine. Temeljem arhivskih izvora i historiografske literature objedinjeni su podaci o životu donatora te rasvijetljene okolnosti i razlozi donacije. Nabava darovanih djela smještena je u složen kontekst rimskoga tržišta umjetnina kraja 19. stoljeća. Za odabranih nekoliko slika iz donacije donose se nove interpretacije temeljem stilske analize, novih ikonografskih tumačenja i pronađenih grafičkih predložaka.
Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.
5

Pasini Tržec, Iva. "O slici Krštenje vladara iz Strossmayerove galerije starih majstora". Radovi Instituta za povijest umjetnosti, n.º 44/1 (fevereiro de 2021): 47–56. http://dx.doi.org/10.31664/ripu.2020.44/1.04.

Texto completo da fonte
Resumo:
Na temelju istraživanja arhivske dokumentacije, aukcijskih kataloga te oznaka na poleđini slike Krštenje vladara iz Strossmayerove galerije starih majstora HAZU autorica iznosi brojne nove spoznaje o provenijenciji slike tijekom 19. i prve polovice 20. stoljeća. Utvrđuje da se slika nalazila u vlasništvu Williama Grahama (1817. – 1885.), jednog od značajnijih skupljača i pokrovitelja umjetnika viktorijanskoga doba te prati tijek prodaja slike posredstvom aukcijske kuće Christie’s u Londonu sve do 20-ih godina 20. stoljeća. Razmatra i okolnosti ulaska slike u zbirni fond Strossmayerove galerije u neposrednom poraću te vraća memoriju na pretposljednjega vlasnika slike, poduzetnika Oskara Fröhlicha (1879. – 1944.). Istraživanja provenijencije slike upotpunila su saznanja o izvornoj cjelini, odnosno o postojanju pandana Posveta Panteona te omogućila korigiranje i novo tumačenje ikonografije slike.
Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.
6

Fabijanić, Bartol. "Slike u Strossmayerovoj galeriji starih majstora iz nekoliko međuratnih plemićkih zbirki kontinentalne Hrvatske". Peristil 64, n.º 1 (31 de março de 2022): 115–28. http://dx.doi.org/10.17685/peristil.64.8.

Texto completo da fonte
Resumo:
U Strossmayerovoj galeriji starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti devetnaest je slika starih majstora koje potječu iz plemićkih zbirki međuratnog razdoblja. Autor analizira one koje su u zbirni fond pristigle iz nekoliko dvoraca kontinentalne Hrvatske, uz poseban osvrt na njihovu međuratnu provenijenciju, odnosno na sudbinu bivših vlasnika tih umjetnina tijekom turbulentnih vremena Drugog svjetskog rata i neposrednog poraća. Slike su u najvećoj mjeri muzealizirane posredovanjem poslijeratne Komisije za sakupljanje i očuvanje kulturnih spomenika i starina, tzv. KOMZA-e.
Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.
7

Prelog, Petar, e Lada Bošnjak Velagić. "Prilog nadrealističkom opusu Željka Hegedušića – slika Kompozicija (oko 1935.)". Radovi Instituta za povijest umjetnosti, n.º 44/1 (fevereiro de 2021): 163–74. http://dx.doi.org/10.31664/ripu.2020.44/1.11.

Texto completo da fonte
Resumo:
U radu se analizira rani slikarski opus Željka Hegedušića i predstavlja slika Kompozicija (oko 1935.) iz fundusa Moderne galerije u Zagrebu, naslikana na stražnjoj strani ulja na platnu Žitna pijaca u Mitrovici (1935.). To nadrealističko djelo prvi je put izloženo na izložbi Na robu: Vizualna umetnost v Kraljevini Jugoslaviji 1929–1941, održanoj u Ljubljani 2019. godine. Uz osnovne podatke o slici te izložbenoj povijesti aversa, autori donose kontekstualnu analizu predstavljene slike. Pritom se uzima u obzir slikarevo sudjelovanje na izložbama Udruženja umjetnika Zemlja te se interpretira nekoliko njegovih ključnih djela nastalih u prvoj polovici tridesetih godina. Također, Kompozicija se valorizira u kontekstu nadrealističke komponente slikareva opusa, kao i korpusa međuratnog nadrealizma u hrvatskom slikarstvu.
Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.
8

Ferenčak, Ivan. "Ferdo Goglia’s restoration of the painting Susanna and the Elders from the Strossmayer Galleryy". Portal, n.º 14 (29 de dezembro de 2023): 161–76. http://dx.doi.org/10.17018/portal.2023.9.

Texto completo da fonte
Resumo:
U sklopu projekta Istraživanje provenijencije umjetnina u zagrebačkim zbirkama (ZagArtColl_ProResearch) provedena je digitalizacija dijela muzejske dokumentacije Strossmayerove galerije. Među dokumentacijom o slici Suzana i starci detektirane su oznake za koje je uočeno da potječu s poleđine slike. Analizom dokumentacije o slici autor potvrđuje da ih je s poleđine uklonio Ferdo Goglia prilikom restauracije 1930. godine i taj je postupak prepoznat kao rani primjer skrbi za oznake s poleđina slika. Temeljem tih oznaka, a u sprezi s pisanim izvorima, rekonstruira provenijenciju slike tijekom 18. i 19. stoljeća i uspostavlja vezu s njemačkom vladarskom kućom Wittelsbach. U članku se, naposljetku, razmatra ikonografija i atribucija, pri čemu se upozorava na obimnu produkciju inačica iste kompozicije u okruženju Majstora izgubljenoga sina te na suvremena promišljanja modela majstora i radionice.
Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.
9

Maštrović, Tihomil. "Čudaci neukrotiva duha. Tipološka određenja književnih likova Kovačićevih pripovijesti". Croatica et Slavica Iadertina, n.º 5 (18 de janeiro de 2017): 385. http://dx.doi.org/10.15291/csi.658.

Texto completo da fonte
Resumo:
U svojim pripovijestima, kao i u romanima, Ante Kovačić je iznio zanimljivu galeriju raznolikih književnih likova i to na umjetnički vrijedan način, literarno ostvarivši niz portreta oformljenih i originalnih životnih osobnosti. Mnogi Kovačićevi literarni junaci postali su karakterološki stereotipi i paradigmatični književni likovihrvatske književnosti zadnjih decenija devetnaestoga stoljeća.Moguće je razlikovati dvije temeljne shematizirane skupine likova Kovačićevih pripovijesti; s jedne strane, to su obični, mirni ljudi, sudionici uspavanog života, kakve susrećemo svakodnevno, a s druge, to su čudaci neukrotiva duha, skloni neobičnim, nesvakidašnjim situacijama. Jedne i druge Kovačić donosi nenadmašnim plastičnim opisima, neizvještačeno, razotkrivajući njihov duhovni svijet, tipične geste, njihove ćudoredne poglede, uzvišene i/ili niske, stvarno, kako i jest u životu, iupravo tom uvjerljivošću izaziva pozornost čitatelja.Likovi žena u njegovim prozama hipersenzibilne su osobe, naglašene putenosti, često romantičarski predočene. Žena je kod Kovačića u pravilu simbol udesa i sudbine glavnih junaka. Lik fatalne žene kojeg Kovačić koristi u Baruničinoj ljubavi (Sofija Grefštajn) susreće se i u pripovijesti "Zagorski čudak" u liku junakinje Ive, a svoju punu literarnu oblikovanost dobit će kroz fascinantan i romantičan lik Laureu piščevu najboljem romanu U registraturi. U svojoj raspravi "Čitajući Kovačića", godine 1940., Barac uočava da jeKovačić u svojim djelima, pored osebujnih i uvjerljivih likova seljaka, đaka-prosjaka, intelektualaca, itd., stvorio osobit tip karakterističan za svako društvo i za sva vremena a to je, kako ga Barac naziva, tip poluinteligenta. Jedan od najuspješnijih takvih Kovačićevih "puluinteligenata" je lik ladanjskog gospodina vlastelina Pepa upripovijesti "Ladanjska sekta". S pravom se može reći da je za Kovačićev pripovjedački rad tipično unošenje autobiografskih elementa u književna djela. S druge strane, iskustva što ih je Kovačićstekao pišući i objavljujući brojne satirične, pa i sarkastične proze u kojima je kreirao prepoznatljive likove preko kojih izravno dolazi u brojne konfliktne situacije sa svojim suvremenicima, zasigurno su pripomogla u oblikovanju Ante Kovačića kao zrelog i samopouzdanog pripovjedača.
Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.
10

Stošić, Ljiljana. "Ikone bokokotorskih majstora u Bosni i Hercegovini / Icons by Masters of the Bay of Cattaro (Kotor) Painting School in Bosnia and Herzegovina". Historijska traganja, 2021, 115–42. http://dx.doi.org/10.51237/issn.2774-1180.2021.20.115.

Texto completo da fonte
Resumo:
Ikone bokokotorskih majstora iz Sarajeva (Umjetnička galerija BiH – 7, Stara pravoslavna crkva – 7), crkve svetog Nikole u Foči (4), hrama Uspenja Presvete Bogorodice u selu Luće (3) kod Tjentišta, kao i iz riznica manastira Hercegovačke Gračanice (3) i Dobruna (2) delovi su nekadašnjih oltarskih pregrada, crkvene opreme ili predmeta privatne pobožnosti čiji su autori šestorica od dvanaestorice bokokotorskih slikara – Maksim Tujković, Dimitrije Daskal, Rafailo Dimitrijević, Petar, Vasilije i Ivo Rafailović. Ovu umetničku zaostavštinu čine ikone i duborez, kao i po jedan antimins, ripida i triptih. Reč je o korpusu umetničkih dela nastalom između poslednje decenije XVII i pedesetih godina XIX veka čije poznavanje doprinosi boljem sagledanju različitih faza rada bokokotorske slikarske škole. Zajedno sa poznatijim ikonama iz Srbije, Hrvatske i Severne Makedonije, ikone majstora Tujkovića i Dimitrijevića-Rafailovića iz Bosne i Hercegovine karika su koja nedostaje razvejanim i nedovoljno proučenim ikonama u galerijama, muzejima, manastirskim i crkvenim riznicama Crne Gore in situ. Deo bosanskohercegovačkih ikona dosad je tumačen kao izdvojeno delo nekog od bokokotorskih majstora, bez uklapanja u hronološki i stilski niz koji čini. Neke od njih nisu dosad bile zapažene, publikovane ni izlagane, pa nisu valјano ni atribuirane ni datovane. Njih nekoliko nisu samo rariteti najveće regionalne zbirke ikona na Balkanu već i prava remek-dela ikonopisa XVIII veka.
Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

Livros sobre o assunto "Umjetnička galerija"

1

Rajčević, Gabro. Gabro Rajč̌ević (1912-1943): Slike i crteži iz Umjetničke galerije Dubrovnik i privatnih zbirki = paintings & drawings from the Museum of Modern Art Dubrivnik and private collections. Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt, 2007.

Encontre o texto completo da fonte
Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.
2

Danka, Damjanović, Vujanović Radovan e Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine., eds. Branko Šotra: Retrospektiva 1991. : Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, Sarajevo, juni-juli 1991. Sarajevo: Umjetnička galerija BiH, 1991.

Encontre o texto completo da fonte
Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.
3

Hodler, Ferdinand. Hodler-Werke aus Sarajevo: Die Sammlung und Sammlerin Jeanne Charles Cerani-Ćišić. Olten: Kunstmuseum, 1998.

Encontre o texto completo da fonte
Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.
4

Meighörner, Wolfgang, Ivana Udovičić e Strajo Krsmanović. Prostor Oblik: Abstrakte Kunst aus der Nationalgalerie Bosnien und Herzegowina : Tiroler Landesmuseum Ferdinandeum, 28. März - 18. Mai 2014. [Innsbruck]: Tiroler Landesmuseen-Betriebsgesellschaft m.b.H., 2014.

Encontre o texto completo da fonte
Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.
5

Glaser, Milton. Milton Glaser: Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, 6-29. feb. 2020 = National Gallery of Bosnia and Herzegovina 6-29. February 2020. Sarajevo: Buybook, 2020.

Encontre o texto completo da fonte
Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.
6

Bijač, Enerika. Slike na kineskoj svili: Umjetnička galerija "Kraljice Katarine Kosače", Mostar, 18. lipnja-2. srpnja 1999 : Gradska vijećnica, Opuzen, 2. kolovoza-12. kolovoza 1999. Koprivnica: "Nagnuća", 1999.

Encontre o texto completo da fonte
Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.
7

Rajković, Tamara. Milena Šotra Gaćinović: Izložba povodom 110 godina od rođenja slikarke = The exhibition in honor of the 110th anniversary of the painterʼs birth. Trebinje: Muzej Hercegovine Trebinje, 2019.

Encontre o texto completo da fonte
Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.
8

Rajković, Tamara. Atanasije Popović: Izložba povodom sedamdeset godina od smrti prvog akademskog slikara Trebinja = The exhibition in honor of seventy years of the death of the first academic painter of Trebinje. Trebinje: Muzej Hercegovine Trebinje, 2018.

Encontre o texto completo da fonte
Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.
9

Čaklovica, Faruk. Galerija umjetničkih djela Rektorata univerziteta u Sarajevu. Sarajevo: Univerzitet u Sarajevu, 2010.

Encontre o texto completo da fonte
Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.
10

editor, Igrec Elizabeta author, e Galerija starih i novih majstora, eds. Stalni postav starih majstora: Galerija umjetnina : vodič. Varaždin: Gradski muzej Varaždin, 2019.

Encontre o texto completo da fonte
Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.
Mais fontes

Capítulos de livros sobre o assunto "Umjetnička galerija"

1

Ferenčak, Ivan. "Oznake na poleđinama slika iz donacije Ante Topića Mimare Strossmayerovoj galeriji". In Materijalnost umjetničkog djela: Zbornik radova znanstvenog skupa „Dani Cvita Fiskovića“ održanog 2018. godine, 57–66. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - FF Press, 2021. http://dx.doi.org/10.17234/9789531759595.05.

Texto completo da fonte
Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

Trabalhos de conferências sobre o assunto "Umjetnička galerija"

1

Mandić, Asja. "Muzeografija i historiografija bosanskohercegovačke umjetnosti u postsocijalističkom stanju krize". In Međunaordna naučno-kulturološka konferencija “Istoriografija o BiH (2001–2017 )”. Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina, 2020. http://dx.doi.org/10.5644/pi2020.186.25.

Texto completo da fonte
Resumo:
U ovom radu autorica govori o odnosu muzeografije i historiografije u kontekstu kuriranja i pisanja historije umjetnosti u okviru programskog djelovanja Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine, osnovane s ciljem ne samo da prikuplja i izlaže umjetnička djela, već i da kreira i prenosi njihove vrijednosti i utiče na razvoj bosanskohercegovačke umjetnosti. Uspostavljena kao najautoritativnija muzejska institucija u oblasti likovne umjetnosti, učestvovala je u izgradnji bosanskohercegovačke historije, od politika prikupljanja, izlaganja, do odnosa s drugim institucijama kulture i historijsko-umjetničkog znanja, odnosno regulirala je javnu sferu umjetnosti u odnosu na politiku vladajuće ideologije. Kroz izlagačke prakse, koje su zapravo diskurzivne prakse, što konstruiraju historijsko-umjetnički narativ, pogotovo u kontekstu retrospektivnih izložbi bosanskohercegovačke umjetnosti, popraćenih katalozima, galerija je aktivno učestvovala ne samo u izlaganju, već i pisanju, odnosno kreiranju historije umjetnosti. U poslijeratnom, postdejtonskom, tranzicijskom stanju destabiliziranog, etnički podijeljenog društva, kada gubi status institucije od državnog interesa i ostaje bez bilo kakvog pravnog statusa, što je implicitno vezano za načine finansiranja i definiranja njenih nadležnosti i zadataka, Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine više nije u stanju dati značajniji doprinos historiografiji bosanskohercegovačke umjetnosti, već radije i sama postaje kao fragment socijalističkih ruševina ili artefakt, predmet za izučavanje društveno-političkih, ekonomskih, odnosno tranzicijskih procesa koji nastoje uništiti ideju bosanskohercegovačkog identiteta i kulture, i samim tim i muzejskih institucija koje ih izgrađuju.
Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.
2

Puljiz, Karmela. "KRIPTOUMJETNOST I NJEZIN NASTANAK U KONTEKSTU NOVE PRERASPODJELE MOĆI U SUVREMENOM DRUŠTVU". In Europski realiteti. Academy of Arts and Culture of the J. J. Strossmayer University in Osijek, 2023. http://dx.doi.org/10.59014/uxnr8177.

Texto completo da fonte
Resumo:
Živimo u globalnom, kulturološki različitom i tehnološki naprednom svijetu gdje se ‹high-tech› implementirao u gotovo svaku poru ljudskog djelovanja, a što je potencirala i dvogodišnja pandemija Covid-19 koja je „fizičke“ međuljudske odnose svela na minimum. U isto pak vrijeme, kao posljedica velikih socioloških, političkih i ekonomskih promjena vezanih uz postojeće i novonastale centre moći, nastaje jedna nova podvrsta, odnosno manifestacija digitalne umjetnosti nazvana kriptoumjetnost. U navedenom radu će se istražiti i pokazati kontekstualne veze između kriptoumjetnosti i kriptotržišta, glavnih pokretača i nositelja tih novih brzorastućih pojava mlađe generacije poduzetnika većinom IT industrije. Oni, ne prihvaćajući sustav vrijednosti „starih“ interesnih skupina čije se bogatstvo odnosno moć temelji na „starim“ prirodnim resursima (uglavnom naftnim), stvaraju svoj novi sustav vrijednosti baziran na manipulacijama vlastito stvorenih kriptovaluta stvarajući kriptotržište koje onda postaje njihov vlastiti centar moći baziran na subjektivnim manipulacijama, a unutar čega će se na raznim virtualnim platformama, odnosno Web 3.0 granama, istim tehnologijama kao i kod kriptovaluta (‹blockchain›) trgovati, odnosno posjedovati kriptoumjetnička djela, tj. NFT-jevi (‹Non-Fungible-Token›). S tim u vezi posebno će se istaknuti jedinstvenost vlasništva nad radovima kriptoumjetnosti, odnosno tehnologiji koja pojedino umjetničko djelo čini unikatom te pridati pozornost ‘otvorenom’ virtualnom tržištu, relativno jednostavno dostupnom svim zainteresiranim konzumentima, autorima ili kupcima. Cilj rada je identificirati pojam kriptoumjetnost, definirati njezine dijelove, odnosno analizirati pojedine segmente vizualnog NFT projekta, metodom komparacije naznačiti sličnosti i razlike unutar šire grupe digitalne umjetnosti kojoj pripada, dati uvid odnosno znanstveni prikaz raznovrsnih vizualnih NFT projekata i njihovih najznačajnijih autora NFT scene te, na kraju, hipotetski zaključiti postoji li, u sada već, mogli bismo reći, hiperprodukciji umjetničkih NFT radova međusobnih (estetskih) poveznica. Odnosno, možemo li govoriti o kolektivnoj estetici NFT radova unutar područja kriptoumjetnosti, odnosno uopće o (kripto)umjetnosti. U radu će se također istaknuti načini izlaganja te prihvaćanja NFT umjetničkih djela od strane institucija koje su tradicionalno mjerodavne u potvrđivanju valjanosti, odnosno vrijednosti umjetničkog djela kao što su muzeji, galerije, aukcijske kuće, kolekcionari, teoretičari i kritičari i sl.
Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.
Você também pode estar interessado nas extensas listas de trabalhos sobre o assunto "Umjetnička galerija":
Livros
Oferecemos descontos em todos os planos premium para autores cujas obras estão incluídas em seleções literárias temáticas. Contate-nos para obter um código promocional único!

Vá para a bibliografia