Artigos de revistas sobre o tema "Godkin"
Siga este link para ver outros tipos de publicações sobre o tema: Godkin.
Crie uma referência precisa em APA, MLA, Chicago, Harvard, e outros estilos
Veja os 50 melhores artigos de revistas para estudos sobre o assunto "Godkin".
Ao lado de cada fonte na lista de referências, há um botão "Adicionar à bibliografia". Clique e geraremos automaticamente a citação bibliográfica do trabalho escolhido no estilo de citação de que você precisa: APA, MLA, Harvard, Chicago, Vancouver, etc.
Você também pode baixar o texto completo da publicação científica em formato .pdf e ler o resumo do trabalho online se estiver presente nos metadados.
Veja os artigos de revistas das mais diversas áreas científicas e compile uma bibliografia correta.
1
BEAUPRE, MYLES. "“What Are the Philippines Going to Do to Us?” E. L. Godkin on Democracy, Empire and Anti-imperialism". Journal of American Studies 46, n.º 3 (23 de março de 2012): 711–27. http://dx.doi.org/10.1017/s0021875811001290.
Texto completo da fonteResumo:
From his position as editor of theNationfrom 1865 until 1899, E. L. Godkin steered one of the liberal standard-bearers in a transatlantic network of cosmopolitan liberals. From this position he helped define nineteenth-century cosmopolitan liberalism. However, while Godkin fitted in the mainstream of liberal thought in 1865, by the time he retired he occupied the conservative fringe. Godkin never made the transition from a nineteenth-century cosmopolitan liberalism to a newer nationalistic democratic liberalism because democracy failed him. Instead of peace, commerce, and learning, democracy created an American Empire rooted in war, protectionism, ignorance, jingoism, and plunder, culminating in the Spanish–American War. Godkin's critique of American imperialism was thus based on his pessimistic but perceptive reading of the flaws of American democracy. Godkin believed that the rise of “jingoist” democracy had doomed the American “experiment” and thought that the nation had slipped into the historical, degenerative cycle of empire. By tracing Godkin's increasingly bitter warnings about the dangers of democracy in the second half of the nineteenth century, we can catch a glimpse of a dying worldview that questioned the ability of democracy to act as a moral force in the world.
2
Caudill, Edward. "E. L. Godkin and His (Special and Influential) View of 19th Century Journalism". Journalism Quarterly 69, n.º 4 (dezembro de 1992): 1039–49. http://dx.doi.org/10.1177/107769909206900422.
Texto completo da fonteResumo:
E. L. Godkin was the influential editor of both the Nation (1865–1899) and the New York Evening Post (1881–1899). This study concentrates on Godkin's attitude toward journalism, which was multi-dimensional; he saw journalism as having power to change for good but he also saw much pandering to popular audiences in the era of Joseph Pulitzer and William Randolph Hearst. Godkin himself wanted to make money and to change society, and he was successful in both ways. But he assailed editors and reporters for grubbing after facts and sensationalizing them. Godkin, like some others in this period between centuries, had mixed feelings about journalism, but he defended freedom of expression and the role of the press in democracy.
3
Caudill, Edward. "E.L. Godkin and the Science of Society". Journalism Quarterly 66, n.º 1 (março de 1989): 57–64. http://dx.doi.org/10.1177/107769908906600107.
Texto completo da fonte
4
ROWE, ADAM. "The New Creed of the Nation: Charles Eliot Norton, E. L. Godkin, and the Meaning of Freedom in the Civil War Era". Journal of American Studies 54, n.º 4 (3 de abril de 2019): 671–705. http://dx.doi.org/10.1017/s0021875819000082.
Texto completo da fonteResumo:
This article describes the intellectual collaboration and friendship between Charles Eliot Norton and E. L. Godkin as they established one of the most influential American journals of the late nineteenth century, The Nation. Their friendship provides a fascinating case study of an important strain of American political thought at the pivotal moment in its transition from the antebellum to the postbellum eras. In their different ways, Norton and Godkin struggled to reconcile the communal ideal of enlightened self-government with the ideal of liberal individualism, and, at the same time, the promise of egalitarian democracy with the realities of state power and machine politics. No sudden reversal or abrupt change of principle marked their political outlook. Instead there was a gradual loss of confidence in the powerful vision that brought all their contradictory commitments brilliantly together, and made it seem as though all that was best in the old order might be retained undiminished in the new.
5
Kuntin, Petra. "Mišljenja studenata primarnog obrazovanja o obilježjima profesije". Metodički ogledi 28, n.º 2 (25 de janeiro de 2022): 103–25. http://dx.doi.org/10.21464/mo.28.2.9.
Texto completo da fonteResumo:
Cilj istraživanja je utvrditi mišljenje studenata primarnog obrazovanja o obilježjima profesije. Nezavisne varijable istraživanja su trenutačna godina studija, vrsta prethodno završene srednje škole te modul/smjer koji studenti pohađaju. Istraživanje je provedeno anketnim upitnikom u akademskoj godini 2019./2020., a uzorak čine studenti/ce prve i pete godine Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rezultati pokazuju da studenti primarnog obrazovanja prepoznaju obilježja profesije te postojanje statistički značajne razlike s obzirom na godinu studija i vrstu prethodno završene srednje škole.
6
Samardžija, Goran, Josip Perković, Marina Samardžija, Oliver Pavlović, Marina Ferenac-Kiš, Robert Rončević, Jerko Barbić et al. "Transplantacijski program za bubreg u Kliničkom bolničkom centru Osijek". Medicina Fluminensis 56, n.º 4 (1 de dezembro de 2020): 555–61. http://dx.doi.org/10.21860/medflum2020_245234.
Texto completo da fonteResumo:
Cilj: Klinički bolnički centar (KBC) Osijek najmlađe je transplantacijsko središte za bubreg u Hrvatskoj. Prva presadba (TX, od engl. transplantation) u Osijeku učinjena je 2007. godine, u godini ulaska Hrvatske u Eurotransplant. Cilj istraživanja je prikazati rezultate transplantacije bubrega u KBC-u Osijek, od prve transplantacije učinjene 2007. godine do siječnja 2020. godine. Ispitanici i metode: U istraživanje su bili uključeni svi ispitanici (144) kojima je učinjena transplantacija bubrega u KBC-u Osijek. Iz medicinskih zapisa prikupljeni su demografski i medicinski podatci, vremenski podatci o dijalizi i TX-u te kreatininemiji kao mjeri funkcije presatka. Analiza preživljenja učinjena je Kaplan-Meierovim testom. Rezultati: Jednogodišnje preživljenje presatka cenzurirano za smrt s funkcionirajućim presatkom bilo je 93,8 %, a petogodišnje 88,9 %. Tijekom medijana praćenja od 7 godina (interkvartilni raspon, IQR, od engl. interquartile range, 4 – 9 godina), od min. 0 godina do maks. 13 godina, preživljenje pacijenata s funkcionirajućim presatkom bilo je 86,8 %. Medijan kreatininemije godinu dana nakon TX-a bio je 132 μmol/l (IQR 100 – 174 μmol/l ), od min. 48 μmol/l do maks. 492 μmol/l, a nakon pet godina 120 μmol/l (IQR 103 – 161 μmol/l), od min. 53 μmol/l do maks. 341 μmol/l. Zaključak: Rezultati bubrežnog TX-a u KBC-u Osijek bili su na razini europskih rezultata.
7
Bush, Elizabeth. "Skydiver: Saving the Fastest Bird in the World by Celia Godkin". Bulletin of the Center for Children's Books 68, n.º 2 (2014): 103–4. http://dx.doi.org/10.1353/bcc.2014.0805.
Texto completo da fonte
8
Eyal, Yonatan. "Charles Eliot Norton, E.L. Godkin, and the Liberal Republicans of 1872". American Nineteenth Century History 2, n.º 1 (março de 2001): 53–74. http://dx.doi.org/10.1080/14664650108567031.
Texto completo da fonte
9
Sito, Stjepan, Lovro Ostojić, Igor Kovačev, NIkola Bilandžija, Mateja Grubor, Luka Šumanovac, Domagoj Zimmer, Laura Banović e Robert Brkić. "Analiza tehničke ispravnosti orošivača za aplikaciju pesticida u RH". Glasnik zaštite bilja 46, n.º 4 (21 de julho de 2023): 22–29. http://dx.doi.org/10.31727/gzb.46.4.3.
Texto completo da fonteResumo:
Prije sedam godina (2016. godine) u Republici Hrvatskoj uvedeno je obavezno testiranje uređaja i strojeva za aplikaciju pesticida. Ispitivanje tehničke ispravnosti uređaja i strojeva provodi se svake 3 godine u ovlaštenim ispitnim stanicama. Prema dosadašnjim podacima stanje tehničke ispravnosti uređaja i strojeva u RH prije sedam godina bilo je nezadovoljavajuće (loše). Međutim 2022. godine utvrđeno je da je prilikom testiranja bilo preko 88% ispravnih strojeva, bez obzira što je prosječna starost strojeva preko 21 godinu. U radu su putem Fitosanitarnog informacijskog sustava i analizom rezultata testiranja prikazani podaci o broju orošivača, prosječnoj starosti, proizvođaču, tipu stroja i najčešćim kvarovima.
10
Bjedov, Linda, Ante Tadin, Josip Margaletić, Nenad Turk, Alemka Markotić, Marko Vucelja, Nikolina Labaš, Zrinka Štritof, Josipa Habuš e Petra Svoboda. "Influence of beech mast on small rodent populations and hantavirus prevalence in Nacional Park „Plitvice lakes“ and Nature Park „Medvednica“". Šumarski list 140, n.º 9-10 (28 de outubro de 2016): 455–63. http://dx.doi.org/10.31298/sl.140.9-10.2.
Texto completo da fonteResumo:
Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj ima najveći areal, najzastupljenija je vrsta na obraslom šumskom zemljištu i pojavljuje se u velikom broju šumskih zajednica. Urod bukvice bilježi se kao bitan faktor porasta populacije sitnih glodavaca, koji su poznati prijenosnici niza zaraznih bolesti opasnih za čovjeka. Cilj ovog istraživanja je praćenje populacija sitnih glodavaca i hantavirusa u bukovim šumama. U okviru rada obavljen je izlov u periodu od 2011. do 2014. godine na ukupno 7 lovnih ploha raspoređenih na dva lokaliteta (NP Plitvička jezera i PP Medvednica). Ulovljene jedinke obrađene su na prisutnost hantavirusa. Na lovnim plohama u NP Plitvička jezera mjeren je i urod bukvice. Rezultati ovoga rada pokazali su da u bukovim šumama dominiraju žutogrli šumski miš i šumska voluharica te zajedno čine 99 % ulova. Brojnost sitnih glodavaca karakterizirale su povišene vrijednosti u 2012. godini i visoka brojnost („mišja godina“) u 2014. godini, dok je 2011. i 2013. godinu karakterizirala niska brojnost. Kod obrađenih glodavaca potvrđena je prevalencija 3 vrste hantavirusa. Puumala virus bio je zastupljen u 50 % ulova šumske voluharice, Dobrava (DOBV) u 5 % ulova žutogrlog šumskog miša i hantavirus Seewis (SWSV) u jednoj od dvije ulovljene jedinke šumske rovke. Urod bukvice na lovnim plohama NP Plitvička jezera zabilježen je povišen u 2011. godini i obilan u 2013. godini. Iz podataka utvrđujemo pozitivnu vezu između količine jesenskog uroda bukvice te porasta populacija sitnih glodavaca, porasta prevalencije hantavirusa i epidemije mišje groznice u godinama nakon obilnog uroda.
11
Soldić Frleta, Daniela, e Dora Smolčić Jurdana. "Promjene u obilježjima turističke potrošnje riječkih i opatijskih turista". Ekonomski pregled 69, n.º 5 (19 de novembro de 2018): 512–32. http://dx.doi.org/10.32910/ep.69.5.2.
Texto completo da fonteResumo:
Svrha je rada utvrditi postoje li promjene u visini, strukturi i determinantama turističke potrošnje ostvarene u destinaciji u 2016. godini u odnosu na 2014. godinu, odnosno utvrditi u kojim je segmentima turističke potrošnje došlo do promjene u dvogodišnjem razdoblju. Kvantitativna analiza temelji se na uzorku od 1.198 anketnih upitnika koje su popunili turisti koji su boravili na području Rijeke i riječkog prstena i Opatijske rivijere tijekom ljeta 2014. i 2016. godine. T-test za nezavisne uzorke upotrijebljen je da bi se utvrdile statistički značajne razlike između obilježja ispitanika koji su u destinacijama boravili 2014. i onih koji su tamo boravili 2016. godine. Dvije regresijske analize provedene su zasebno na ispitanicima iz 2014. godine i zasebno na ispitanicima iz 2016. godine radi utvrđivanja čimbenika koji utječu na visinu prosječne dnevne potrošnje. Rezultati su ukazali na to kako postoje značajne razlike i u visini i u strukturi turističke potrošnje ostvarene u 2016. godini u odnosu na onu koju su turisti ostvarili 2014. godine. Uz navedeno, rezultati su ukazali na to kako se razlikuju i čimbenici koji utječu na visinu potrošnje ostvarene u dvije obrađene godine.
12
Marković, Monika, Jasna Šoštarić, Marko Josipović e Željko Barač. "Učinkovitost sustava za navodnjavanje kukuruza (Zea mays L.) ovisno o različitim vremenskim uvjetima, normi navodnjavanja i N gnojidbi". Glasnik zaštite bilja 40, n.º 4 (2017): 60–70. http://dx.doi.org/10.31727/gzb.40.4.5.
Texto completo da fonteResumo:
U radu su prikazani rezultati trogodišnjeg (2010. – 2012.) poljskog pokusa u kojem je istraživan utjecaj godine (a1 = 2010.; a2 = 2011.; a3 = 2012.), učinkovitost normi navodnjavanja (b1 = kontrola; b2 = 60 do 80% poljskog vodnog kapaciteta (PVK), b3 = 80 do 100% PVK), količine N gnojiva (c1 = kontrola; c2 = 100 kg N ha-1; c3 = 200 kg N ha-1) te njihova interakcija na prinos i komponente prinosa kukuruza: duljina klipa (DK), visina klipa (VK), masa zrna po klipu (MZ/K) te broj zrna po klipu (BZ/K) i njihova korelacijsku povezanost. Utjecaj godine na prinos zrna kukuruza u pokusu nije bio izrazit (a1: 8,6 t ha-1, a2: 8,4 t ha-1 i 8,3 t ha-1), jer je navodnjavanje vrlo značajno utjecalo na prinos zrna kukuruza posebice u ekstremno vrlo sušnoj i ekstremno toploj 2012. godini (a3b1: 6,7 t ha-1, a3b2: 8,2 t ha-1 i a3b3: 9,9 t ha-1). Vrlo značajno (P<0,01) godina je utjecala na VK s rasponom od 97,4 (a1) do 133,5 cm (a2), DK od 18,6 (a1) do 21,4 cm (a3) i BZ/K od 566 (a1) do 628 (a3). Povećanjem norme navodnjavanja (od b1 do b3) vrlo je značajno povećan prinos zrna od 7,5 do 9 t ha-1, VK od 115,1 do 125,8 cm i značajno (P<0,05) je povećan BZ/K od 536 do 612. Povećanjem količine N gnojiva (od c1 do c3) vrlo značajno je povećan prinos zrna 6,5 do 10,3 t ha-1, DK od 18,4 do 20,9 cm, BZ/K 536 do 651 i VK od 113,5 do 124,8 cm. Rezultati istraživanja variraju u odnosu na godinu jer su vegetacijska razdoblja obilježili ekstremni vremenski uvjeti, od prekomjerne količine oborine 2010. godine do pojave sušnih razdoblja 2011. i 2012. godine praćenih nadprosječno visokim temperaturama zraka. Značajnost interakcija razlikovale su se po godini istraživanja. Jaka pozitivna korelacija je između prinosa zrna i DK (0,55) te prinosa zrna i BZ/K (0,62).
13
Ugarković, Marina, e Martina Korić. "On the activities and results of the second year of the AdriaCos project (CSF UIP-2020-02-2419)". Annales Instituti archaeologici 19, n.º 1 (2023): 143–48. http://dx.doi.org/10.33254/aia.19.1.10.
Texto completo da fonteResumo:
U razdoblju od veljače 2022. godine do siječnja 2023. godine provodila se druga godina uspostavnog istraživačkog projekta Transformiranje jadranskog kozmosa: otočnost, povezanost i glokalni identiteti predrimske Dalmacije (AdriaCos) (HRZZ UIP-2020-02-2419). Ovaj petogodišnji projekt financiran je od strane Hrvatske zaklade za znanost a provodi se u Institutu za arheologiju u Zagrebu od veljače 2021. godine (voditeljica dr. sc. Marina Ugarković). U drugoj projektnoj godini nastavljeno je obavljanje različitih interdisciplinarnih terenskih, istraživačkih i diseminacijskih aktivnosti, koje su bile usmjerene na niz istraživačkih pitanja čija je os fokusirana na transformacijske procese otoka Hvara i srednjeg Jadrana tijekom 1. tisućljeća pr. Kr.
14
Mujezinović, Osman, Kenan Zahirović, Mirza Dautbašić e Mevaida Mešan. "Monitoring populacije zlatokraja (Euproctis chrysorrhoea L.) na području središnje Bosne". Šumarski list 141, n.º 7-8 (31 de agosto de 2017): 387–93. http://dx.doi.org/10.31298/sl.141.7-8.5.
Texto completo da fonteResumo:
Za potrebe ovog rada utvrđena je štetnost zlatokraja (E. chrysorrhoea L.) na području ŠPD-a “Srednjobosanske” šume, odnosno na području Šumarija Novi Travnik, Travnik i Kreševo. Proveden je monitoring populacije zlatokraja primjenom represivnih mjera koje su obuhvatile primjenu klopki i feromona. Za potrebe ovog istraživanja korištene su klopke WitaTrap Delta PQ i feromoni Chrysowit. Monitoring populacije zlatokraja je analiziran tijekom 2014. i 2015. godine sa po dva mjerenja. Za Šumariju Novi Travnik utvrđeno je da je broj ulovljenih jedinki zlatokraja u 2015. godini znatno manji u odnosu na 2014 godinu. Za Šumariju Travnik i Kreševo je broj ulovljenih jedinki zlatokraja u 2015 godini znatno veći u odnosu na 2014 godinu. Prosječan broj ulovljenih jedinki na lokalitetima istraživanja kretao se od 1,68 do 22,39 jedinki.
15
Maričević, Marko, Ivica Ikić, Tomislav Ivanušić, Domagoj Stepinac, Matija Sever e Katarina Jukić. "New triticale varieties of the BC Institute". Sjemenarstvo 32, n.º 1 (28 de junho de 2021): 39–46. http://dx.doi.org/10.33128/s1.32.1.4.
Texto completo da fonteResumo:
Pšenoraž (X Triticosecale Witt.) ili tritikale je vrsta strnih žitarica nastala križanjem pšenice i raži. Pšenoraž se u proizvodnji pojavljuje u drugoj polovici dvadesetog stoljeća. Zbog svojih bioloških svojstava i napretka u selekciji areal uzgoja i proizvodne površine pšenoraži povećavaju se iz godine u godinu. Zadnjih godina u svijetu se pšenoraž sije na preko 4 000 000 ha, a najveći proizvođači su Poljska, Njemačka i Francuska. U Republici Hrvatskoj se proizvodnja pšenoraži unazad nekoliko godina višestruko povećala, a trenutno se sije na preko 15 000 ha. U proizvodnji su prisutne ozime, fakultativne i jare forme pšenoraži. Rad na oplemenjivanju pšenoraži u Bc Institutu pokrenut je početkom 1990-ih godina. Prva ozima sorta pšenoraži Bc Goran priznata je 2004. godine te je trenutno najzastupljenija sorta u Republici Hrvatskoj. Kontinuitet uspješnog oplemenjivanja potvrđen je priznavanjem ozime sorte Bc Ranko 2010. godine, a nastavljen 2019. godine priznavanjem sorata Bc Trenk i Bc Zmaj. Bc Trenk je ozima sorta rane vegetacije, niske stabljike te odlične otpornosti na bolesti pšenoraži. Bc Zmaj je fakultativna sorta, vrlo rane vegetacije, niske stabljike te također dobre otpornosti na bolesti pšenoraži. Prema rezultatima Komisije za priznavanje sorata Republike Hrvatske u dvogodišnjem ispitivanju Bc Trenk je ostvario 24,2%, a Bc Zmaj 15,6% veći urod zrna u odnosu na standardnu sortu.
16
Paradžik, Ljubica, Marija Bogadi, Ana Kordić e Ivana Bilić. "Karakteristike suicidalnog ponašanja djece i adolescenata". Medicina Fluminensis 58, n.º 3 (1 de setembro de 2022): 258–70. http://dx.doi.org/10.21860/medflum2022_281000.
Texto completo da fonteResumo:
Cilj: Utvrditi i analizirati određene karakteristike kliničkog uzorka djece i adolescenata sa suicidalnim ponašanjima tijekom 2019. i 2020. godine te pojavnost suicidalnog ponašanja tijekom određenih mjeseci u objema godinama. Metode: Provedeno je presječno, retrogradno, deskriptivno istraživanje na kliničkom uzorku 2428 djece/adolescenata pregledanih u jednoj hitnoj psihijatrijskoj ambulanti. Od navedenog uzorka 447 je izvještavalo o suicidalnom ponašanju. Rezultati: Zabilježeno je postojanje većeg udjela suicidalnih ideja, suicidalnih pripremnih aktivnosti i suicidalnih pokušaja kod djece i mladih u 2020. u odnosu na 2019. godinu. Tijekom svibnja (32,8 % naspram 10,4 %), kolovoza (30,6 % naspram 15,1 %) i rujna 2020. (38,0 % naspram 7,8 %) ta je razlika istatistički značajna za suicidalne ideje (svi p < 0,05). Bilježi se porast suicidalnih pripremnih aktivnosti u 2020. godini čiji je udio statistički značajno viši tijekom svibnja (25,0 % naspram 8,1 %), rujna (17,7 % naspram 6,8 %) i studenog (20,6 % naspram 9,5 %) u odnosu na iste mjesece u 2019. godini (svi p < 0,05). Tijekom svibnja (15,6 % naspram 4,4 %) i kolovoza (6,5 % naspram 0,0 %) značajno je viši udio pokušaja suicida u 2020. u odnosu na 2019. godinu (svi p < 0,05). Medijan dobi pacijenata je 15 godina (8-19). Rezultati pokazuju da je suicidalno ponašanje zastupljenije među pacijenticama, najčešća metoda pokušaja suicida je intoksikacija lijekovima, uz statistički značajne spolne razlike u metodama pokušaja suicida. Kod djevojčica/adolescentica zastupljeniji su emocionalni poremećaji, a kod dječaka/adolescenata mješoviti poremećaj ophođenja i emocija. Zaključci: Rezultate istraživanja treba razmotriti u kontekstu ograničenja te ih ne možemo generalizirati. Potrebno je u budućim istraživanjima razmatrati faktore koji mogu pridonijeti složenom fenomenu suicidalnog ponašanja djece i adolescenata, prepoznavati pravodobno djecu i mlade u riziku te jačati preventivne programe.
17
Prelčec, Kristina. "Upisne kvote, studenti prve godine i nezaposlenost visokoobrazovanih". Acta economica et turistica 8, n.º 2 (23 de dezembro de 2022): 215–39. http://dx.doi.org/10.46672/aet.8.2.4.
Texto completo da fonteResumo:
U ovom se radu analizira kretanje upisnih kvota, broj studenata upisanih u prvu godinu visokih učilišta i broj nezaposlenih visokoobrazovanih osoba sa svrhom ukazivanja na određene postojeće trendove koji bi mogli rezultirati još većom neusklađenošću visokoobrazovnog sustava i tržišta rada, ukoliko se nastave. Analiza upisnih kvota ukazuje na njihov kontinuirani rast počevši od akademske godine 2013./2014. pa do kraja promatranog razdoblja (2019./2020.). Nadalje, analiza broja studenata upisanih u prvu godinu visokih učilišta ukazuje na činjenicu da se svake akademske godine promatranog razdoblja na studijske programe upisao manji broj studenata od ponuđenih upisnih kvota. Broj studenata upisanih u prvu godinu visokih učilišta varirao je ovisno o akademskoj godini. Najviše se studenata upisalo akademske godine 2016./2017. Analiza broja nezaposlenih osoba ukazuje na uzastopan rast broja nezaposlenih do 2013., uslijed globalne financijske krize, i kontinuirani pad nakon 2013. godine. Jednak trend rasta do 2013. i pada poslije 2013. godine vidljiv je i u broju nezaposlenih visokoobrazovanih osoba. U radu je, u konačnici, primijenjen statistički postupak korelacijske analize kojim se izračunava povezanost varijabli koje su, također, brojčano iskazane Pearsonovim koeficijentima i koeficijentima značajnosti. Prilikom izračunavanja povezanosti varijabli dobiven je jedan vrlo značajan rezultat koji zapravo prikazuje nepostojanje statističke povezanosti upisnih kvota s brojem studenata upisanih u prvu godinu visokih učilišta. Statistička nepovezanost upisnih kvota i broja studenata upisanih u prvu godinu upućuje na neusklađenost kretanja upisnih kvota i broja studenata upisanih u prvu godinu visokog učilišta koja u dužem vremenskom periodu može negativno utjecati na ponudu i potražnju za odgovarajućim visokoobrazovnim zanimanjima na tržištu rada. Svrha rada ujedno je i ukazati na neusklađenost kretanja upisnih kvota i broja studijskih programa s brojem studenata upisanih u prvu godinu visokih učilišta, koja se opaža iz rezultata analize prikupljenih podataka. Odnos upisnih kvota, broja studijskih programa i broja studenata mogao bi biti usklađeniji kada bi se temeljio na analizama i stvarnim potrebama tržišta rada i društva.
18
Dronjić, Matija. "Kultura haenyeo s otoka Jeju kao primjer očuvanja nematerijalne kulturne baštine u Republici Koreji na nacionalnoj i međunarodnoj razini". Etnološka istraživanja, n.º 26 (20 de dezembro de 2021): 59–72. http://dx.doi.org/10.32458/ei.26.4.
Texto completo da fonteResumo:
Autor predstavlja preliminarne rezultate istraživanja provedenoga tijekom petomjesečnoga studijskog boravka u Korejskom nacionalnom etnografskom muzeju 2017. godine u sklopu međunarodnoga programa profesionalne razmjene Inicijativa za kulturno partnerstvo (CPI) Ministarstva kulture, sporta i turizma Republike Koreje te dopunskoga istraživanja provedenoga samostalno tijekom 2019. godini, čiji je cilj bio proučiti korejski sustav očuvanja nematerijalne kulturne baštine i njegove efekte na vrlo specifičnom fenomenu nematerijalne kulturne baštine – tzv. kulturi haenyeo s otoka Jeju, tj. kulturi roniteljica s otoka Jeju – uvrštenom na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva 2016. godine i korejsku Nacionalnu listu nematerijalne kulturne baštine godinu dana poslije.
19
Jandrić-Balen, Marica, e Ivica Balen. "Štamparovi pogledi na zdravstvenu edukaciju učenika u školama, studenata medicine i liječnika". Studia lexicographica 13, n.º 25 (6 de fevereiro de 2020): 109–18. http://dx.doi.org/10.33604/sl.13.25.5.
Texto completo da fonteResumo:
Prosvjetiteljstvo i pučka prosvjeta bili su Štamparova opsesija od mladosti. Uz to, uvijek je pokazivao i veliko zanimanje za zdravstveni odgoj u školama, ali i za nastavu na medicinskim fakultetima te za trajnu edukaciju diplomiranih liječnika. Prvi je put predložen za fakultetskoga nastavnika već 1922. godine, ali je tek osnivanjem Banovine Hrvatske dobio dozvolu za rad na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Tada je već imao 51 godinu. Vrlo brzo, već 1940. postao je dekan Medicinskoga fakulteta u Zagrebu, ali je nažalost tu karijeru prekinuo Drugi svjetski rat. Tijekom rata bio je interniran u Austriji, a nakon rata nastavio je raditi kao fakultetski nastavnik i ravnatelj Škole narodnoga zdravlja, koju je od 1947. godine uključio u fakultetsku dodiplomsku i postdiplomsku nastavu. Od 1952. godine pa do kraja života u ljeto 1958. godine pet puta za redom biran je za dekana Medicinskoga fakulteta u Zagrebu. Osnivač je drugoga medicinskoga fakulteta u Hrvatskoj, onoga u Rijeci 1956. godine. U okviru Medicinskog fakulteta u Zagrebu sredinom pedesetih godina XX. st. otvara Višu školu za medicinske sestre. Uvodi i dvogodišnju školu za bolničare, nakon završenoga osnovnog školovanja. Iako se fakultetskom nastavom bavio samo 15 godina, uglavnom pred kraj života, ipak je pridonio i tom području, prije svega stalnim nastojanjima u afirmaciji preventivne medicine, higijene i socijalne medicine.
20
Vukušić, Tomo. "Smanjivanje broja katolika u Bosni i Hercegovini i potreba da se ono zaustavi". Crkva u svijetu 55, n.º 3 (11 de dezembro de 2020): 535–52. http://dx.doi.org/10.34075/cs.55.3.6.
Texto completo da fonteResumo:
Vrlo je uočljivo drastično smanjivanje broja katolika u Bosni i Hercegovini tijekom posljednjih 30 godina. Od 760.852, koliko ih je bilo 1991. godine, prema državnom popisu iz 2013. godine ostalo ih je 544.780, odnosno prema crkvenim procjenama na kraju 2018. na tom području bilo bi 365.688 katolika. Taj proces započeo je za vrijeme rata (1991. - 1995.) progonima i iseljavanjem zbog straha i nastavio se nakon toga zbog nesigurnosti, izostanka i onemogućavanja održivog povratka, novog iseljavanja i negativnog priraštaja. Katolička Crkva u BiH od 2003. do 2018. godine bilježi gubitak od 99.133 vjernika. Odnosno, Banjolučka biskupija je tijekom posljednjih dvadesetak godina ostala bez 45,71 % vjernika, koji su na njezinu području bili 1999. godine, Sarajevska je ostala bez 32,48 % u odnosu na 2002. godinu, Mostarska bez 11,75 % nakon 2006., a Trebinjska bez 13,04 % od 2005. godine. U tom općem gubitku vlastiti negativan priraštaj sudjeluje s 23.214, što znači da se iz BiH u tom razdoblju, prema crkvenim procjenama, iselilo 75.919 katolika. Ovaj rad podijeljen je u šest naslova: Okolnosti i zakonski okviri suvremene društvene zbilje u BiH, Depopulacija i denatalitet pogađaju cijelu BiH, Smanjivanje broja katolika ponovno postao proces, Negativan priraštaj i novo iseljavanje katolika, Uloga državne vlasti i međunarodne zajednice u traženju rješenja te Još neki izazovi Katoličke Crkve u složenom društvu BiH.
21
Spencer, Charmaine. "M. Dianne Godkin. Living Will, Living Well: Reflections on Preparing an Advance Directive. Edmonton: University of Alberta Press, 2008." Canadian Journal on Aging / La Revue canadienne du vieillissement 29, n.º 2 (junho de 2010): 296–97. http://dx.doi.org/10.1017/s0714980810000218.
Texto completo da fonte
22
Zdraveva, Emilija. "Pregled sadržaja časopisa 50-ih godina". Koža & obuća 71, n.º 1-2 (29 de março de 2024): 3–7. http://dx.doi.org/10.34187/ko.71.1-2.1.
Texto completo da fonteResumo:
Obzirom na obilježavanje 70 godina časopisa, u ovom radu dan je pregled sadržaja časopisa od njegovih početaka odnosno u periodu od 1952. do 1953. godine. U radu se najprije govori o strukturi časopisa, zastupljenosti tema po pojedinim radovima, te se daje osvrt na rad Društva u 1953. godini. Također su dana i pitanja čitatelja i odgovori stručnjaka, kao i aktualne vijesti i infromacije iz stručne literature i tiska iz tog perioda.
23
Kondić, Danijela, Desimir Knežević, Aleksandar Paunović e Dimitrije Marković. "Masa zrna u klasu genotipova tritikalea (x triticosecale Witt.) u agroekološkim uslovima Banja Luke". АГРОЗНАЊЕ 14, n.º 4 (27 de dezembro de 2013): 535. http://dx.doi.org/10.7251/agrsr1304535k.
Texto completo da fonteResumo:
Masa zrna u klasu je limitirajuća komponenta prinosa koja predstavlja rezultantu oprašivanja i oplodnje kao i genotipsku interakciju agrotehnike i datih ekoloških uslova. U radu su analizirane prosječne mase zrna u klasu proučavanih deset genotipova ozimog heksaploidnog tritikalea: Trimaran, Ticino, Odisej, Agrano, BL-T-21, BL-T-17, BL-T-10, Max 1793, Bogo i Tornado. Ogled na ozimom tritikaleu je postavljen u toku 2005/06, 2006/07, 2007/08. u Trapistima, region Banja Luka. Za proizvodnju ozimog tritikalea je primjenjena standardna agrotehnika. U toku izvođenja ogleda klimatski uslovi u dvije eksperimentalne godine 2006. i 2008. su bili relativno slični, dok je u 2007. godini bio izražen period suše. Statistička analiza posmatranih genotipova tritikalea za ispitivano svojstvo izvršena je metodom analize varijanse 10 × 3. Značajnost razlika testirana je LSD testom. Analiza varijanse prosječne mase zrna u klasu ispitivanih genotipova tritikalea u ispitivanim godinama je pokazala značajnu razliku između ispitivanih genotipova tritikalea, kao i visoko značajnu razliku između ispitivanih godina. Najveća vrijednost prosječne mase zrna u klasu dobijena je kod genotipa Odisej (3,00 g) u 2008. godini, a najmanju prosječnu masu zrna u klasu imao je genotip BL-T-21 u 2007. godini (1,43 g). Testiranjem značajnosti razlika prosječnih vrijednosti mase zrna u klasu ispitivanih genotipova tritikalea bez obzira na godinu izdvojio se genotip Odisej sa najvećom prosječnom masom zrna u klasu (2,68 g), a genotipovi BL-T-10 (2,26 g), Bogo (2,24 g) i Agrano (2,23 g) imali su tendenciju formiranja visoke vrijednosti prosječne mase zrna u klasu. S obzirom na ispitivano svojstvo navedeni genotipovi tritikalea se mogu preporučiti za proizvodnju u agroekološkim uslovima Banja Luke.
24
Memišević Hodžić, Mirzeta, e Dalibor Ballian. "Istraživanja raznolikosti morfoloških svojstava hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u pokusu provenijencija Žepče, Bosna i Hercegovina". Šumarski list 140, n.º 5-6 (30 de junho de 2016): 239–48. http://dx.doi.org/10.31298/sl.140.5-6.3.
Texto completo da fonteResumo:
Prirodne populacije hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Bosni i Hercegovini su male i rascjepkane. Razlikuju se od onih koje se nalaze u svom optimumu u srednjoj Europi, svojom specifičnom genetskom strukturom, te imaju važnu ulogu u očuvanju raznolikosti hrasta lužnjaka u Europi. Cilj ovog istraživanja je odrediti varijabilnost populacija hrasta lužnjaka u Bosni i Hercegovini. U testu provenijencija u rasadniku Žepče, u proljeće 2012., 2013. i 2014. godine provedeno je mjerenje visina biljaka i promjera vrata korijena. Izmjerene su sve preživjele biljke u svih 28 provenijencija. Najmanju prosječnu visinu biljaka 2012. godine imala je provenijencija Miljevina, 38,8 cm, a najveću Jelah 74,3 cm. U 2013. godini, najmanju prosječnu visinu imala je provenijencija Stojčevac, 61,3 cm, dok provenijencija Jelah ostaje provenijencija sa najvećom prosječnom visinom, 108,4 cm. Provenijencija Miljevina i dalje ima prosječnu visinu vrlo nisku, 63,0 cm. U 2014. godini najmanju prosječnu visinu zadržava provenijencija Stojčevac, 90,8 cm a najveću provenijencija Jelah, 152,1 cm. Najmanji srednji promjer vrata korijena za 2012. godinu imala je provenijencija Vinac, 11,3 mm, a najveći provenijencija Jelah, 16,2 mm. Najmanji srednji promjer vrata korijena za 2013. godinu imala je provenijencija Stojčevac, 17,9 mm, a najveći provenijencija Jelah, 23,8 mm. Provenijencija Vinac se pomakla za sedamnaest mjesta s prosječnim promjerom vrata korijena 19,9 mm. Najmanji srednji promjer vrata korijena za 2014. godinu zadržala je provenijencija Stojčevac, s vrijednošću 23,7 mm, dok najveći promjer korijenovog vrata ima provenijencija Jelah, 34,7 mm. Analiza varijance pokazala je statistički značajne razlike između populacija po svim ispitivanim svojstvima, što je potvrdio i Duncan test.
25
Jukić, Goran, Ivica Delić, Vlado Guberac, Ivana Rukavina, Krunoslav Dugalić e Ivan Varnica. "Influence of genotype, year and locations on yield, oil and protein content of soybean - Glycine max (L.) Merr." Poljoprivreda 25, n.º 2 (12 de dezembro de 2019): 3–10. http://dx.doi.org/10.18047/poljo.25.2.1.
Texto completo da fonteResumo:
Tijekom 2017. i 2018. godine provedena su poljska istraživanja o utjecaju genotipa, godine, lokacije te interakcija na prinos, udio ulja i proteina u soji. U pokus je uvršteno dvadeset najzastupljenijih genotipova soje koji u strukturi sjetve zauzimaju 75% sjetvenih površina. Pokus je postavljen na lokacijama Osijek i Kutjevo u dva ponavljanja po slučajnom blok-rasporedu. U 2018. godini ostvaren je prosječno veći prinos zrna, udio ulja i proteina prvenstveno zbog pravilnog rasporeda oborina. Lokacija Osijek u svim godinama istraživanja imala je prosječno veće prinose zrna, udio ulja i proteina. Prema dobivenim rezultatima analize varijance za genotip, interakciju genotipa x lokacija i genotip x godina dobivene su statistički visoko opravdane razlike (P<0,01) za prinos zrna. Za genotip i interakciju genotip x godina dobivene su statistički opravdane razlike (P<0,05) za udio ulja i proteina. Dobiveni rezultati istraživanja doprinijet će pravilnom izboru genotipova ovisno o namjeni proizvodnje kako bi se iskoristio genetski potencijal genotipa koji je najpogodniji za određenu lokaciju.
26
Katičić Bogdan, Ida, Davorin Kajba e Saša Bogdan. "Varijabilnost klonova u proizvodnji žira i njezin učinak na efektivne veličine populacija i genetsku raznolikost potomstva u klonskim sjemenskim plantažama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj". Šumarski list 143, n.º 3-4 (24 de abril de 2019): 111–22. http://dx.doi.org/10.31298/sl.143.3-4.2.
Texto completo da fonteResumo:
U ovom radu željeli smo ispitati različite parametre koji nam daju informaciju o učinkovitosti plantaža u proizvodnji genetski raznolikog potomstva. Koristili smo raspoložive inventurne podatke tvrtke “Hrvatske šume” d.o.o. o brojnom stanju i starosti rameta, te zabilježenim urodima u dvije klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka; KSP “Plešćice” i KSP “Petkovac”. U slučaju KSP „Plešćice” korišteni su inventurni podaci, te podaci o urodu za 2003.,2006.,2007.,2008.,2009. i 2010. godinu. Nakon 2010. godine zbog organizacijskih se razloga prestalo pratiti urod po klonovima i prešlo se na evidentiranje ukupnog uroda na plantaži, pa je za period 2010.-2017. godine nemoguće procjeniti genetsku raznolikost uroda. U slučaju KSP „Petkovac” korišteni su inventurni podaci, te podaci o urodu za 2003.,2004.,2005.,2006.,2008.,2009. i 2010. godinu. U slučaju KSP „Petkovac” također se nakon 2010. godine napustilo evidentiranje uroda po klonovima. Količine i varijabilnost uroda žira po godinama, kao i projekcije uroda za 2018. i 2019. godinu na temelju polinomijalnih regresijskih krivulja izračunali smo za sve godine evidentiranog uroda za cijelo razdoblje 2003. – 2017. godina. Rezultati su prikazani u tablici 1 i na slikama 1 i 2. Sve druge analize bile su moguće samo za godine kada se sakupljanje žira u plantažama provodilo odvojeno po klonovima. Korelacijama po metodama Pearsona i Spearmana usporedili smo raspodjelu uroda žira između parova istraživanih godina po klonovima, odnosno poredak udjela klonova u urodima žira između istraživanih godina. Obje korelacije bile su većinom statististički značajne između parova godina, sa ponekim iznimkama (tablica 2). Ravnoteža uroda klonova po godinama, opisana kumulativnim krivuljama proizvodnje žira po godinama, po postocima rodnih klonova, prikazana je na slikama 3 i 4. Krivulje ravnoteže uroda klonova za obje plantaže prikazuju izrazito neravnomjernu raspodjelu uroda po klonova, što znači da je manjina klonova u istraživanim godinama doprinosila većinskom količinom uroda. U uvjetima jednake plodnosti i sinkroniziranosti klonova doprinos u urodu bio bi razmjeran zastupljenosti klonova (clone size) tj. klonovi s većim brojem rameta značajnije bi doprinosili urodu. Iz tablice 3. može se primjetiti da je u slučaju KSP “Plešćice” ova korelacija bila slabija nego kod KSP “Petkovac”. Dapače, u tri od šest promatranih godina ona uopće nije bila značajna. U slučaju KSP “Petkovac” korelacija je bila značajna u svim promatranim godinama Procjena efektivnih veličina populacije i genetske raznolikosti potomstva po godinama prikazani su u tablici 4. isključivo za žensku plodnost klonova. Prilikom izračuna doprinosa oba roditelja muška plodnost procijenjena je pomoću tri scenarija koja obuhvaćaju raznolik raspon potencijalnog muškog doprinosa u efektivnoj veličini populacije. Rezultati su prikazani u tablici 5. Usporedbom tri scenarija muškog doprinosa ukupnom efektivnom tj. statusnom broju (Np) vidljivo je da su vrijednosti za prvi ,gdje je muški doprinos razmjeran udjelu rameta datog klona u ukupnom broju rameta, intermedijarne u odnosu na druga dva scenarija. Najniži efektivni brojevi roditelja (Np), a time i najniži relativni efektivni brojevi (Nr), te najviše vrijednosti koeficijenta grupnog srodstva (Θ) dobivene su za drugi scenarij u kojem je muški doprinos jednak ženskome. Te su vrijednosti identične vrijednostima za samo žensku plodnost. Najviši su efektivni brojevi i analogno druge vrijednosti dobivene za treći scenarij u kojem se pretpostavlja jednak muški doprinos svih klonova. Za obje plantaže korelacija poretka ženskih efektivnih brojeva klonova za pojedine godine uroda, sa poretkom za količine uroda tih godina (po metodi Spearmana) je statistički značajna na razini p < 0,05. Za primjenu mjera procjene genetske raznolikosti proizvedena u klonskim sjemenskim plantažama potrebna su sukcesivna višegodišnja praćenja cvjetanja/uroda, kao i saznanja o genetskoj dobiti dobivena testiranjem potomstva i uzgojne vrijednosti klonova u nedavno postavljenim testovima potomstva iz plantaža. Zbog svega toga je apsolutno preporučljivo da se daljnje sakupljanje uroda u ovim klonskim sjemenskim plantaža obavlja odvojeno po klonovima, jer se jedino na taj način, bez skupih molekularnih analiza, može doći do relevantnih informacija o doprinosu pojedinih klonova genetskoj raznolikosti potomstva.
27
Banaj, Anamarija, Bojan Stipešević, Đuro Banaj, Davor Petrović e Vjekoslav Tadić. "Utjecaj načina sjetve u petogodišnjem razdoblju na prinos zrna kukuruza". Agronomski glasnik 83, n.º 1-2 (3 de fevereiro de 2022): 29–42. http://dx.doi.org/10.33128/ag.83.1-2.2.
Texto completo da fonteResumo:
U radu su prikazani rezultati utjecaja standardne sjetve i sjetve u udvojene redove tj. twin row tehnologije na prinos zrna kukuruza u Republici Hrvatskoj. Istraživanja su provedena od 2016. do 2020. godine na dva pokušališta: Jakšić (45°21'56,12"N i 17°47'0,08"E) i pokušalište Lužani (45°09'07,8"N i 17°42'41,6"E). U istraživanju je provedena sjetva hibrida KWS 2370 (FAO 290) i KWS Smaragd (FAO 350) na razmak redova 70 cm, te u udvojene redove s razmakom 22 cm. Tijekom provođenja pokusa sjetvom u udvojene redove ostvaren je značajno veći prinos zrna (kg ha-1), ali s nešto većom vlagom zrna u vrijeme berbe. Najviši prinos zrna na pokušalištu Jakšić u standardnoj sjetvi zabilježen je 2016. godine od 12 180 kg ha-1 kod hibrida KWS 2370 iz FAO grupe 290 dok je u sjetvi u sustavu udvojenih redova ostvaren prosječni prinos zrna veći za 10,76 % u odnosu na standardnu sjetvu. Najniži zabilježeni prinosi zrna (kg ha-1) na istom pokušalištu ostvaren je u 2017. vegetacijskoj godini. Iste godine u tehnologiji udvojenih redova ostvaren je prinos zrna za 15,51 % veći u odnosu na standardnu sjetvu. Također u vegetacijskoj 2017. godini i na pokušalištu Lužani zabilježeni su najniži prosječni prinosi zrna u berbi pri čemu je sjetva u udvojene redove ostvarila povećanje prinosa od 12,03 % u odnosu na standardnu sjetvu. Kod sjetve hibrida KWS Smaragd najniži prinos zrna zabilježen je u 2016. godini s 10 450 kg ha-1, dok je prinos u udvojenim redovima iznosio 11 693 kg ha-1, pri čemu je zabilježena i najveća razlika između sustava sjetve od 11,89 % na pokušalištu Lužani. Sjetva u udvojene redove na oba pokušališta rezultirala je statistički značajnim razlikama za glavna svojstva istraživanja u svih pet vegetacijskih godina. Statistički značajne razlike uočene su i za svojstvo mase zrna po klipu kao i sadržaja vlage u zrnu. Nešto niža vrijednost vlage u zrnu u svih pet godina istraživanja zabilježena je u standardnoj sjetvi. Razlike ostvarenih sklopova na pokušalištima u vrijeme petogodišnjeg istraživanja nisu bile statistički značajne.
28
Bernstein, Michael A. "The Uses of the University: After Fifty Years". Social Science History 36, n.º 4 (2012): 473–79. http://dx.doi.org/10.1017/s0145553200010440.
Texto completo da fonteResumo:
It is now almost a half century since Clark Kerr (1911–2003) delivered the 1963 Edwin L. Godkin Lectures at Harvard University, presenting what was ultimately recognized as one of the most significant and influential ruminations on the nature of higher education in the United States. This sustained reflection on the modern evolution of the research university, ultimately published by Harvard University Press as The Uses of the University (1963), framed discussion and debate regarding the role of what Kerr called “the multiversity” for decades to come. In this endeavor, there was no one at the time better suited to the task. An economist who had served for several years on the faculty at the University of Washington, Seattle, Kerr joined the University of California, Berkeley, in 1945. Appointed Berkeley's first chancellor in 1952, he was the mastermind behind the enormous expansion (in both capacity and excellence) that marked the campus's immediate postwar history. By 1958, as the then legendary Robert Gordon Sproul concluded his 28-year duty as University of California (UC) president, Kerr seemed the obvious and best choice as successor.
29
Duncan, Dawn. "Banville's Fiction Comes of Age as It Lays to Rest Old". ABEI Journal 2, n.º 1 (1 de junho de 2000): 53–59. http://dx.doi.org/10.11606/issn.2595-8127.v2i1p53-59.
Texto completo da fonteResumo:
For twenty-five years, John Banville's protagonists have tried to come to grips with the other brother/shadow self. If the protagonist can come to grips with the shadow figure he can create, for a moment, order in his chaotic world, as do Gabriel Godkin, Copernicus, Kepler. When the character fails to embrace the brother/other se!f, he destroys and se!f-destructs, as do Gabriel Swan, Victor Maskell and, for a time, Freddie Monigomery. Freddie Montgomery, as he attempts to lay to rest old ghosts, is a recurring figure not onty in the three novels in which he figures--Book of Evidence, Ghosts, and Athena-but, in a sense, Freddie and his shadow self appear as archetypes in all of Banville's fiction, creating an allegorical tale that is long overdue for attention, especially with regard to its Irish nature. Using Jung's concept of the Shadow combined with the implications of Chaos Theory, I analyze the story beneath the stories -the Irish allegory.-in the fiction of John Banville, a premier Irish novelist.
30
Matković, Ana, Željko Jukić, Snježana Kereša e Klaudija Carović Stanko. "Utjecaj topline i mehaničke skarifikacije na skraćivanje dormantnosti odabrnih sorata ječma". Agronomski glasnik 79, n.º 5-6 (29 de junho de 2018): 243–58. http://dx.doi.org/10.33128/ag.79.5-6.1.
Texto completo da fonteResumo:
Cilj ovog rada bio je utvrditi utjecaj tretmana zagrijanim zrakom i mehaničke skarifikacije na dormantnost sjemena odabranih dormantnih sorata ječma (Bc Vedran i Favorit) proizvedenog u dvije vegetacijske sezone (2015. i 2016. godina). U prvom pokusu sjeme dormantnih sorata tretirano je zagrijanim zrakom temperature 45°C tijekom 15 minuta i 30 minuta. Prvo utvrđivanje klijavosti u navedenim tretmanima započelo je 2. tjedna nakon žetve te se kasnije provodilo svakih 7 dana narednih 9 tjedana. U drugom pokusu sjeme dormantnih sorata ječma je tretirano mehaničkom skarifikacijom (ukolonjene su pljevice) te je utvrđivana klijavost u 2. tjednu nakon žetve. Rezultati istraživanja pokazuju kako su obje sorte bile dormantne 9 tjedana u prvoj godini istraživanja (2015.), i 8 tjedana u drugoj godini istraživanja (2016.). Tretman dormantnog sjemena ječma (Bc Vedran i Favorit) zagrijanim zrakom nije utjecao na skraćivanje dormantnosti. Prekidanje dormantnosti postignuto je mehaničkom skarifikacijom u obje godine i kod obje sorte (2015. i 2016.; Bc Vedran 100%, te 2015. i 2016.; Favorit 99%). Energija klijanja mehanički skarificiranog sjemena bila je veća nego energija klijanja kontrolnog sjemena u obje godine i kod obje sorte.
31
Čoga, Lepomir, Vesna Jurkić, Silvija Zeman, Ante Jurkić e Sanja Slunjski. "Kemijski sastav ploda maraske u klimatski dvije različite godine". Glasnik zaštite bilja 40, n.º 5 (2017): 6–13. http://dx.doi.org/10.31727/gzb.40.5.1.
Texto completo da fonteResumo:
Višnja maraska (Prunus cerasus var. Marasca) jedna je od najznačajnijih voćnih vrsta Dalmacije, još od 16 stoljeća od kada datira i proizvodnja poznatog likera Maraschino. Areal rasprostranjenosti maraske ograničen je uglavnom na dio područja sjeverne i srednje Dalmacije od Zadra do Makarske, gdje klima i tlo omogućuju postizanje visoke kvalitete ploda i specifične arome. Provedena istraživanja imala su za cilj utvrditi fizikalno-kemijske parametre (ukupnu suhu tvar, vodotopivu suhu tvar, ukupnu kiselost, udio mesa i koštica), ukupne polifenole i antocijane te antioksidativni kapacitet u plodu višnje maraske u dvije klimatski različite godine (2012 i 2013), na plantaži „Vlačine“ (Zadar). Značajno veće vrijednosti ukupne suhe tvari, ukupnih polifenola i antioksidativnog kapaciteta utvrđene su u 2012., dok su veće vrijednosti ukupnih kiselina i antocijana utvrđene u 2013. godini, što se može dovesti u svezu s većim količinama oborina i nižim temperaturama u fazi zriobe plodova u 2013. godini. Značajno niže vrijednosti antocijana u 2012. u odnosu na 2013. godinu mogu se objasniti ekstremno visokim temperaturama u fazi zriobe u 2012. godini, koje prema literaturnim navodima mogu smanjiti količinu antocijana i do 90 %. U obje godine istraživanja utvrđena je pozitivna korelacija između ukupnih polifenola i antocijana, što potvrđuje činjenicu da su antocijani dominantni polifenolni spojevi u plodu maraske.
32
Pečarić, Đilda. "Časopis National Security and the Future: bibliometrijska analiza časopisa u razdoblju 2000.-2008. godine". National security and the future 20, n.º 3 (24 de março de 2020): 53–86. http://dx.doi.org/10.37458/nstf.20.3.1.
Texto completo da fonteResumo:
U radu je bibliometrijskim metodama analiziran časopis National Security and The Future. Obrađeno je razdoblje od prvog broja časopisa objavljenog 2000. godine do zadnjeg broja objavljenog u 2018. godini. Analizirana građa je prikupljena s portala HRČAK (Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa) ili sa stranice samog časopisa. Ukupno je prikupljeno i analizirano objavljenih 257 članaka, koje potpisuje 134 različita autora tijekom 19 godina izlaženja časopisa. Analizom su obuhvaćeni različiti parametri od autora, čitanost časopisa do ključnih riječi i supojavnosti ključnih riječi točnije pojavnosti i supojavnosti obrađenih tema.
33
SELIMOVIĆ, Sead. "ROGATICA OD 1991. DO 2013. GODINE: PROMJENE U ETNIČKOJ STRUKTURI STANOVNIŠTVA POD UTJECAJEM RATA PROTIV BOSNE I HERCEGOVINE". Bastina sjeveroistocne Bosne 15, n.º 15 (7 de dezembro de 2023): 69–107. http://dx.doi.org/10.55258/issn.2232-7665.2023.15.69.
Texto completo da fonteResumo:
Prije agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, u Rogatici su zajedno živjeli Bošnjaci, Srbi, Hrvati, Jugoslaveni i Ostali. U ukupnom stanovništvu općine Rogatica bilo je 60,10% Bošnjaka, 38,18% Srba, 0,09% Hrvata, 0,85% Jugoslavena i 0,79% Ostalih. U gradu Rogatica, Bošnjaci su činili 63,72% ukupnog stanovništva, Srbi 33,32%, Hrvati 0,18%, Jugoslaveni 1,57% a Ostali 1,21%. Stanovnici ovoga područja bili su naviknuti na zajedništvo kroz obrazovni, privredni, kulturni i sportski život. Rukovodstvo Srpske Demokratske Stranke (SDS) težilo je da provede u djelo planove Slobodana Miloševića i Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU) o stvaranju etnički čistih prostora, na kojima će živjeti samo Srbi. Pošto je u općini Rogatica bilo 60,10% Bošnjaka, a u gradu 63,72%, onda je to područje kao i cijelo Bosansko podrinje trebalo ''etnički očistiti''. Cilj SDS-a i ''srpskih snaga'', u ratu protiv Republike Bosne i Hercegovine, bio je ubijanje i protjerivanje Bošnjaka i Hrvata iz Rogatice. Osnovana je ''srpska opština Rogatica'', a 8. aprila 1992. godine i Krizni štab ''Srpske opštine Rogatica'', na čijem čelu je bio Milorad Sokolović. Nad cvilinim stanovništvom Rogatice, a najviše Bošnjacima, počinjeni su mnogobrojni ratni zločini: ubistva, silovanja, premlaćivanja, maltretiranje ponižavanja, zatvaranje u logore. U periodu 1992-1995. godine porušene su sve džamije, a bilo ih je 23, i mesdžidi, bilo ih je tri, na teritoriji općine Rogatica. Jedino slobodno područje u općini Rogatica bila je Žepa, koja je 6. maja 1993. godine Rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija broj 824 proglašena ''zaštićenom zonom''. Nakon pada Srebrenice 11. jula 1995. godine napadnuta je i Žepa. Tzv. VRS-a je, na čelu sa Ratkom Mladićem, ušla i u zaštićenu zonu UN-a Žepa 25. jula 1995. godine. Oružana agresija na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine, okončana je potpisivanjem Dejtonskog sporazuma 14. decembra 1995. godine u Parizu. Rogatica je, prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, ušla u sastav bosanskohercegovačkog entiteta Republika srpska. Povratak prognanih Bošnjaka na područje općine Rogatica tekao je sporo uz mnogo opstrukcija lokalnih i entitetskih vlasti. U poslijeratnom razdoblju optuženi su i osuđeni mnogi nalogodavci i izvršioci ratnih zločina u Rogatici. Politički vrh Republike srpske u Hagu je, pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, osuđen i za ratne zločine počinjene u općini Rogatica: predsjednik Radovan Karadžić na doživotni zatvor, potpredsjednica Biljana Plavšić na 11 i predsjednik Narodne skupštine Momčilo Krajišnik na 20 godina zatvora. Godine 2013. izvršen je popis stanovništva u Bosni i Hercegovini. Bio je to prvi popis nakon rata i agresije. U općini Rogatica živjelo je 2013. godine 10.723 stanovnika, što je bilo manje za 11.255 stanovnika u odnosu na 1991. godinu. Bošnjaka je bilo 1.117, što je bilo manje za 12.092 stanovnika u odnosu na 1991. godinu. Broj Srba se u periodu 1991-2013. godine povećao sa 8.391 na 9.527, što je bilo povećanje za 1.138 osoba, a Hrvata je bilo 19 kao i u popisu 1991. godine. Osoba koje se nisu izjasnile bilo je 12, bez odgovora 43 i ostalih 5. Grad Rogatica imao je 2013. godine 6.522 stanovnika, što je za 2.394 osobe manje u odnosu na 1991. godinu. Bošnjaka je bilo 82 ili 5.599 osoba manje u odnosu na 1991. godinu. Srba je bilo 6.390 ili 3.419 osoba više u odnosu na 1991. godinu. Broj Hrvata se smanjio sa 16 na 13, a svih ostalih je bilo 37, što je za 211 osoba manje u odnosu na 1991. godinu. Općina Rogatica, koju je činilo 118 naselja, imala je 2013. godine u ukupnom stanovništvu, 10,41% Bošnjaka, što je za 49,69% manje u odnosu na 1991. godinu. Srba je bilo 88,85% što je za 50,67% više u odnosu na 1991. godinu. U gradu Rogatica bilo je 1,26% Bošnjaka i 97,98% Srba u ukupnom stanovništvu. Bošnjaka je bilo manje za 62,46%, a Srba više za 64,66%. Rogatica je primjer kako se ubistvima, protjerivanjem, zastrašivanjem, silovanjem i drugim oblicima ratnog zločina može promijeniti etnička struktura stanovništva jedne općine i grada.
34
Vareško, Andrea, e Cinzia Zubin. "Utjecaj pandemije Covid-19 na poslovanje sektora ugostiteljstva u Istarskoj županiji". Elektronički zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku 16, n.º 1-2 (16 de julho de 2022): 23–37. http://dx.doi.org/10.51650/ezrvs.16.1-2.2.
Texto completo da fonteResumo:
Cilj rada je istražiti utjecaj pandemije COVID-19 na poslovanje sektora ugostiteljstva u Istarskoj županiji. Koristeći Altmanov Z-score model izvršena je analiza i testiran je utjecaj pandemije na poslovanje poslovnih subjekata unutar sektora ugostiteljstva. Dobiveni su rezultati ujedno ukazali i na udio poduzeća kod kojih postoji visoki rizik od stečaja u narednih nekoliko godina, te će se moći koristiti za predviđanje poslovnog neuspjeha u narednim godinama. Istraživanje je izvršeno na uzorku od 60 mikro i malih poduzetnika u razdoblju od tri godine 2018. – 2020. U analizi su korištene metode deskriptivne statistike, a testiranje hipoteze je izvršeno pomoću Studentovog t-testa. Rezultati istraživanja ukazali su na značajno pogoršanje poslovanja poduzetnika u 2020. godini. Naime, utvrđeno je značajno statističko odstupanje odnosno smanjenje vrijednosti pokazatelja u 2020. godini u odnosu na prethodne dvije godine. Istraživanje je također ukazalo da postoje i tvrtke otporne na negativne efekte pandemije, a navedena otpornost može se pripisati kontinuiranom odgovornom i opreznom poslovanju. Rezultati istraživanja mogu s određenom pouzdanošću poslužiti i za predviđanje stečaja, te ukazuju da je više od polovice subjekata svrstano u visoko rizičnu zonu od nastupa stečaja u naredne dvije godine. Konačno, isplaćivanje potpora za očuvanje radnih mjesta, kao i druge uvedene potpore od strane Vlade RH, bile su ključne za zadržavanje kontinuiteta poslovanja unutar sektora, te su imale značajan utjecaj na smanjenje negativnih efekata pandemije.
35
Bobinac, Martin, Nikola Šušić, Andrijana Bauer-Živković e Siniša Andrašev. "Utjecaj jakih prorjeda na prirast i stabilnost stabala i sastojine smreke u starosti od 32. do 50. godine". Šumarski list 142, n.º 1-2 (27 de fevereiro de 2018): 46. http://dx.doi.org/10.31298/sl.142.1-2.3.
Texto completo da fonteResumo:
Istraživanja su obavljena u kulturi smreke (Picea abies /L./ Karst.), koja je osnovana sa 5.000 sadnica po hektaru na staništu planinske šume bukve na nadmorskoj visini 870 m. Na osnovi usporedbe elemenata rasta istraživane kulture s elementima rasta u drugim mladim do srednjedobnim kulturama smreke, istraživana kultura je u kategoriji visokoproizvodnih kultura u Srbiji i šire u Europi. Na trajnoj pokusnoj plohi, u dobro sklopljenom dijelu istraživane smrekove kulture u starosti 32 godine, izmjereno je 3.911 stabala po hektaru, s volumenom od 384,17 m<sup>3</sup>·ha<sup>-1</sup>, a ukupno evidentiran prirast drvne zalihe sastojine do 40. godine iznosio je 561,85 m<sup>3</sup>·ha<sup>-1</sup>, a do 50. godine 819,1 m<sup>3</sup>·ha<sup>-1</sup>. Na osnovi dvije prorjede, u 32. i 40. godini i naknadno posječenih tanjih stabala u razdoblju od 33. do 40. god., na pokusnoj plohi ukupno je posječeno 2.844 stabla po hektaru (72,7%) volumena 279,4 m<sup>3</sup>·ha<sup>-1</sup> (tablica 1). Numerički pokazatelji strukture stabala na pokusnoj plohi u 32., 40. i 50. godini prikazani su u tablici 2, a debljinska struktura na grafikonima 2, 3 i 4. Za definiranje utjecaja prorjeda na prirast stabala uspoređen je tečajni debljinski (i<sub>dt</sub>) i visinski (i<sub>ht</sub>) prirast u razdoblju od 25. do 32. godine i 33.-40. godine kod detaljno analiziranih dominantnih stabala (D<sub>100 </sub>i<sub> </sub>D<sub>400</sub>), a na sastojinskoj razini uspoređen je tečajni debljinski (i<sub>dt</sub>) i visinski (i<sub>ht</sub>) prirast u razdoblju od 33. do 40. godine i 41.do 50. godine kod dominantnih stabala (D<sub>100 </sub>i<sub> </sub>D<sub>400</sub>). Testiranje razlika između tečajnih prirasta u različitim razdobljima obavljeno je uz pomoć t-testa. Na razini sastojine uspoređen je i tečajni prirast promjera, temeljnice i volumena svih stabala i stabala budućnosti (311 kom.∙ha<sup>-1</sup>) u razdoblju od 33.-40. godine i u razdoblju od 41.-50. godine. Neparametrijski Kolmogorov-Smirnov test korišten je za međusobnu usporedbu struktura stupnja vitkosti (odnos h/d<sub>1,3</sub>). Istraživanja su omogućila da se definira utjecaj prorjeda na prirast i stupanj vitkosti različitih kategorija stabla i sastojine u dva starosna razdoblja sastojine, 33.-40. i 41.-50. godine. Prva prorjeda u 32. godini, pri visini dominantnih stabala 15 m, imala je karakter selektivne prorjede, bila je niska (q<sub>d</sub><0,85) i jaka (jačina prorjede je 36% volumena). Prorjeda je obavljena u starosti sastojine koja značajnije ne odstupa od razdoblja kada se izvode prve „komercijalne“ prorjede u Europi. Međutim, tokovi tečajnog debljinskog prirasta detaljno analiziranih dominantnih stabala (D<sub>100 </sub>i<sub> </sub>D<sub>400</sub>) pokazali su da je prekasno izvršiti prorjedu u 32. godini, a model rasta (prirasta) visina је pokazao kulminaciju u 25. godini (kada su dominantna stabla postigla visinu 11 m), pa bi se 25. godina mogla označiti i kao godina u kojoj je najkasnije trebalo izvršiti prvu komercijalnu prorjedu (grafikon 7). Zatečeni velik broj stabala, s velikom drvnom zalihom po hektaru, u 32. godini i jaka prorjeda uvjetovali su visoki iznos prorjednog etata, od 115,13 m<sup>3</sup>∙ha<sup>-1</sup>, što je u kategoriji najviših iznosa volumena koji se okvirno preporučuju u literaturi za sličnu starost smrekovih kultura. U razdoblju od 33.-40 godine debljinski prirast je iznosio kod preostalih stabala 0,31 cm∙god<sup>-1</sup>, a kod stabala budućnosti 0,54 cm∙god.<sup>-1</sup> (tablica 7). Dominantna stabla, posebno 400 najdebljih stabala po hektaru, nalazila su se u fazi velikog visinskog prirasta u vrijeme i poslije prorjede u 32. godini (tablica 5 i 6), što je za posljedicu imalo povećanje stupnja vitkosti stabala, odnosno povećanje nestabilnosti sastojine (grafikon 8). Druga prorjeda u 40. godini, pri visini dominantnih stabala preko 20 m, imala je karakter selektivne prorjede, bila je niska (q<sub>d</sub><0,85) i jaka (jačina prorjede je 34% volumena). Jaka prorjeda u 40. godini, s prorjednim etatom 142,28 m<sup>3</sup>∙ha<sup>-1</sup>, uvjetovala je veći debljinski prirast, odnosno bolju reakciju debljinskog prirasta na preostalim stablima, u odnosu na prorjedu u 32. godini. Stabla budućnosti imali su za 29%, a dominantna stabala (D<sub>100 </sub>i<sub> </sub>D<sub>400</sub>) za 36-42%, veći debljinski prirast u starosnom razdoblju od 41.-50. godine, u odnosu na starosno razdoblje 33.-40. godine, što je uz opadajući trend visinskog prirasta uvjetovalo i manji stupanj vitkosti, odnosno veću stabilnost stabala i sastojine (grafikon 8). Na osnovi navedenog, proizlazi da su provedene jake prorjede doprinijele uspostavljanju povoljnih odnosa u debljinskom i visinskom rastu stabala u istraživanoj kulturi i time poboljšale njihovu stabilnost.
36
Smajić, Petra, Matea Smajić e Lada Zibar. "Infekcije mokraćnog sustava u bolesnika s bubrežnim presatkom u prvoj poslijetransplantacijskoj godini". Medicina Fluminensis 58, n.º 2 (1 de junho de 2022): 142–51. http://dx.doi.org/10.21860/medflum2022_275136.
Texto completo da fonteResumo:
Cilj: Istražiti učestalost infekcija mokraćnog sustava (IMS) u bolesnika s bubrežnim presatkom u prvoj poslijetransplantacijskoj godini te odnos učestalosti IMS-a prema terapiji imunosupresivima (IS) i funkciji bubrežnog presatka. Ispitanici i metode: Uključeno je 114 bolesnika (60,5 % muškaraca, medijan dobi svih bolesnika je 52 godine, u rasponu od 27 do 71). Podatci su preuzeti iz medicinskih zapisa i statistički obrađeni pomoću IBM SPSS Statistic, 25.0, uz razinu statističke značajnosti P < 0,05. Rezultati: Unutar godine dana od bubrežne presadbe (BP) u 67 od 114 ispitanika (58,8 %) zabilježeno je 170 epizoda IMS-a uzrokovanih s ukupno dvadeset jednim različitim uzročnikom. Kao najčešće kliničko očitovanje javljala se asimptomatska bakterijurija (44,1 %), a najčešće izolirani uzročnik IMS-a u svim kliničkim očitovanjima bio je E. coli (38,9 %). Najčešće se IMS javljao u prva tri mjeseca od BP-a (58,2 %), kada su bolesnici dio vremena imali Foleyev kateter i/ili JJ stent. IMS je bio značajno češći u žena i starijih, sve rjeđi s vremenom, a veća učestalost nije bila povezana s lošijom funkcijom presatka koncem prve poslijetransplantacijske godine. Ispitanici koji su u IS terapiji imali kortikosteroide, krajem prve poslijetransplantacijske godine imali su značajno veći broj epizoda IMS-a (P = 0,02). Zaključak: Više od polovice ispitanika imalo je u prvoj godini poslije BP-a neki oblik IMS-a, s najčešće izoliranim uzročnikom E. coli. Veća učestalost IMS-a zabilježena je u ženskom spolu, u starijih, uz veći IS (uz kortikosteroide) te u prva tri mjeseca od BP-a. Ispitanici s češćim IMS-om nisu imali lošiju funkciju bubrežnog presatka godinu dana nakon BP-a.
37
Erceg, Lovre, Đani Benčić, Ivica Ljubičić e Kristina Batelja Lodeta. "Blooming olive trees in the Šibenik hinterland in 2023". Glasnik zaštite bilja 47, n.º 3 (14 de abril de 2024): 4–12. http://dx.doi.org/10.31727/gzb.47.3.1.
Texto completo da fonteResumo:
U masliniku starom 17 godina, tijekom svibnja i lipnja 2023. godine, na području šibenskog zaleđa, u mjestu Grabovci praćena je fenofaza cvatnje. Fenofaza cvatnje praćena je na 13 sorti maslina (‘Buža’, ‘Ascolana Tenera’, ‘Drobnica’, ‘Oblica’, ‘Picholine Marocaine’, ‘Gemlik’, ‘Istarska bjelica’, ‘Krvavica’, ‘Coratina’, ‘Rosulja’ ‘Leccino’, ‘Pendolino’ i ‘Frantoio’) prema Biologische Bundesanstalt Bundessortenamt Chemische Industrie (BBCH) skali. Utvrđeno je da na istoj mikrolokaciji različite sorte u jednakim ekološkim uvjetima imaju različiti početak i različito trajanje cvatnje što se može objasniti sortnom karakteristikom. Klimatski uvjeti za vrijeme trajanja cvatnje u 2023. godini na području bili su povoljni za cvatnju promatranih sorata.
38
Pilić, Stipe. "Virovitička hrvatska nacionalna omladina između dva svjetska rata do pristupa Ustaškoj mladeži 1941." Zbornik Janković 4, n.º 4 (20 de agosto de 2020): 186–247. http://dx.doi.org/10.47325/zj.4.4.8.
Texto completo da fonteResumo:
Rad se bavi nastankom hrvatske omladine u Virovitici 1920-ih godina, daljnjim razvojem nakon tih godina, revolucionarnim djelovanjem po uspostavi šestosiječanjske diktature i sudbinama pojedinaca kroz individualne terorističke akcije. Poslije kratkotrajnog gotovo prestanka rada omladine u zemlji, njen se rad prvo pojačava kroz djelovanje u nelegalnim poluvojnim i paravojnim postrojbama Hrvatske seljačke i građanske zaštite. Nastankom Banovine Hrvatske (BH) osniva se Hrvatski Junak, najmasovnija organizacija hrvatske nacionalne omladine od 7 do 21. godine koja je pod utjecajem i vodstvom Hrvatske seljačke stranke (HSS). Nastankom Nezavisne Države Hrvatske (NDH) Hrvatski Junak u kratkom vremenu, do rujna 1941. kompletno prilazi ustaškoj mladeži. Nova država u ustašku mladež nastoji okupiti cjelokupnu mladež od 7 do 21 godinu, što će joj administrativno i poći za rukom. U svim razdobljima omladina je predstavljala borbene dijelove stranaka ili države i najčešće bila svojevrsna paramilitarna, poluvojna organizacija.
39
Zahirović, Nedim. "Idris Karačović, sluga Nikole Šubića Zrinskog, osmanski beg i paša". Scrinia Slavonica 21, n.º 1 (10 de dezembro de 2021): 77–87. http://dx.doi.org/10.22586/ss.21.1.13.
Texto completo da fonteResumo:
U radu je predstavljena karijera osmanskoga krajiškog bega Idrisa Karačovića, koji je kao dječak bio sluga Nikole Šubića Zrinskog. Tijekom osmanskog zauzeća Sigeta 1566. godine on je zarobljen i nakon toga je postao musliman. Njegovo kršćansko ime je zasad nepoznato. Deset godina poslije zarobljavanja Idris se pojavljuje u izvorima kao kapidžibaša (glavni vratar) bosanskog sandžakbega Ferhada Sokolovića. Krajem 1579., odnosno početkom 1580. godine, Idris je postao sandžakbegom sandžaka Krupa i od tada počinje njegova karijera kao osmanskoga krajiškog bega. Nakon Krupe Idris je imenovan sandžakbegom sandžakā Simontornya, Pakrac, Lika, Filek, Siget i Segedin. Godine 1594. Idris je postao beglerbeg novoosnovanog ejaleta Papa i na tome mjestu se zadržao do druge polovice 1596. godine, kada je imenovan beglerbegom ejaleta Bosna. Idris je samo jednu godinu upravljao ovim ejaletom, a onda mu se gubi svaki trag u izvorima. Iz Idrisove prepiske s ugarskim magnatom Ferenczom Batthyányijem može se vidjeti da je, makar posredno, održavao vezu i s Jurjem IV. Zrinskim, sinom Nikole Šubića Zrinskog. Međutim, iz te prepiske ne može se zaključiti je li Juraj znao da je Idris u svojoj dječačkoj dobi bio sluga njegova oca Nikole.
40
Memišević Hodžić, Mirzeta, Sulejman Sinanović e Dalibor Ballian. "The relationship of growth characteristics and wood quality on the experimental plot of larch". Šumarski list 147, n.º 11-12 (15 de dezembro de 2023): 525–34. http://dx.doi.org/10.31298/sl.147.11-12.3.
Texto completo da fonteResumo:
Europski ariš (Larix decidua Mill.) pokazao je vrlo dobar rast i prilagodljivost ekološkim uvjetima u Bosni i Hercegovini. Cilj istraživanja je utvrditi varijabilnost morfoloških svojstava ariša na pokusnoj površini kod Kaknja, te varijabilnosti u početku osržavanja, kao i postojanje korelacija između ovih svojstava. U sjemenskoj sastojini ariša, osnovanoj sadnicama starosti 2+0 1979. godine, napravljena je trajna pokusna površina od 0,45 hektara i na njoj mjerene su visine i promjeri stabala 2002. i 2020. godine, te izračunate temeljnica i volumen. Stabla su 2020. godine bušena na prsnoj visini Preslerovim svrdlom kako bi se odredio udio osrženosti. Izračunate su prosječne vrijednosti svih svojstava. Zatim je odabrano po deset, pet i jedno najbolje stablo po svojstvima promjera, visine, temeljnice, volumena i izračunate razlike između prosječnih vrijednosti za deset stabala i ukupnog prosjeka, prosjeka za pet stabala i ukupnog prosjeka, te razlike između maksimalnih i prosječnih vrijednosti za istraživana svojstva. Također je izračunavat Pearsonov koeficijent korelacije između svih istraživanih svojstava. Prosječan promjer stabala starih 41 godinu bio je 24,6 cm, prosječna visina 21,8 m. Rezultati istraživanja osrženosti su pokazali da ariš prosječno počinje osržavati pri starosti od 14 godina. Pearsonov koeficijent korelacije za 2020. godinu pokazuje da postoji negativna korelacija između početka osržavanja prema svim ostalim svojstvima, odnosno stabla koja ranije osržavaju imaju veće vrijednosti svojstava rasta. Rezultati će biti korišteni u procesima individualne selekcije ariša sa dobrim visinskim i debljinskim prirastom i ranim osržavanjem.
41
Mesić, Josip, Brankica Svitlica, Robert Demo, Ivan Prša, Darko Cenbauer e Valentina Obradović. "Utjecaj mikorize na prirod i kemijski sastav mošta Pinota crnog (Vitis vinifera L.)". Glasnik zaštite bilja 44, n.º 4 (12 de julho de 2021): 68–72. http://dx.doi.org/10.31727/gzb.44.4.9.
Texto completo da fonteResumo:
Cilj istraživanja je bio utvrditi utjecaj mikorizne simbioze na prirod i kakvoću mošta kultivara Pinot crni (Vitis vinifera L) na podlozi Kober 5BB u vinogorju Kutjevo. Prije cvatnje u 2013. godini u neposrednu zonu korijena aplicirano je 20 mL mikoriznog cjepiva Mykoflor s oko 2000 propagacijskih jedinica, a pokus je proveden tijekom 2014. i 2015. godine. Pokus je postavljen po slučajnom bloknom rasporedu u četiri repeticije s dva tretmana: kontrolnim – bez mikorize i s tretmanom s mikorizom. Parametri priroda određeni su u trenutku berbe, a analiza mošta obavljena je na uređaju Wine Scan. U prvoj godini istraživanja utvrđen je značajno manji prirod po trsu i po hektaru kao i manja prosječna masa grozdova kod tretmana s mikorizom. Nije utvrđena statistički opravdani utjecaj mikoriznih gljiva na parametre kakvoće mošta kultivara Pinot crni. Prikazane vrijednosti ukupne kiselosti, koncentracije vinske i jabučne kiseline, α-amino oblika dušika, amonijskog oblika dušika i fosfora u moštu manje su u 2015. u odnosu na 2014. godinu kod oba tretmana.
42
Hamzić, Alija. "Osnovna škola u Koraju (Stotinu četrdeset godina od osnivanja, 1882-2022)". Bastina sjeveroistocne Bosne 14, n.º 14 (21 de novembro de 2022): 171–96. http://dx.doi.org/10.55258/2232-7665.2022.14.171.
Texto completo da fonteResumo:
Apstrakt: Osnivanje Osnovne škole u Koraju 1882. godine jedan je od najznačajnijih događaja u bogatoj i višestoljetnoj historiji ovoga mjesta. Uspostavom austrougarske vlasti u Bosni 1878. godine za svega nešto više od tri godine mjesni muderis Mehmed ef Abdurahmanović i načelnik općine Šaćir ef. Begić, uspjeli su isposlovati kod novih vlasti otvaranje Osnovne škole u Koraju što je za ono vrijeme značilo epohalni napredak za korajsku čaršiju i njene mještane i okolna sela sa stanovništvom pravoslavne vjere, što će, vrijeme će pokazati, biti dalekovidni prozor u svijet i trasiranje novih svjetonazora i vidika u emancipaciji lokalnog stanovništva u korak sa novim i modernim modelima i tokovima ljudske civilizacije, evropskog i svjetskog poretka. U prvoj školskoj 1882./83. godini upisano je 60 učenika, nastavu je izvodio učitelj Arif ef. Muhić, a pohađala su je i djeca iz okolnih sela sa pravoslavnim stanovništvom, Tetime (Milino Selo), Puškovca i Bobetinog Brda. Osnovna škola u Koraju dijelila je, kroz historiju svoga nastanka i rada, sudbinu svojih mještana i samog mjesta, kada je za posljednjih osamdeset godina u dva navrata, od 1941. do1945. i od 1992. do 2005., prekinula sa radom. Naime, Koraj je kao lokalna mikrosocijalna i etnička zajednica Bošnjaka u periodu od pedeset godina (1941-1992), bilo u dva navrata izložen srpskom oružanom agresivnom napadu sa namjerom uništenja i zatiranja Bošnjaka na ovom malom komadiću zemlje bosanske. Ključne riječi: Koraj, Osnovna škola, Bošnjaci, Mehmed ef. Abdurahmanović, Šaćir ef. Begić, akademik Midhat Begić, četnički zločinii 1941., zločini srpskih vojnih i paravojnih formacija 1992., obnova škole 2001.
43
Bobinac, Martin. "EFEKTI OBNAVLJANJA LUŽNJAKA U SREMU NA JEDNOJ TRAJNOJ OGLEDNOJ POVRŠINI – NAKON DVE DECENIJE". Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu 39, n.º 1 (1 de junho de 2009): 9–19. http://dx.doi.org/10.54652/rsf.2009.v39.i1.166.
Texto completo da fonteResumo:
UDK 630*23:582.632.2(497.113 Srem)
Efekti obnavljanja lužnjaka analizirani su na jednoj trajnoj oglednoj površini (P=0,20 ha), koja je formirana na staništu šume lužnjaka i poljskog jasena (Fraxino angustifoliae-Quercetum roboris Jov. et Tom. 1979, subass. aceretosum-na vlažnijim semiglejnim i suvljim glejnim zemljištima) na području jugozapadnog Srema (R. Srbija). Istraživanja na oglednoj površini tokom 2 decenije obuhvataju period nastanka sastojine, strukturnu izgrađenost podmladka u 8. godini i mladika u 19. godini. Sastojina je nastala kombinovanom obnovom u sistemu oplodne seče, uz prethodnu primenu herbicida (Gligosat sa 480 g.·L-1 ) sa ciljem uništavanja izdanački regenerisanih vrsta iz sprata žbunja. U osmoj godini na oglednoj površini drvenaste vrste su bile zastupljene sa 89500 kom·ha-1, a lužnjak je bio zastupljen sa 42000 kom·ha-1. U ukupnoj strukturi podmlatka lužnjak je bio zastupljen sa 46,9%, poljski jasen sa 0,8%, druge vrste drveća-edifikatora sa 14,5%, a 37,7% činile su vrste žbunja. U mladiku, u starosti devetnaest godina, evidentirano je devet vrsta drveća, sa ukupno 12341 stabala po ha-1 sa debljinom preko 1 cm, a učešće lužnjaka je 68,3% (8430 kom·ha-1). U periodu od 8. do 19. godine mortalitet lužnjaka se procenjuje na 80%.
44
Dragić, Marko. "Hrvatski tradicijski čestitarski ophodi, pohodi i običaji od Božića do Sveta tri kralja". Croatica et Slavica Iadertina 14, n.º 1 (11 de fevereiro de 2019): 189–230. http://dx.doi.org/10.15291/csi.2777.
Texto completo da fonteResumo:
U hrvatskoj tradicijskoj kulturi božićno vrijeme obuhvaća blagdane: Božić, Sveti Stjepan, Sveti Ivan, Nevina dječica, Silvestrovo, Nova godina i Sveta tri kralja. U radu se navodi i multidisciplinarno interpretira stotinjak primjera čestitarskih ophoda, pohoda i običaja od Božića do Sveta tri kralja. Ti primjeri nalaze se u literaturi od 1846. godine do naših dana, a sedamdesetak je primjera suvremenih izvornih terenskih zapisa iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ti zapisi nastajali su od 2004. do 2017. godine. Neki čestitarski ophodi, pohodi i običaji iščezli su, neki su se modificirali i reducirali. U čestitarskim ophodima, pohodima i običajima ogledaju se pretkršćanski elementi. Običaj posipanja položaja žitom i položajnikovo kresanje vatre i izgovaranje želja za nastupajuću godinu ima panspermijsku funkciju. Kada bi položaj nakon položajenja došao blizu kuće svoje djevojke ukućani bi ga pozdravili pucanjem iz pušaka. Taj običaj imao je apotropejsku funkciju. Simbolično šibanje djece na blagdan Nevine dječice također ima apotropejsku funkciju. Istu funkciju ima i upotreba pirotehničkih sredstava u dočeku Nove godine. Taj običaj u hrvatskoj tradicijskoj kulturi nastao je u drugoj polovici 20. stoljeća i najmlađi je običaj koji se interpretira u radu.
45
Bušatlić, Ismet, e Hamza Lavić. "Datiranje kurʼanskim tekstom". Anali Gazi Husrev-Begove biblioteke 29, n.º 43 (31 de dezembro de 2022): 51–62. http://dx.doi.org/10.51719/25663267.2022.29.43.51.
Texto completo da fonteResumo:
Ovim radom obuhvaćeni su primjeri tariha izrečeni kurʼanskim tekstom u povodu ostvarenih pobjeda u ratovima, završetka gradnji mesdžida i džamija, škola (muallimhana), biblioteka i vodovoda (šadrvana i česama), te smrti muderrisa. U svakom od navedenih slučajeva godina u kojoj se to dogodilo iskazana je brojčanom vrijednošću arapskih grafema sadržanih u odabranom kurʼanskome tekstu. Sadržaj teksta ujedno ukazuje na rezultat događaja, vrstu, svrhu i namjenu građevine za koju je tarih izrečen, a zbir brojčanih vrijednosti arapskih slova, u tarih ukomponovanog kurʼanskog teksta po sistemu ebdžed, sadrži hidžretsku godinu u kojoj se događaj zbio. Radom su obuhvaćeni tarihi povodom gradnje dva mesdžida, džamije, mekteba, biblioteke, šadrvana, dvije česme, godine osvajanja Janoka i smrti jednog muderrisa.
46
Zvonar, Ivan. "Noch ein weiteres lateinisch-kajkavisches Gesangbuch von ende des 18. Jahrhunderts". Kaj 56, n.º 3-4 (2023): 21–54. http://dx.doi.org/10.32004/k.56.3-4.2.
Texto completo da fonteResumo:
Tek otkrivena latinsko-kajkavska rukopisna pjesmarica svojim sadržajem povezuje sve dosad poznate rukopisne poetske zbirke iz devedesetih godina 18. stoljeća. Svojim se izgledom i načinom zapisivanja napjeva i tekstova gotovo potpuno podudara s „Varaždinskom pjesmaricom starijom“, premda je sigurno da ju je pisala druga ruka. Niti tu, nažalost, nije poznat zapisivač, niti je točno označena godina, pa se samo iz slučajnih bilježaka na kraju sveska može saznati da je njegov vlasnik neko vrijeme bio Pavao Matič i da je rukopis dovršen prije 1797. godine. Latinski dio obuhvaća repertoar duhovnih pjesama vezanih uz dijelove mise i crkvenu godinu, ali ima i zapisa koji izlaze iz tih okvira. Osobitost zbirke je u tome što donosi cjelovita „Evanđelja po Marku“ i „Luki“ na latinskom i „po Mateju“ na kajkavskom jeziku. Iako nevelik, i kajkavski dio pokazuje jednu živu poetsku tradiciju koja se nije zadovoljavala samo pjevanjem nego i zapisivanjem. Možda će koji sretan slučaj otkriti još poneki takav rukopis i na taj način obogatiti spoznaje o kajkavskom poetskom stvaralaštvu do sredine 19. stoljeća.
47
Jaki Tkalec, Vesna, Željko Cvetnić, Marina Mikulić, Krunoslav Sokolić, Petra Mustapić, Jadranka Sokolović, Marija Cvetnić, Maja Kiš e Sanja Furmeg. "Učestalost serovarova Salmonella spp. u pilećem mesu s područja sjeverozapadne Hrvatske". Veterinarska stanica 52, n.º 4 (16 de abril de 2021): 387–96. http://dx.doi.org/10.46419/vs.52.4.11.
Texto completo da fonteResumo:
Salmoneloza je jedna od najučestalijijh zoonoza koja se prenosi hranom, a najčešći izvor zaraze za ljude je kontaminirano meso i prerađevine od mesa peradi. Tijekom petogodišnjeg razdoblja od 2016. do 2020. godine provedeno je istraživanje tijekom kojeg je na Salmonellu spp., pretraženo 2457 uzoraka pilećeg mesa koje je uzorkovano u klaonicama i mesnicama na području Međimurske, Varaždinske, Koprivničko- križevačke, Bjelovarsko-bilogorske i Zagrebačke županije. Salmonella spp. je izdvojena iz 136 (5,5 %) obrađenih uzoraka. Godine 2016. ustvrđena je u 5 (6 %) pretraženih uzoraka, 2017. godine u 41 (4,7 %) uzorku, 2018. godine u 33 (6,1 %) uzorka, 2019. godine u 26 (6,6 %) uzoraka i u 2020. godini u 31 (5,4 %) uzoraka. Serološkom tipizacijom S. Infantis je identificirana u 86 (63,2 %) izdvojenih izolata; S. Typhimurium u 8 (5,9 %) izolata; a S. Enteritidis je tipizirana u 3 (2,2 %) izdvojena izolata. Tipizirani su i slijedeći serovarovi salmonela: S. Corvallis - 5 izolata (3,7 %), S. Isaszeg - 5 izolata (3,7 %), S. Derby- 3 izolata (2,2 %), S. Give - 2 izolata (2,2 %), S. Indiana - 2 izolata (2,2 %), i po 1 izolat 7 (5,1 %) serovara (S. Schwarzengrund, S. Goldcoast, S. Chester, S. Bredeney, S. Mbandaka, S.Newport, S. Saintpaul). U 15 (11 %) izolata tipizacija nije izvršena. S. Infantis je tijekom svih godina bila najčešće potvrđeni serovar. Salmoneloza predstavlja znatan gospodarski problem zbog šteta u intenzivnoj proizvodnji, ali i kao zoonoza koja se mesom i mesnim prouzvodima od mesa peradi širi na ljude. Provedbom odgovarajućih higijenskih mjera i dobre higijenske prakse od peradarskih farmi i klaonica do prodajnih mjesta moglo bi se doprinijeti manjoj kontaminaciji pilećeg mesa različitim serovarovima Salmonella spp.
48
Trninić, Krešimir, Denis Cvitković e Marina Pavlak. "Analiza rezultata kontrole na terenu poljoprivrednih gospodarstava s obzirom na sukladnost prema određenim čimbenicima rizika". Veterinarska stanica 51, n.º 6 (1 de julho de 2020): 627–37. http://dx.doi.org/10.46419/vs.51.6.6.
Texto completo da fonteResumo:
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju osnovana je Zakonom o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju kao javna ustanova radi operativne provedbe mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju koja ima za cilj razvoj i održivost poljoprivredne stočarske proizvodnje. Za provođenje tih mjera, po uzoru na legislativu EU, u Hrvatskoj je 2011. godine uspostavljen Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) s ciljem točne identifikacije podnositelja zahtjeva i praćenja rezultata kontrola na terenu. Na odabranim poljoprivrednim gospodarstvima kontrola na terenu provodi se temeljem analize rizika i slučajnim odabirom. U ovom radu prikazano je istraživanje i analiza podataka o provedenim kontrolama na terenu od 2011. do 2018. godine. Ukupno je obrađeno i analizirano 17.344 rezultata provedene kontrole na terenu, tj. pregledanih gospodarstva. Analizom podataka o provedenim kontrolama na terenu na gospodarstvima ustvrđeno da je udio nesukladnosti u pregledanom uzorku gospodarstava u 2018. godini bio veći (79,83 %) nego 2011. godine (66,46 %). Statistički značajno manji broj nesukladnosti ustanovljen je tijekom 2015. i 2016. godine. Udio nađenih nesukladnosti u pojedinim županijama kretao se od 37,29 % u Krapinsko-zagorskoj župainji pa do 75,69 % u Dubrovačko-neretvanskoj župaiji. U 12 županija u području centralne i zapadne Hrvatske i Slavonije i Baranje, nađene su nesukladnosti na 50 % do 65 % gospodarstava. Porast nesukladnosti životinja može se objasniti kombinacijom faktora rizika, koja se određuje iznova prije svake kontrolne godine, temeljem analize učinkovitosti faktora rizika iz prošlih godina te uvođenjem praćenja novih parametara vezanih za dobrobit životinja, kratkoćom vremena za prilagodbu i nedostatnom edukacijom poljoprivrednika.
49
Mrša, Roka, Nevena Šimunić, Antonija Banovac, Nikolina Višnjić Junaković, Vesna Bušac, Sunčica Vrcić e Roko Šimunić. "Frequency of urinary infections related to urinary catheter use in the intensive care unit". Sestrinski glasnik 29, n.º 1 (15 de abril de 2024): 8–12. http://dx.doi.org/10.11608/sgnj.29.1.1.
Texto completo da fonteResumo:
Uvod: Kateterizacija je rutinski postupak kojim se omogućava drenaža urina iz mokraćnog sustava. Komplikacija vezana za kateterizaciju jest infekcija mokraćnog sustava koja uzrokuje značajan morbiditet. Cilj: Cilj je rada utvrditi učestalost urinarnih infekcija povezanih s upotrebom urinarnih katetera kod pacijenata koji su hospitalizirani u jedinici intenzivnog liječenja (JIL) tijekom 2009. i 2018. godine, koristeći se protokolom iz 2005. godine prema kojem se urinarni kateter mijenjao svaka dva tjedna i iz 2015. godine prema kojem se mijenjao svaka tri tjedna. Ispitanici i metode: U istraživanje su uključeni pacijenti koji su bili hospitalizirani u JIL-u Opće bolnice Šibensko-kninske županije od 1. 1. do 31. 12. 2009. godine i od 1. 1. do 31. 12. 2018. godine. Ukupan broj liječenih tijekom te dvije godine čini 761 pacijent, od kojih je 386 pacijenata liječeno u 2009. godini i 375 pacijenata u 2018. godini. Rezultati: Tijekom 2009. godine, od ukupno 386 pacijenata, uzorkovano je njih 114 (29,5 %), a od ukupno 375 pacijenata u 2018. godini, uzorkovano je 77 (20,5 %) pacijenata. Pacijenata s nesterilnim nalazom urinokulture značajno je više tijekom 2009. godine, njih 60 (52,6 %) (χ 2 test, P = 0,02), u odnosu na broj pacijenata s nesterilnim nalazom iz 2018. godine, njih 27 (35,1 %). Međutim, nema značajne razlike u nalazima u odnosu na promatrane godine. Zaključak: Primjena protokola kod pacijenata s urinarnim kateterom koji su liječeni u JIL-u nije imala statistički značajnu razliku na učestalost urinarnih infekcija u uspoređivanim godinama.
50
Miljković, Ivo, e Anđelko Vrsaljko. "Rast, rodnost i kemijski sastav lišća sorti krušaka na podlozi dunje M A s različitim među podlogama". Pomologia Croatica 26, n.º 1-4 (2 de março de 2023): 45–66. http://dx.doi.org/10.33128/pc.26.1-4.2.
Texto completo da fonteResumo:
U radu se iznose rezultati istraživanja rasta, rodnosti i kemijskog sastava lišća sorti krušaka: Trevuška, Viljamovka i Boskova bočica cijepljenih na podlozi dunje M A s međupodlogama: Gelert, Hardenpont i Dvostruka Filipova. Četverogodišnja istraživanja su provedena u pokusnom voćnjaku Poljoprivrednog instituta u Osijeku. Pokusni voćnjak podignut je po split-blok shemi. Do osme godine starosti istraživane sorte su postigle podjednako dobru vegetativnu razvijenost i rodnost. Pod utjecajem međupodloge nije utvrđena razlika u razvijenosti i rodnosti stabala. Lišće sorti: Trevuška, Viljamovka i Boskova Bočica na podlozi dunje M A s međupodlogama: Gelert, Hardenpont i Dvostruka Filipova bilo je dobro opskrbljeno dušikom, fosforom, kalijem, kalcijem i magnezijem. Pod utjecajem međupodloge nisu ustanovljene razlike u koncentraciji makrobiogenih elemenata u lišću istraživanih sorti. Koncentracija dušika, fosfora, kalija i kalcija varirala je ovisno sorti i godini. U petoj i šestoj godini starosti stabala signifikantno više dušika sadržavalo je lišće Viljamovke od ostale dvije sorte. Kroz sve četiri godine najmanje dušika sadrži lišće sorte Boskova bočica. U dvije uzastopne godine bila je koncentracija fosfora signifikantno veća u lišću Viljamovke nego Trevuške, a u jednoj godini i od Boskove bočice. Koncentracija kalija u lišću Boskove bočice bila je, u dvije godine, signifikantno veća nego u sorti Trevuška i Boskova bočica. U dvije godine lišće sorte Viljamovke sadržavalo je signifikantno više kalija od lišća sorti Trevuška i Boskova bočica. Lišće sorte Boskova bočica sadržavalo je dvije godine signifikantno više kalcija od lišća sorte Terevuška, a u jednoj godini i od lišća Viljamovke. Koncentracija magnezija bila je u sve četiri godine podjednaka u lišću istraživanih sorti.