Conecte-se

Bibliografias temáticas / Brzoza / Artigos de revistas

Siga este link para ver outros tipos de publicações sobre o tema: Brzoza.

Artigos de revistas sobre o tema "Brzoza"

Autor: Grafiati

Publicado: 25 de julho de 2024

Última modificação: 31 de julho de 2024

Crie uma referência precisa em APA, MLA, Chicago, Harvard, e outros estilos

Selecione um tipo de fonte:

Veja os 50 melhores artigos de revistas para estudos sobre o assunto "Brzoza".

Ao lado de cada fonte na lista de referências, há um botão "Adicionar à bibliografia". Clique e geraremos automaticamente a citação bibliográfica do trabalho escolhido no estilo de citação de que você precisa: APA, MLA, Harvard, Chicago, Vancouver, etc.

Você também pode baixar o texto completo da publicação científica em formato .pdf e ler o resumo do trabalho online se estiver presente nos metadados.

Veja os artigos de revistas das mais diversas áreas científicas e compile uma bibliografia correta.

1

GRUSZECKI, ROBERT, IZABELA NIKOŃCZUK, GRAŻYNA ZAWIŚLAK e MAGDALENA WALASEK-JANUSZ. "Brzoza w lecznictwie ludowym". Annales Horticulturae 29, n.º 4 (26 de fevereiro de 2020): 7–20. http://dx.doi.org/10.24326/ah.2019.4.1.

Texto completo da fonte

Resumo:

Surowce zielarskie brzozy są łatwo dostępne ze względu na powszechne jej występowanie. Roślina ta dostarcza wielu różnych surowców stosowanych zarówno w ziołolecznictwie ludowym, jak i we współczesnej fitoterapii. W tradycyjnych społecznościach surowce te wykorzystywano jednak w znacznie szerszym zakresie. Celem pracy było przedstawienie wykorzystania surowców zielarskich z brzozy w lecznictwie tradycyjnym jako podstawy do dalszych badań nad właściwościami leczniczymi tej rośliny. W pracy analizowano wykorzystanie dwu gatunków: brzozy brodawkowatej (Betula pendula Roth.) i brzozy omszonej (Betula pubescens Ehrh.), gdyż to z nich najczęściej pozyskuje się surowce zielarskie w Polsce. Surowce te w tradycyjnej medycynie ludowej wielu krajów świata stosowano w stanie świeżym i wysuszonym, w formie naparów, wywarów, ekstraktów alkoholowych i wodnych. W tradycyjnych społecznościach surowce brzozy znalazły zastosowanie w leczeniu bardzo wielu schorzeń, spośród których najczęściej wymieniano choroby układu moczowego, reumatyzm, schorzenia dermatologiczne, kardiologiczne, choroby przewodu pokarmowego, osłabienia, przeziębienia. Surowce te wykorzystywano nawet w leczeniu chorób zakaźnych (czerwonka, tyfus, gruźlica) i nowotworowych.

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

2

Pająk, Patrycjusz. "„Brzoza” – filmowy „Gesamtkunstwerk” Ante Babai". Poznańskie Studia Slawistyczne, n.º 2 (1 de janeiro de 2012): 213. http://dx.doi.org/10.14746/pss.2012.2.10.

Texto completo da fonte

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

3

Szmagara, Mariusz. "Brzoza – bardzo cenne drzewo o wysokich walorach krajobrazowych, środowiskowych i prozdrowotnych". AURA 1, n.º 5 (12 de maio de 2023): 18–19. http://dx.doi.org/10.15199/2.2023.5.1.

Texto completo da fonte

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

4

Willemin, Rémi. "Monter une histoire, montrer l’Histoire, table ronde sur le film documentaire historique". Didactica Historica 3, n.º 1 (2017): 15–19. http://dx.doi.org/10.33055/didacticahistorica.2017.003.01.15.

Texto completo da fonte

Resumo:

Seven film directors – Mehran Tamadon, David Korn-Brzoza, Jean-Gabriel Périot, Frédéric Gonseth, Stéphane Goël, Daniel Wyss et Alex Mayenfisch – discussed the four key-steps in historic documentary film production. Their seven points of view diverged on why and how films should and can portray History. From the roundtable brilliantly moderated by Anaïs Kien, producer for La Fabrique de l’Histoire at France Culture radio station, there emerged a variety of film-making practices – from purists of audiovisual archives to illusionists of high definition colour movies.

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

5

Sudoł-Procyk, Magdalena, Kamil Adamczak e Grzegorz Osipowicz. "A flint dagger from Brzoza, Nowa Wieś Wielka com., Bydgoszcz dist., Kuyavian-Pomeranian Voivodeship". Sprawozdania Archeologiczne 69 (2017): 373–90. http://dx.doi.org/10.23858/sa69.2017.015.

Texto completo da fonte

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

6

BIELINSKA-MAJEWSKA, Beata. "DIVERSITY OF THE LATE PALAEOLITHIC TANGED POINTS IN THE NORTHEREN PART OF CENTRAL POLAND IN THE LIGHT OF THE DISCOVERIES ON SITE 50 IN BRZOZA, NEAR TORUŃ, POLAND". Anthropologie 60, n.º 1 (2022): 5–28. http://dx.doi.org/10.26720/anthro.22.02.14.1.

Texto completo da fonte

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

7

Adamkowicz-Iglińska, Bożena. "Motyw brzozy w twórczości Juliusza Słowackiego". Prace Literaturoznawcze, n.º 8 (1 de dezembro de 2020): 33–44. http://dx.doi.org/10.31648/10.31648/pl.5013.

Texto completo da fonte

Resumo:

This article is devoted to the motif of birch trees in the works of Juliusz Słowacki. It presents the importance of trees in the poet’s writing. It draws attention to the relationship between the birch and the image of the grave, death and crying. It shows the musical qualities of birch trees. In Słowacki’s works they are metamorphosing into “God’s harps.” Another important issue considered is speaking nature. Birds, associated with the birch, are viewed as an important element of the landscape. The poet’s writing is dominated by the motif of nightingales singing on birch trees. The birch is linked primarily to the space of the cemetery and that of the forest.

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

8

SZYMCZYK, MACIEJ. "Papiernicze dzieje Brzezia Karkonoskiego". PRZEGLĄD PAPIERNICZY 1, n.º 11 (10 de dezembro de 2023): 47–52. http://dx.doi.org/10.15199/54.2023.11.3.

Texto completo da fonte

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

9

May, Kazimierz L. "Uczulenie na pyłek brzozy - niedoceniana etiologia astmy atopowej w miastach". Pneumonologia i Alergologia Polska 68, n.º 9-10 (21 de abril de 2008): 478–85. http://dx.doi.org/10.5603/arm.28331.

Texto completo da fonte

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

10

Herczyńska, Sara. "Czyim dziedzictwem są brzozy? Wokół pracy Berlin-Birkenau Łukasza Surowca". Przegląd Humanistyczny 62, n.º 1 (460) (11 de julho de 2018): 75–83. http://dx.doi.org/10.5604/01.3001.0012.1844.

Texto completo da fonte

Resumo:

The article discusses Łukasz Surowiec’s Berlin-Birkenau project under which the artist planted in Berlin several hundred birches from the area around the Auschwitz-Birkenau camp. The goal of the work defined by the artist was to create living monuments of the Holocaust and to propose the changes in the dynamics of Polish-German relations. In the article, I propose interpreting Surowiec’s work through the symbolic role of birches in the history of Polish culture and environmental history of the Holocaust. Such interpretation reveals the ambiguity of the gesture of replanting trees, the inability to classify it as an act of giving responsibility to the Germans or Polish-German reconciliation.

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

11

Lachowicz, Hubert. "Structure of silver birch wood fibers (Betula pendula Roth.) in north-eastern Poland". Forest Research Papers 71, n.º 1 (1 de março de 2010): 39–50. http://dx.doi.org/10.2478/v10111-010-0002-5.

Texto completo da fonte

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

12

Dmyterko, Elżbieta, e Arkadiusz Bruchwald. "Model of development of terminal shoot and its branching of mature hair birch (Betula pubescens Ehrh.)". Forest Research Papers 71, n.º 1 (1 de março de 2010): 21–28. http://dx.doi.org/10.2478/v10111-009-0045-7.

Texto completo da fonte

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

13

Lachowicz, Hubert. "Selected indicators of technical quality of silver birch (Betula pendula Roth.) wood in north-eastern Poland". Forest Research Papers 71, n.º 2 (1 de junho de 2010): 135–47. http://dx.doi.org/10.2478/v10111-010-0010-5.

Texto completo da fonte

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

14

Ivanišević, Đorđije. "NAMJENSKI JEZIK I OKRUŽENJE ZA MODELOVANJE GREŠAKA U PROIZVODNIM PROCESIMA I GENERISANJE DOKUMENTACIJE FMEA". Zbornik radova Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu 35, n.º 11 (4 de novembro de 2020): 1970–73. http://dx.doi.org/10.24867/10be28ivanisevic.

Texto completo da fonte

Resumo:

U industriji se trenutno događa četvrta revolucija čiji cilj je da upotrebom savremenih tehnologija odgovori na zahtjeve tržišta za brzom adaptacijom proizvoda, a posljedično i procesa proizvodnje. U situaciji kada se proizvodni procesi brzo mijenjaju, mogu se pojaviti greške koje je teško predvidjeti što povećava cijenu troškova proizvodnje. U ovom radu predstavljeni su namjenski jezik i okruženje za modelovanje grešaka u proizvodnim procesima, koji bi mogli uticati na povećanje stepena automatizacije i smanjenje cijene troškova proizvodnje. Na osnovu modela proizvodnih procesa koji su rezultat upotrebe predloženog namjenskog jezika moguće je automatski generisati dokumentaciju FMEA i time skratiti vrijeme potrebno za ručno pisanje dokumentacije i smanjiti broj grešaka koji se u takvom procesu javlja.

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

15

Prskalo, Damir. "Sigurnosni aspekt pandemije bolesti COVID-19 u Republici Hrvatskoj". Zbornik sveučilišta Libertas 6, n.º 6 (28 de dezembro de 2021): 163–78. http://dx.doi.org/10.46672/zsl.6.6.11.

Texto completo da fonte

Resumo:

Cilj je rada istražiti kako je pandemija bolesti COVID-19 utjecala na sigurnosne aspekte u Republici Hrvatskoj. Pandemija COVID-19 započinje u kineskom gradu Wuhanu te se vrlo brzo širi na ostale države. Zbog brzog širenja virusa, Svjetska zdravstvena organizacija proglašava pandemiju bolesti COVID-19 11. ožujka 2020. Zbog toga mnoge države u svijetu uvode ograničenja, odnosno lockdown. U radu se prikazuje i objašnjava proces sekuritizacije koje su države morale poduzeti da zaštite zdravlje ljudi. Također, u radu se prikazuje case study na primjeru Republike Hrvatske, odnosno kako je pandemija COVID-19 utjecala na ekonomsku i sigurnosnu paradigmu Republike Hrvatske. U zadnjem dijelu rada govori se o posljedicama pandemije SARS-CoV-2 virusa.

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

16

Tomczyk, Szymon, Małgorzata Malkiewicz e Małgorzata Werner. "Możliwości zastosowania oprogramowania DeltaPix InSight w procesie zliczania ziaren pyłku leszczyny, olszy i brzozy". Alergoprofil 19, n.º 2 (14 de setembro de 2023): 20–30. http://dx.doi.org/10.24292/01.ap.192140923.

Texto completo da fonte

Resumo:

Niniejsza praca ma na celu ocenę możliwości zastosowania oprogramowania DeltaPix InSight do automatycznego rozpoznawania ziaren pyłku leszczyny (Corylus sp.), olszy (Alnus sp.) i brzozy (Betula sp.). Analiza dotyczyła danych dobowych ze stacji monitoringu we Wrocławiu i została przeprowadzona dla 2 tygodni sezonu 2023.Oprogramowanie DeltaPix wykorzystywało 5 kryteriów do rozpoznawania ziaren pyłku, tj.: barwy ustalonej za pomocą trzech rang RGB, morfologii szukanych obiektów, jako etap preprocessingu oraz progów dotyczących powierzchni, kształtu i średnicy Fereta dla wyznaczonych przez program obszarów, które odpowiadają 2 pierwszym kryteriom.Wyniki zliczania automatycznego porównano z wynikami obserwacji manualnej i podsumowano przy użyciu miar trafności prognoz. Przeprowadzona analiza wykazała, że zastosowanie 4 pierwszych kryteriów pozwala uzyskać najlepsze wyniki. Przy dołączeniu progu związanego ze średnicą Fereta oprogramowanie znacznie gorzej radziło sobie ze zliczaniem materiału pyłkowego. Rezultaty najbardziej zbliżone do wyników obserwacji manualnej udało się uzyskać przede wszystkim w czasie tygodnia, kiedy przeważał pyłek olszy oraz leszczyny. Znacznie gorsze wyniki dotyczą rozpoznawania brzozy ze względu na dużą liczbę ziaren, w tym podobnych do pyłku brzozy (np. dębu), a także zanieczyszczenia na preparacie (fragmenty roślin), co skutkowało licznymi fałszywymi sygnałami. Weryfikacja pozwoliła zidentyfikować główne zalety i wady oprogramowania oraz określić, kiedy może być ono pomocne w zliczaniu ziaren pyłku.

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

17

Vidaček, Željko, e Mladen Plantak. "Osjetljivost poljoprivrednog tla na propuštanje onečišćivača, ranjivost podzemne vode na onečišćenje i nitrati u dravsko-plitvičkoj nizini Varaždinske županije". Agronomski glasnik 81, n.º 3 (15 de janeiro de 2020): 187–208. http://dx.doi.org/10.33128/ag.81.3.4.

Texto completo da fonte

Resumo:

U dravsko-plitvičkoj aluvijalnoj nizini na oko 26.594 hektara dijela varaždinske županije, dominiraju obradive površine. Od toga je zapušteno 1.103 hektara. Poljoprivredno zemljište je na automorfnim antropogeniziranim i hidromorfnim djelomično hidromelioriranim tlima. Automorfna tla su vlažena vrlo brzom procjednom oborinskom vodom. Hidromorfna tla su vlažena procjednom vodom različitih brzina i/ili podzemnom vodom različite dubine. U priobalju i zaobalju gornjeg i srednjeg toka rijeke Plitvice, vrlo su slabo osjetljiva poljoprivredna tla na propuštanje onečišćivača (klasa I). Slabo osjetljiva tla na propuštanje onečišćivača (klasa II) i umjereno osjetljiva poljoprivredna tla (klasa III), dominiraju na istočnom području plitvičko dravske aluvijalne nizine. Na sjeverozapadu nizine su pretežno poljoprivredna obradiva tla umjerene (klasa III) i jake (klasa IV) osjetljivosti na propuštanje onečišćivača, slika 1 i tablica 2. Podzemna voda u aluvijalnom vodonosnom sloju dravsko-plitvičke nizine jako je ranjiva na onečišćenje nitratima. Na kontrolnim poljima Bartolovec i Nova Ves u četverogodišnjem razdoblju istraživanja,najveća jednokratna koncentracija nitrata u procijeđenoj vodi iz gravitacijskih lizimetara bila je 314,5 mg NO3-/l odnosno amonijačnog dušika 3,8 mg NH4+/l. U procijeđenoj vodi iz tenziometarskih lizimetara najviše nitrata je bilo jednokratno 338,5 mg NO3-/l i 3,0 amonijačnog dušika, tablice 7-10.

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

18

Groszek, Agnieszka, e Ilona Kaczmarczyk-Sedlak. "Rola brzozy w wierzeniach ludowych oraz w medycynie ludowej i współczesnej fitoterapii". HERBALISM 7, n.º 1 (10 de maio de 2023): 106–28. http://dx.doi.org/10.12775/herb.2021.008.

Texto completo da fonte

Resumo:

W artykule przedstawiono sposoby wykorzystywania surowców zielarskich pozyskiwanych z rodzaju Betulae: liść (Betulae folium), korę (Betulae cortex), pączki brzozowe (Betulae gemmae), węgiel drzewny (Betulae carbo), dziegieć (Betulae pix), ksylitol, sok (Betulae succus), a także oskołę, czyli sok wydzielający się z pnia oraz grzyby: błyskoporek podkorowy (Inonotus obliquus) i białoporek brzozowy (Piptoporus betulinus). Opisano ich znaczenie w wierzeniach ludowych oraz rolę jaką odgrywały w ziołolecznictwie ludowym. Na podstawie przeglądu wybranych publikacji naukowych potwierdzono skuteczność terapii stosowanych na przestrzeni wieków oraz lecznicze działanie wspomnianych surowców. Jednocześnie wykazano, iż współczesne projekty badawcze i eksperymenty naukowe poszukują dla nich nowych zastosowań np. poprzez łączenie substancji aktywnych i terapie skojarzone z lekami syntetycznymi.

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

19

Arlović, Mato. "Ustavni okvir djelovanja Ustavnog suda Republike Hrvatske za ispitivanje i ocjenjivanje ustavnosti pravnih praznina". Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu 54, n.º 1 (23 de fevereiro de 2017): 255–81. http://dx.doi.org/10.31141/zrpfs.2017.54.123.255.

Texto completo da fonte

Resumo:

Svaki ustavnopravni poredak, kao svoj idealni cilj, ima želju da svojim izvorima prava uredi sva pitanja u društvenim odnosima koje treba regulirati. Tada bi drugim propisima ostavili samo prostor za razradu njihova ostvarenja, a pojedinačnim aktima samo konkretizaciju tih općih normi na pojedine odnose između fizičkih i pravnih osoba. Međutim, unatoč stalnom razvoju i unapređivanju ustavnopravnih poredaka te povećanju broja i vrsti općeobvezujućih formalnopravnih izvora, nikad nije moguće u cijelosti unaprijed pravno urediti sve odnose u društvu. Ovakva je situacija posljedica činjenice da se realni životni odnosi daleko brže razvijaju i mijenjaju. Sami po sebi složeniji su nego što to pravo može predvidjeti. Upravo je takvo stanje odlučujući razlog postojanja pravnih praznina unutar pravnoga sustava, i to onih koje zbog brzoga razvoja društvenih odnosa pravni sustav ne može jednako brzo pratiti pa ih nazivamo naknadnim pravnim prazninama. No, ne smije se zanemariti ni početne pravne praznine koje nastaju već kod donošenja pravnoga akta (norme), jer ga je, prilikom reguliranja društvenog odnosa na koji se taj općenormativni i pravnoobvezujući pravni akt odnosi, zakonodavac propustio urediti. U radu se razmatra određenje pojma pravna praznina, sa doktrinarnog aspekta te ustavnosudske prakse. Nastoji se sagledati utjecaj pravnih praznina na temeljne vrednote i načela ustavnopravnog poretka te na njega u cjelini. Zatim, koja je nadležnost hrvatskog Ustavnog suda u otkrivanju pravnih praznina te njegova uloga u njihovom otklanjanju iz ustavnopravnog poretka radi sprečavanja njihova djelovanja na nestabilnost ustavnopravnog poretka ugrožavanjem vladavine prava, pravne sigurnosti te načela ustavnosti i zakonitosti.

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

20

Mihajlović, Vesna. "ANALIZA KARAKTERISTIKA BRZOG AUTOBUSKOG PREVOZA". Zbornik radova Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu 36, n.º 09 (10 de setembro de 2021): 1632–35. http://dx.doi.org/10.24867/14ds01mihajlovic.

Texto completo da fonte

Resumo:

U radu su iznete karakteristike brzog autobuskog prevoza. Analizirane su tehnološke komponente koje diferenciraju brzi autobuski prevoz od klasičnog autobuskog prevoza. Izvršena je klasifikacija brzog autobuskog prevoza u odnosu na primenjene tehnološke komponente.

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

21

Stocki, Marcin. "Badanie ekstrakcji substancji biologicznie aktywnych z pąków brzozy (Betula) ditlenkiem węgla w stanie nadkrytycznym". PRZEMYSŁ CHEMICZNY 1, n.º 12 (5 de dezembro de 2019): 154–57. http://dx.doi.org/10.15199/62.2019.12.23.

Texto completo da fonte

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

22

Radić, Vlado. "Uticaj velikih brzina deformisanja na promenu karakteristika metala". Vojnotehnicki glasnik 39, n.º 2 (1991): 191–202. http://dx.doi.org/10.5937/vojtehg9102191r.

Texto completo da fonte

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

23

Ralski, Edward. "Nowe stanowisko brzozy karłowatej w Polsce [Ein neuer Standort von Betula nana L. in Polen]". Acta Societatis Botanicorum Poloniae 5, n.º 2 (2017): 209–12. http://dx.doi.org/10.5586/asbp.1927.013.

Texto completo da fonte

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

24

Targowski, Michał. "Olędrzy w podtoruńskich posiadłościach biskupów kujawskich - Brzozie i Otłoczynie". Rocznik Toruński, n.º 47 (21 de dezembro de 2020): 53. http://dx.doi.org/10.12775/rt.2020.002.

Texto completo da fonte

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

25

Szwabowicz, A. "Badania kariologiczne brzozy ojcowskiej i jej potomstwa [Karyological studies on Betula oycoviensis Besser and its progeny]". Acta Societatis Botanicorum Poloniae 41, n.º 2 (2015): 235–52. http://dx.doi.org/10.5586/asbp.1972.018.

Texto completo da fonte

Resumo:

In the progeny of <em>Betula oycoviensis</em> pollinated with the pollen of <em>Betula oycoviensis</em> three groups were distinguished: <em>oycovlensis</em> type, <em>verrucosa</em> type, and „<em>nova</em>" type (a small dwarf birch). The number of chromosomes determined in the parental specimens and in several descendent plants belonging to the three types was in all cases 2n=28. Besides the number 28 there occurred simultaneously other numbers of chromosomes in the cells of very young leaves of two specimens. This fact should be considered as a phenomenon of mixoploidy.

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

26

Vujić, Slobodan, Saša Vujić e Mesud Ajanović. "IMIDŽ LEASING USLUGA KAO FAKTOR POVEĆANJA INVESTICIONE AKTIVNOSTI U TRANZICIJSKIM ZEMLJAMA". Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu 39, n.º 2 (1 de dezembro de 2009): 59–69. http://dx.doi.org/10.54652/rsf.2009.v39.i2.163.

Texto completo da fonte

Resumo:

UDK 630*6/.8(497.6) Mnogi investitori iz raznih razloga nisu u mogućnosti dobiti i koristiti bankarske kredite pa se nalaze pred složenim problemom, kako realizirati željenu investiciju bilo u cijelosti ili završiti, zbog nedostatka investicijskih sredstva. U takvoj situaciji stoji im na raspolaganju leasing aranžman, koji će brzo i efikasno riješiti problem. Leasing usluga temelji se na: brzom rješenju zahtjeva, jednostavnosti procedura obrazaca, jednostavnim garancijama otplate kredita, dogovaranju o roku otplate, visokoj vjerovatnoći za dobijanje odobrenja finansiranja te kvalitetu usluga i poslovnosti. Cilj ovog rada je da ukaže da pri nabavci opreme u šumarstvu, kao i u drugim djelatnostima, strateški je povoljnije koristiti leasing aranžman nego bankarski kredit. Leasing usluga omogućava nabavku opreme u šumarstvu i na taj način povećava investicione aktivnosti kako u šumarstvu tako i u drugim djelatnostima u BiH. Za dokazivanje postavljene teorije koristit će se primarna istraživanja kod korisnika leasing usluga. Naučnom analizom utvrdiće se dosadašnje zadovoljstvo klijenata u poslovanju sa bankama i leasing kompanijama. Na temelju ovoga rada pojedine leasing kompanije mogu aplikativno primijeniti na naučnoj osnovi prikupljene podatke, na povećanju obima prodaje svojih usluga, a time i poboljšanja svojih rezultata i ciljeva poslovanja.

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

27

Zych, Sławomir. "Dobra stołowe biskupstwa przemyskiego obrządku łacińskiego w latach 1939-1944". Archiwa, Biblioteki i Muzea Kościelne 92 (18 de dezembro de 2009): 343–47. http://dx.doi.org/10.31743/abmk.11629.

Texto completo da fonte

Resumo:

Die Anfänge der Tischgüter des lateinischen Bistums Przemyśl reichen bis ins 14. Jahrhundert zurück, als die ungarische Königin Maria (1382-1387) dem Bistum Przemyśl fünf Dörfer schenkte. Im 15. Jahrhundert waren diese bischöflichen Güter in drei sog. „Schlüssel” organisiert: Brzozów, Jaśliska und Radymno. In späterer Zeit kam ein weiterer hinzu: Łukawiec (bei Lubaczów). Die Struktur der Tischdörfer blieb im Prinzip seit altpolnischer Zeit unverändert. Zu ihnen gehörten Felder und Waldgebiete. Im Bericht über den Zustand der Diözese von 1943 wurde die Fläche der Tischgüter des Bistums auf 1.527 Hektar Felder geschätzt. Waldgebiete befanden sich in Jaśliska und Brzozów. Beide Komplexe unterstanden der Direktion der Wälder des Lateinischen Bistums Przemyśl in Brzozów. Diese befand sich in der sogenannten Försterei. Unter Verwaltung dieser Direktion stand auch der gesamte Kurkomplex, der sich auf dem Gelände der Wälder von Brzozów befand: die Villa Anatolówka (in der Okkupationszeit war darin das Priesterseminar untergebracht), das Kurhaus, die sogenannten Bäder sowie der Maschinenraum und Schwimmbecken. Das gesamte Gut unterstand in administrativer Hinsicht dem Vorstand der Tischgüter des Lateinischen Bistums in Przemyśl. Dessen Sitz befand sich in der Hauptstadt der Diözese in der Ulica 3 Maja. Vor Ausbruch des Krieges wurde die Funktion des Vorstandsbevollmächtigten von Magister Stefan Gadomski ausgeübt. Nach dem Kriegsaubruch und der Festlegung der deutsch-sowjetischen Grenze am San wurde der Sitz der Güterverwaltung dann nach Brzozów verlegt. Anfangs verwaltete die bischöflichen Güter Jan Techmann, ein Priester der Erzdiözese Lemberg lateinischen Ritus. Die in der sowjetischen Besatzungszone gelegenen Güter (im früheren „Schlüssel” Łukawiec) wurden von den Sowjets verstaatlicht und gerieten später unter die Verwaltung der deutschen Besatzungsbehörden. Auch die übrigen Güter der bischöflichen Mensa befanden sich mehrheitlich unter deutscher Verwaltung. In der Zwischenkriegszeit erbrachte die Erdölförderung beträchtliche Gewinne. 1920 gab es auf dem Gebiet der bischöflichen Güter 231 Ölschächte. Während des Krieges wurden diese wahrscheinlich von den Besatzungsbehörden übernommen. Im Krieg veränderte sich die Bestimmung der Tischgüter. Die Einkünfte von dort dienten nun nicht mehr allein der Versorgung des Bischofs, sondern u.a. auch anderen Zwecken in der Diözese, u.a. der Aufrechterhaltung des Priesterseminars in Brzozów sowie den Priestern im fortgeschrittenen Alter.

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

28

Szydło, Tomasz, e Marek Konieczny. "Mobile devices in the open and universal system for remote patient monitoring∗∗The research presented in this paper was partially supported by the Polish Ministry of Science and Higher Education under AGH University of Science and Technology Grant 11.11.230.124 (statutory project). We are grateful to Robert Brzoza-Woch for his valuable help in the process of designing and creating the AGH medical pillbox device." IFAC-PapersOnLine 48, n.º 4 (2015): 296–301. http://dx.doi.org/10.1016/j.ifacol.2015.07.050.

Texto completo da fonte

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

29

Savanović, Goran. "Jedan metod brzog proračuna sopstvenih frekvencija helikoptera". Vojnotehnicki glasnik 40, n.º 5 (1992): 605–18. http://dx.doi.org/10.5937/vojtehg9206605s.

Texto completo da fonte

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

30

Šulentić Begić, Jasna, e Jelena Novaković. "Utjecaj tonaliteta, tempa i vrste pjesme na učeničku preferenciju pjesama namijenjenih pjevanju". Odgojno-obrazovne teme 4, n.º 1 (20 de abril de 2021): 65–89. http://dx.doi.org/10.53577/oot.4.1.4.

Texto completo da fonte

Resumo:

U razrednoj nastavi pjevanje je najčešća aktivnost koja se provodi u nastavi glazbe. Pri odabiru pjesama namijenjenih pjevanju učitelj treba imati u vidu primjerenost pjesme u odnosu na dob i pjevačke sposobnosti učenika. Također, na učitelju je da osluškuje želje učenika jer se učenici i njihovi interesi mijenjaju. U okviru ovoga rada, u svibnju 2017. godine, provedeno je istraživanje u prvim trima razredima jedne osnovne škole u Osijeku. Istraživanje se odvijalo tijekom triju tjedana, a obuhvatilo je 47 učenika od prvog do trećeg razreda. Cilj istraživanja bio je uvidjeti utjecaj tonaliteta, tempa i vrste pjesme na učeničku preferenciju pjesama namijenjenih pjevanju. Istraživanje je polazilo od sljedećih istraživačkih pitanja: Preferiraju li učenici primarnog obrazovanja više pjesme u durskom ili molskom tonalitetu?, Preferiraju li učenici primarnog obrazovanja više pjesme u polaganom, umjerenom ili brzom tempu?, Koju vrstu pjesama učenici primarnog obrazovanja najviše preferiraju?, Postoje li statistički značajne razlike u preferencijama učenika prema pjesmama s obzirom na tonalitet, tempo, vrstu pjesme i razred?. Rezultati ovog istraživanja pokazali su da učenici primarnog obrazovanja preferiraju pjesme u durskom tonalitetu, no rado pjevaju pjesme i u molskom tonalitetu. Što se tiče tempa, učenici preferiraju pjesme umjerenog do brzog tempa, ali i pjesme polaganog tempa visoko su procijenjene. S obzirom na vrstu pjesme, učenici su nešto skloniji autorskim popularnim pjesmama u odnosu na tradicijske pjesme. Možemo zaključiti da nisu utvrđene statistički značajne razlike u preferencijama učenika prema pjesmama s obzirom na tonalitet, tempo, vrstu pjesme i razred

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

31

Jurković, Eva, e Dragutin Ivanec. "Scenariji budućnosti – afektivne i kognitivne reakcije ljudi na informacije o budućnosti i tehničkom razvoju". Psihologijske teme 28, n.º 2 (2019): 333–53. http://dx.doi.org/10.31820/pt.28.2.6.

Texto completo da fonte

Resumo:

Cilj je istraživanja bio ispitati kognitivne i afektivne reakcije ljudi na informacije o vrlo brzom tehničkom razvoju koji će se, sukladno Mooreovu zakonu o eksponencijalnom razvitku tehnike i predviđanjima stručnjaka za računalne znanosti, u bliskoj budućnosti još više ubrzati i proširiti na sve domene ljudskog života. Pitanje je koliko su ljudi spremni na te promjene i kako bi ih mogli prihvaćati ili odbijati, kako s afektivnog, tako i kognitivnog aspekta. U istraživanju su sudjelovale tri skupine sudionika (N = 197). Prva je kroz planirano predavanje dobila informacije o budućnosti tehničkog razvoja, koje su se temeljile na znanstvenim predviđanjima i promišljanjima autoriteta. Druga je skupina dobila implicitne informacije o mogućim promjenama kroz prikazivanje jednoga znanstvenofantastičnog filma. Treća je skupina bila referentna, odnosno nije dobila nikakve informacije. Kod prvih dviju skupina prikupljeni su podaci o afektu prije i poslije predavanja/filma, a kod sve tri skupine prikupljeni su podaci o percepciji budućnosti te percepciji pozitivnosti napretka. Rezultati su pokazali da su skupine koje su bile izložene informacijama o budućnosti sustavno procjenjivale budućnost negativnije nego referentna skupina. Te su razlike bile statistički značajne, ali relativno male. Pokazalo se da su i neke stabilne karakteristike iz domena ličnosti, poput optimizma i dimenzije intelekta, bile blago pozitivno povezane s percepcijom budućnosti. Rezultati impliciraju na važnost pokretanja interdisciplinarnih akademskih rasprava o mogućim utjecajima brzog razvoja tehnike na život ljudi kako bismo olakšali prilagodbu ljudi na brz razvoj koji nam predstoji

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

32

Moskowitz, Joel M., Seung-Kwon Myung, Yoon-Jung Choi e Yun-Chul Hong. "Reply to Brzozek et al. Comment on “Choi et al. Cellular Phone Use and Risk of Tumors: Systematic Review and Meta-Analysis. Int. J. Environ. Res. Public Health 2020, 17, 8079”". International Journal of Environmental Research and Public Health 18, n.º 11 (24 de maio de 2021): 5581. http://dx.doi.org/10.3390/ijerph18115581.

Texto completo da fonte

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

33

Guzik, Grzegorz. "Primary Bone Lymphoma – Experience of Oncological Orthopaedics Department in Brzozów". Ortopedia Traumatologia Rehabilitacja 16, n.º 3 (3 de julho de 2014): 327–38. http://dx.doi.org/10.5604/15093492.1112534.

Texto completo da fonte

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

34

Bielińska-Majewska, Beata. "Z historii badań schyłkowopaleolitycznego kompleksu krzemienic w Brzozie (Toruń-Rudak)". Acta Universitatis Nicolai Copernici Archeologia 34 (13 de abril de 2017): 149. http://dx.doi.org/10.12775/aunc_arch.2015.006.

Texto completo da fonte

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

35

Fiedeń, Łukasz. "Accessibility of Brzozów by public transport on a local, regional and national scale". Urban Development Issues 53, n.º 1 (20 de janeiro de 2018): 37–46. http://dx.doi.org/10.1515/udi-2017-0004.

Texto completo da fonte

Resumo:

Abstract Major changes can be observed in the way that the public transport system in Poland operates as a result of the structural and ownership transformations of the former state-owned Motor Transport Company (Przedsiębiorstwo Komunikacji Samochodowej [PKS]). An analysis was carried out of the town’s existing public transport connections in order to determine the impact of these changes on the mobility of the residents of a small town. The town of Brzozów was selected for the research. After August 2013, PKS Krosno S.A. withdrew from the provision of services on many bus routes in that area. The external accessibility of public transport in Brzozów was presented at three scales: local, intra-regional and national. Each of these has its own characteristics, and the bus routes provided on each of these scales have different significance for the inhabitants and the functioning of the economy. Accessibility by public transport in Brzozów is very good and strongly correlated with the city’s functional links on local, regional and national scales. The main transport axis of the city is the route connecting Rzeszów (the capital of Podkarpackie Province) with the Bieszczady Mountains (an area of great value for tourism). On the local market, the desire to adapt the carriers’ provision to the needs of students and the employees of large companies, while providing for university students on the market for long-distance transport, provided the main motivations for changes in the public transport system in the area of Brzozów Municipality.

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

36

Stocki, Marcin. "Pozyskiwanie substancji biologicznie aktywnych z odpadów zrębowych brzozy (Betula spp.) z zastosowaniem ditlenku węgla w stanie nadkrytycznym". PRZEMYSŁ CHEMICZNY 1, n.º 5 (5 de maio de 2018): 120–24. http://dx.doi.org/10.15199/62.2018.5.25.

Texto completo da fonte

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

37

Trošić Lesar, Tanja, e Anita Filipčić. "UTJECAJ ZMORCA NA ONEČIŠĆENOST ZRAKA NA SPLITSKOM PODRUČJU". Geoadria 23, n.º 2 (23 de abril de 2019): 135–53. http://dx.doi.org/10.15291/geoadria.1498.

Texto completo da fonte

Resumo:

U radu se istražuje utjecaj zmorca na koncentraciju NO2, SO2, PM2.5 i PM10 na splitskom području prema mjernim postajama Split-centar i Kaštel Sućurac. Za proučavanje su izdvojeni dani u kojima je obalna cirkulacija bila neporemećena. U izdvojenim danima polje tlaka zraka bilo je bezgradijentno. Posebno su istraženi čestina i brzina vjetra u takvim danima. Zmorac u Splitu ima SW smjer, a u Kaštel Sućurcu WSW i W. Koncentracije onečišćujućih tvari uspoređene su s brzinama vjetra. Najprisutnija onečišćujuća tvar je NO2. Najviše ga ima u večernjim i jutarnjim satima dok zmorac još nije razvio veću brzinu ili mu se brzina smanjuje približavanjem večernjeg zatišja. Što je brzina zmorca veća, koncentracija NO2 je manja. Nastupom zmorca povećava se koncentracija lebdećih čestica zbog turbulencije vjetra unutar grada te mogućeg donosa morskog aerosola i nusprodukata pomorskog prometa. NO2 dostiže veće vrijednosti u Splitu nego u Kaštel Sućurcu. Lebdeće čestice imaju veće koncentracije u Kaštel Sućurcu nego u Splitu. Vrijednosti svih onečišćujućih tvari ispod su graničnih vrijednosti za zdravlje ljudi.

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

38

Ugarković, Damir, Martin Nekić, Ivica Tikvić, Roman Rosavec e Krešimir Popić. "Obilježja klime u Velebitskom podgorju". Nova mehanizacija šumarstva 42 (20 de dezembro de 2021): 63–70. http://dx.doi.org/10.5552/nms.2021.6.

Texto completo da fonte

Resumo:

Velebitsko je podgorje klimatski specifičan dio Jadranskoga mora s najjačim udarima bure. Cilj je rada analizirati neke od glavnih klimatskih elemenata i indeksa na području Velebitskoga podgorja. Analizirani su klimatski podaci s triju meteoroloških postaja: Senj na sjevernom dijelu, zatim Jablanac te Karlobag koji su smješteni na središnjem dijelu Velebitskoga podgorja. Prema Köppenu klima je u Velebitskom podgorju umjereno topla kišna klima. Na području Senja ljeta su gotovo bez pojave sušnoga razdoblja, dok je za preostale dvije meteorološke postaje karakteristično vruće ljeto s izrazitim sušnim razdobljem tijekom srpnja i početkom kolovoza. Prema vrijednostima Langova kišnoga faktora klima je u kanalu semihumidna. Od Senja prema jugu Velebitskoga podgorja povećavaju se vrijednosti srednje godišnje temperature zraka i iznosa potencijalne evapotranspiracije, a smanjuju se količine oborine i srednja brzina vjetra, međutim te promjene vrijednosti klimatskih elemenata nisu statistički značajne. Jedino se maksimalna brzina vjetra značajno smanjuje od Senja prema Karlobagu. Apsolutno kolebanje temperature zraka u Velebitskom podgorju bilo je od –10,4 °C do 39,7 °C, a maksimalna brzina vjetra iznosila je 32,7 bofora, dok je najučestaliji vjetar smjera istok – sjeveroistok odnosno sjeveroistok.

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

39

Petronijević, Predrag, e Vujo Drndarević. "Realization of the system for measurement of high angular velocity". Tehnika 73, n.º 5 (2018): 539–46. http://dx.doi.org/10.5937/tehnika1804539p.

Texto completo da fonte

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

40

Brzoska, Sławomir. "Rok wędrującego życia [A Year of a Wandering Life], 2017—2019". Polish Journal of Landscape Studies 3, n.º 6 (9 de outubro de 2020): 131–40. http://dx.doi.org/10.14746/pls.2020.6.9.

Texto completo da fonte

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

41

Kiš Žuvela, Sanja, e Maura Filippi. "„Brzo al ne prevećˮ". Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 44, n.º 2 (2018): 503–15. http://dx.doi.org/10.31724/rihjj.44.2.11.

Texto completo da fonte

Resumo:

Prevodeći Lobeov Katekizam glazbe, otac hrvatske glazbene terminologije Franjo Kuhač jasno je zauzeo stav da praktični glazbenik mora poznavati izvorne talijanske glazbene nazive kako bi mogao muzicirati diljem svijeta (1875: X). Međutim, i sâm se ipak okušao u prevođenju (ne samo) talijanskih naziva kako bi čitatelju, odnosno učeniku omogućio njihovo razumijevanje, a njegov su uzor slijedili i drugi autori instruktivne literature. Analizom specijaliziranoga korpusa s područja glazbene umjetnosti autorice su odredile neke posebnosti prijevoda talijanskih oznaka za način izvođenja glazbe na hrvatski jezik, značenjskih aspekata tih prijevoda te posljedica odstupanja od izvornika na razumijevanje glazbe.

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

42

Kaźmierczak, Wojciech. "Procesja Bożego Ciała z tradycją kwietnych dywanów w Spycimierzu jako krajowe dziedzictwo niematerialne". Biuletyn Uniejowski, n.º 7 (23 de novembro de 2018): 65–75. http://dx.doi.org/10.18778/2299-8403.07.05.

Texto completo da fonte

Resumo:

Bardzo ważnym elementem święta Bożego Ciała jest barwna procesja, która wychodzi poza mury kościoła. Do tradycji tego święta należą cztery ozdobione gałęziami z brzozy i kwiatami ołtarze oraz sypanie kwiatów pod stopy kapłana niosącego Hostię. W Spycimierzu rozwinął się wyjątkowo piękny zwyczaj układania dywanu z kwiatów o długości około 2 km na drodze przejścia procesji. Dekorowanie trasy stało się tutaj swoistym dziełem artystycznym, w którym bierze udział cała społeczność parafii. W artykule przedstawiono zaangażowanie lokalnej wspólnoty parafialnej i samorządu na rzecz wpisania Bożego Ciała z tradycją kwietnych dywanów w Spycimierzu na Krajową listę niematerialnego dziedzictwa kulturowego w 2018 r.

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

43

Letnar, Bernarda. "VJEŽBE ZA JAČANJE I STABILIZACIJU U PREVENCIJI POVREDE RAMENA". Sportlogia 16, n.º 1 (17 de dezembro de 2020): 149–60. http://dx.doi.org/10.5550/sgia.201601.se.bl.

Texto completo da fonte

Resumo:

Rameni zglob je najfleksibilniji zglob u ljudskom tijelu koji trpi velika opterećenja tokom određenih sportskih aktivnosti koje uključuju pokrete rukama iznad glave. Izvodeći pokret iznad glave sportisti brzo podižu ramena, vrše odvođenje i vanjsku rotaciju i nakon čega dolazi do brzog usporavanja nakon pokreta, što čini rame osjetljivia na ozljede. Zbog ekstremnih raspona pokreta, sportisti imaju tendenciju da u pokretima iznad glave razvijaju povećanu vanjsku rotaciju, u kombinaciji sa smanjenim obimom unutarnje rotacije, tako da je neophodno provoditi uravnoteženim program njege ramena u trenažnom procesu kako bi se spriječile takve pojave. Cilj istraživačkog rada bio je osmisliti režim treninga za prevenciju povreda i održavanje ramena koji se može uključiti u svakodnevne treninge sportista kako bi se smanjila pojava povreda. Trodijelni program treninga sastavljen je od specifičnih vježbi zagrijavanja, jačanja i stabilizacije te vježbi istezanja. Cilj specifičnog zagrijavanja bio je pripremiti rame za opterećenja u treningu, oponašajući pokrete iznad glave i stimulirajući stabilizaciju u zglobu. Vježbe jačanja i stabilizacije usmjerene su na jačanje vanjskih rotatora u ramenu i poboljšanje stabilizacije ramenog zgloba ciljanjem specifičnih mišića poput serratusa anterior. Fokus vježbi istezanja bio je istezanje mišića s unutarnjom rotacijom, koji doživljavaju velika opterećenja na treningu sportista kada vrše pokrete iznad glave. Učinkovit program treninga koji se može izvoditi s minimalnom opremom i u kratkom vremenskom okviru osmišljen je kako bi omogućio njegovu jednostavnu ugradnju u svakodnevni trening sportista kada vrše pokrete iznad glave.

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

44

Oszczypko-Clowes, Marta, Dominika Lelek e Nestor Oszczypko. "Sarmatian paleoecological environment of the Machów Formation based on the quantitative nannofossil analysis — a case study from the Sokołów area (Polish Carpathian Foredeep)". Geologica Carpathica 63, n.º 4 (1 de agosto de 2012): 267–94. http://dx.doi.org/10.2478/v10096-012-0022-6.

Texto completo da fonte

Resumo:

Sarmatian paleoecological environment of the Machów Formation based on the quantitative nannofossil analysis — a case study from the Sokołów area (Polish Carpathian Foredeep)The Machów Formation belongs to a supra-evaporitic succession of the Polish Carpathian Foredeep Basin (PCFB). Our studies were concentrated in the eastern part of the PCFB, north of Rzeszów. 33 samples were collected from five boreholes, at depth intervals as follows: Stobierna 2 — 1016-1338 m; Stobierna 3 — 715-1669 m; Stobierna 4 — 1016-1238 m; Stadnicka Brzóza 1 — 350-356 m and 1043-1667 m; Pogwizdów 2 — 1161-1390 m. The obtained biostratigraphical data gave evidence for the upper part of the NN6 (the Early Sarmatian) and for the NN7 (the lowermost part of the Late Sarmatian) Zones. All the nannofossil assemblages from Stobierna 2, Stobierna 4 and Pogwizdów 2 were assigned to the NN6 Zone. In the Stobierna 3 borehole the interval 1669-1113 m was assigned to NN6, whereas assemblages from depth interval 843-715 m belong to NN7 Zone. In Stadnicka Brzóza 1 interval 1667-1043 m belongs to NN6 Zone and interval 350-356 m to NN7 Zone. TheDiscoaster exilisZone (NN6) was defined by the presence ofReticulofenestra pseudoumbilica,Sphenolithus abies,Helicosphaera walbersdorfensisand absence ofDiscoaster kugleri.TheDiscoaster kugleriZone (NN7) assignment was based on the abundance ofCoccolithus miopelagicus(> 10 μm), used as an alternative species essentially confined to that interval, and absence ofCatinaster coalithus.The observed nannoplankton assemblages are predominantly composed of a high number of redeposited material, abundant long-ranging taxa and taxa resistant to carbonate dissolution. General assemblage compositions, obtained from quantitative data, indicate shallow near-shore environment and could confirm basin isolation.

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

45

Derenowski, Marek. "JOLANTA KNIEJA, TOMASZ ZYGMUNT, ŁUKASZA BRZANA (RED.) LITERATUROZNAWSTWO, JĘZYKOZNAWSTWO I KULTUROZNAWSTWO JAKO PŁASZCZYZNY PRZEKAZU WE WSPÓŁCZESNEJ GLOTTODYDAKTYCE WYDAWNICTWO WERSET, LUBLIN 2010, 518 ss. Omówienie publikacji". Neofilolog, n.º 39/2 (15 de dezembro de 2012): 191–93. http://dx.doi.org/10.14746/n.2012.39.2.8.

Texto completo da fonte

Resumo:

JOLANTA KNIEJA, TOMASZ ZYGMUNT, ŁUKASZA BRZANA (RED.) LITERATUROZNAWSTWO, JĘZYKOZNAWSTWO I KULTUROZNAWSTWO JAKO PŁASZCZYZNY PRZEKAZU WE WSPÓŁCZESNEJ GLOTTODYDAKTYCE WYDAWNICTWO WERSET, LUBLIN 2010, 518 ss. Omówienie publikacji

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

46

Szwabowicz, A. "Badania nad pyłkiem potomstwa brzozy ojcowskiej Betula oycoviensis [Investigations on the pollen of the progeny of Betula oycoviensis Basser]". Acta Societatis Botanicorum Poloniae 40, n.º 1 (2015): 91–121. http://dx.doi.org/10.5586/asbp.1971.006.

Texto completo da fonte

Resumo:

Several crossings have been executed, of which it results that the progeny of <em>Betula oycomensis</em> pollinated by <em>Betula oycoviensis</em> segregates into three groups: the type <em>oycoviensis</em>, type <em>verrucosa</em> and type <em>„nova"</em>. The two formes occur as trees, the last mentioned is a small shrub. It has been established that the arithmetic means of the pollen diameter of the three types of birches hardly differed among themselves. As regards the degree of development, there were only very slight differences between the particular types within one generation and between generations. On the other hand, there were fairly great individual differences among the particular specimens as regards the size and degree of development of the pollen grains. These values underwent changes from year to year.

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

47

Lazarevikj, Marija, Valentino Stojkovski e Viktor Iliev. "Оdrеđivаnjе brzinе struјаnjа vаzduhа u prаvоugаоnоm zаtvоrеnоm cevovodu korišćenjem metoda polja brzina". Energija, ekonomija, ekologija 23, n.º 2 (2021): 57–63. http://dx.doi.org/10.46793/eee21-2.57l.

Texto completo da fonte

Resumo:

In the technical practice, it is often necessary to measure or control the fluid flow rate in pipelines and channels. The velocity-area method requires a number of meters located at specified points in a suitable cross-section of closed conduits. Simultaneous measurements of local mean velocity with the meters are integrated over the gauging section to provide the discharge. In this paper, three approaches of this method are applied on a rectangular closed conduit to determine the air flow rate with integration techniques used to compute the discharge assume velocity distributions that closely approximate known laws, especially in the neighborhood of solid boundaries. For this purpose, meters for velocity were 7 Pitot tubes placed vertically in predefined measurement points covering the conduit height, and moved horizontally along the conduit width. The position of the Pitot tubes along the conduit width was monitored and controlled by a linear displacement transducer. Pressure is measured using digital sensors. The first technique for determination of air flow rate is on basis of fixed (stopping) measuring points across the conduit width as averaged values of local velocity, the second one is semi continual measurement of velocity profile by applying interpolation between the average local velocity on fixed (stopping) points and measured velocity in the movement between two positions, and the third is by continuously moving the Pitot tubes without stopping. The results of the three techniques are calculated and presented using different types of software. Considering the last technique, comparison of results is made applying different movement speeds of the Pitot tubes in order to examine their influence on the velocity profile.

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

48

Lakuš, Jelena, e Iva Magušić-Dumančić. "Novine kao medij knjižarskog oglašavanja". Vjesnik bibliotekara Hrvatske 60, n.º 4 (19 de março de 2018): 45. http://dx.doi.org/10.30754/vbh.60.4.528.

Texto completo da fonte

Resumo:

Cilj. U radu se na primjeru „Danice“, vodećeg hrvatskog književnog lista prepo- rodnog razdoblja, problematizira knjižarsko oglašavanje u novinama, relativno novom mediju koji je tijekom 19. stoljeća doživio procvat i koji je mogao zbog svog brzog tempa izlaženja daleko bolje pratiti ubrzanu produkciju knjiga i časopisa nego knjižarski katalozi u kojima su se do tada uglavnom objavljivale vijesti o novitetima na knjižnom tržištu. Cilj je rada pokazati u kojoj su mjeri i na koji način tiskari, nakladnici i knjižari, ali i sami autori, novine koristili u svrhu oglašavanja svojih proizvoda. Metodologija. Identiﬁcirani knjižarski oglasi analiziraju se s kvantitativne (učestalost pojavljivanja oglasa kroz godine), graﬁčke (graﬁčko oblikovanje oglasa) i formalno-sadržajne strane (vrste bibliografskih informacija koje se donose u oglasima). Rezultati. Zaključuje se da su knjižarski oglasi dijelom na tragu suvremenog načina oglašavanja knjiga jer se, uz naslov i autora, često donose i podaci o sadržaju knjiga. Međutim činjenica da u velikom broju oglasa nedostaju važne informacije kao što su nakladnik ili cijena, kao i prilično skromno graﬁčko oblikovanje oglasa, ukazuje na još uvijek nedovoljnu pripremljenost nakladnika i knjižara na takav vid knjižarskog oglašavanja. Originalnost. Rad na metodološki inovativan način ukazuje na to da je knjižarsko oglašavanje u novinama u 19. stoljeću ipak bilo nesumnjivo prepoznato te se brzo ra- zvijalo, osobito od 1850-ih i 1860-ih godina, kada dolazi do ubrzanog razvoja ne samo tiskarske produkcije nego i knjižarstva.

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

49

Brans, Edward, e Katrien Winterink. "VTH-taken bij Brzo-inrichtingen". Tijdschrift voor Toezicht 10, n.º 3 (dezembro de 2019): 117–21. http://dx.doi.org/10.5553/tvt/187987052019010003006.

Texto completo da fonte

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

50

Grahovac, Svetozar. "Promjena termičke ugodnosti u fazi pothlađivanja putničkog prostora". KGH – Klimatizacija, grejanje, hlađenje 46, n.º 2 (26 de maio de 2017): 151. http://dx.doi.org/10.24094/kghc.017.46.2.151.

Texto completo da fonte

Resumo:

Jedan od zadataka proizvođača današnjih vozila predstavlja razvoj novih i optimizacija postojećih sistema za postizanje i održavanje termičke ugodnosti u putničkom prostoru. Bez ispravnog izbora i dimenzionisanja sistema grijanja, hlađenja i provjetravanja putničkog prostora, nema ni termičke ugodnosti. Za računarsku obradu termičke ugodnosti na dva izabrana sjedišta, koriste se 4 mjerena parametra: brzina kretanja vazduha, vlažnost vazduha, temperatura vazduha i temperatura crne kugle. Pored predskazivanja procenta nezadovoljnih u fazi pothlađivanja unutrašnjosti vozila, ukazuje se i na specifičnost termičkih uslova u vozilima. U radu se vrši poređenje termičke ugodnosti za nehomogenu i homogenu sredinu. Korištenjem operativne i ekvivalentne temperature prema SAE J2234, dolazi se do homogene sredine. Na sjedištima se pretpostavlja ista aktivnost osoba i ista vrsta odjeće. Uslovi vanjske okoline: brzina nastrujavanja vozila, temperatura vazduha i vlažnost vazduha su konstantni. Cilj rada je ukazati i na složenost ispitivanja termičke ugodnosti u putničkim vozilima.

Estilos ABNT, Harvard, Vancouver, APA, etc.

Oferecemos descontos em todos os planos premium para autores cujas obras estão incluídas em seleções literárias temáticas. Contate-nos para obter um código promocional único!