Gotowe bibliografie tematyczne / Zavety / Artykuły w czasopismach

Artykuły w czasopismach na temat „Zavety”

Kliknij ten link, aby zobaczyć inne rodzaje publikacji na ten temat: Zavety.
Autor: Grafiati
Data publikacji: 26 lipca 2024

Utwórz poprawne odniesienie w stylach APA, MLA, Chicago, Harvard i wielu innych

Wybierz rodzaj źródła:

Sprawdź 50 najlepszych artykułów w czasopismach naukowych na temat „Zavety”.

Przycisk „Dodaj do bibliografii” jest dostępny obok każdej pracy w bibliografii. Użyj go – a my automatycznie utworzymy odniesienie bibliograficzne do wybranej pracy w stylu cytowania, którego potrzebujesz: APA, MLA, Harvard, Chicago, Vancouver itp.

Możesz również pobrać pełny tekst publikacji naukowej w formacie „.pdf” i przeczytać adnotację do pracy online, jeśli odpowiednie parametry są dostępne w metadanych.

Przeglądaj artykuły w czasopismach z różnych dziedzin i twórz odpowiednie bibliografie.

1

Novikova, Natalya Vladislavovna. "«Chekhov Review» of the Journal Zavety (Covenants) (1912–1914)". Izvestiya of Saratov University. New Series. Series: Philology. Journalism 12, nr 3 (2012): 90–99. http://dx.doi.org/10.18500/1817-7115-2012-12-3-90-99.

Pełny tekst źródła
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
2

Novikova, Natalya V. "F. M. Dostoyevsky in the Journal Zavety (1912–1914): Stating an issue". Izvestiya of Saratov University. Philology. Journalism 21, nr 4 (22.11.2021): 420–26. http://dx.doi.org/10.18500/1817-7115-2021-21-4-420-426.

Pełny tekst źródła
Streszczenie:
The article attempts to identify the key moments of F. Dostoevsky’s presence in the context of the literary and critical declarations of the journal Zavety, primarily, by its co-editors, V. Chernov, and especially by Ivanov-Razumnik. His attitude towards the writer as a “world genius”, “the apogee of ethical individualism”, expressed in a number of articles, should be considered programmatic for this journal. A. Dolinin’s critical reception and reviews in the bibliographic department are in line with this attitude.
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
3

Shcheglova, I. P. "FLORA OF URBAN SETTLEMENS OF COAST SOVETSKAYA GAVAN BAY (Khaba rovsk Territ ory)". V.L. Komarov Memorial Lectures 71 (15.11.2023): 191–242. http://dx.doi.org/10.25221/kl.71.8.

Pełny tekst źródła
Streszczenie:
An annotated list of 694 vascular plant species identified within the administrative boundaries of four urban settlements: Sovetskaya Gavan, Lososina, Maysky and Zavety Ilyicha, located on the coast of Sovetskaya Gavan Bay are given. Data on species habitats, frequency of occurrence, as well as biomorphological, ecological and chorological analyzes of the flora are given.
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
4

Novikova, Natalya V. "ART AND FICTIONAL DEPARTMENT OF THE ZAVETY MAGAZINE (1912–1914): GENRE VARIETY OF PROSE". International Journal “Speech Genres” 19, nr 3 (2018): 210–17. http://dx.doi.org/10.18500/2311-0740-2018-3-19-210-217.

Pełny tekst źródła
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
5

Novikova, N. V. "Journal Zavety (Testaments): the Reception of the First Balkan War in M. Prishvin’s Sketches of 1912". Izvestiya of Saratov University. New Series. Series: Philology. Journalism 16, nr 3 (20.09.2016): 278–86. http://dx.doi.org/10.18500/1817-7115-2016-16-3-278-286.

Pełny tekst źródła
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
6

Akimova, Anna S. "“...Your Only Choice Now is to Type or to Be a Seller at the Muir and Mirrielees“: on the Creative History of A.N. Tolstoy’s Short Story Without Wings (From the Past)". Studia Litterarum 6, nr 2 (2021): 406–21. http://dx.doi.org/10.22455/10.22455/2500-4247-2021-6-2-406-421.

Pełny tekst źródła
Streszczenie:
“Female issue” probed on the example of A.N. Tolstoy’s diaries for 1911–1914 and his fiction in the article. The biographical, socio-cultural and textological methods were used to describe the writer’s texts. The analysis of periodical and the study of social and cultural life of the early 20th century led to the conclusion that the “female issue” and fates of real women had a great influence on the issues of the short story Masha. The text of the story was published in the Zavety journal in 1914, later Tolstoy prepared it for publication in volume 5 of his Works (1914). The main direction of his corrections was connected with the main character who left her husband and strolled the evening city. The author reduced some details which characterized her as a frivolous lady from tragicomedy or farce, and replaced real names and images with more common things. Tolstoy rewrote the story in 1927. He changed the title (Without Wings (From the Past)) and corrected all characters. As a result the genre of tragicomedy was transformed into tragedy of a lonely young woman “without wings.”
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
7

Akimova, Anna S. "“...Your Only Choice Now is to Type or to Be a Seller at the Muir and Mirrielees“: on the Creative History of A.N. Tolstoy’s Short Story Without Wings (From the Past)". Studia Litterarum 6, nr 2 (2021): 406–21. http://dx.doi.org/10.22455/2500-4247-2021-6-2-406-421.

Pełny tekst źródła
Streszczenie:
“Female issue” probed on the example of A.N. Tolstoy’s diaries for 1911–1914 and his fiction in the article. The biographical, socio-cultural and textological methods were used to describe the writer’s texts. The analysis of periodical and the study of social and cultural life of the early 20th century led to the conclusion that the “female issue” and fates of real women had a great influence on the issues of the short story Masha. The text of the story was published in the Zavety journal in 1914, later Tolstoy prepared it for publication in volume 5 of his Works (1914). The main direction of his corrections was connected with the main character who left her husband and strolled the evening city. The author reduced some details which characterized her as a frivolous lady from tragicomedy or farce, and replaced real names and images with more common things. Tolstoy rewrote the story in 1927. He changed the title (Without Wings (From the Past)) and corrected all characters. As a result the genre of tragicomedy was transformed into tragedy of a lonely young woman “without wings.”
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
8

Božič, Marta. "Aktivno življenje in skrb za lasten razvoj". Andragoška spoznanja 5, nr 4 (1.12.1999): 77–79. http://dx.doi.org/10.4312/as.5.4.77-79.

Pełny tekst źródła
Streszczenie:
Izobraževanje za aktivno državljanjstvo (oziroma za aktivno življenje) je nujnost, kajti le aktivni, zadovoljni in uspešni posamezniki so trden temelj za intenziven in zanesljiv razvoj naše države. Ta vrsta izobraževanja naj spodbudi ljudi k večji zavesti, da je vsak svoje sreče kovač, k temu, da se vsak bolj zaveda svojih možnosti, da si bolj upa izrabiti svojo edinstvenost in da se tudi bolj zaveda svojih nalog. Za to vrsto izobra ževanja naj poskrbi ACS, ki je za to strokovno usposobljen, že ima izkušnje pri širjenju zn a nja med odrasle ljudi in tudi trdno veruje v korist teh aktivnosti za vse nas, državljane Slovenije. Strokovna institucija ACS naj s temo aktivnega življenja oziroma aktivnega državijanstva sistematično in vztrajno ozavešča ljudi, predvsem pa tiste, ki odločajo (politike), in tiste, ki krojijo javno mnenje (medije). K temu delu naj pritegne vse strokovnjake, ki bodo koristni pri izvajanju te naloge. Še posebej vestno in sistematsko naj se najprej loti izobraževanja tistih, ki bodo za bolj aktivno in zavestno življenje izobraževali druge. Država Slovenija naj dolgoročno in bolj pripomore k izvajanju takšnih dolgoročnih aktivnosti, ki vplivajo na našo zavest in blaginjo.
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
9

Turk, Boštjan Marko. "Niz Prešernovih jezikov". Journal for Foreign Languages 7, nr 1 (30.12.2015): 37–49. http://dx.doi.org/10.4312/vestnik.7.37-49.

Pełny tekst źródła
Streszczenie:
Članek se posveča analizi uvodnega mota v Nameček nemških in ponemčenih poezij »getico scripsi sermone libellum«, ki jih je France Prešeren sprva namenil za objavo skupaj s Poezijami, kasneje pa jih je pustil zunaj zbirke. Članek ugotavlja, da je razlog opustitve v razmerju med linguo franco Avstro-ogrske monarhije in slovenščino. Prešeren je moto izbral namenoma, da bi svoje pisanje v nemščini identificiral s položajem Ovida, ko se znajde v pontskem izgnanstvu in začne pisati v barbarskem jeziku. Prešernova kretnja, s katero nemščino označi za barbarski jezik, najde svojo utemeljitev v romantični filozofiji modernega subjektivizma, ki temelji na Kantovem gnoseološkem obratu. Ne določa svet zavesti, temveč določa zavest svet. Zgolj v luči te sodbe a priori je bilo Francetu Prešernu mogoče zavzeti takšno stališče, na ta način pa protestirati zoper splošno prakso zatiranja njegove materinščine. Z oznako nemških poezij s slabšalnim izrazom »nameček« in s končno opustitvijo lastnih besedil, je ta filozofski nazor tudi potrdil na lastnem zgledu.
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
10

Diković, Jovana. "Teorije zavere kao alternativni režimi istine i univerzalni socio-kulturni fenomen". Issues in Ethnology and Anthropology 6, nr 2 (30.05.2011): 333–48. http://dx.doi.org/10.21301/eap.v6i2.3.

Pełny tekst źródła
Streszczenie:
U ovom radu analizira se univerzalni fenomen teorija zavera koje, u zavisnosti od određenih sociijalnih ili političkih prilika kao i društvenog konteksta uopšte, postoje kao alternativni režimi istine. Kako u institucionalnom tako i u privatnom domenu, teorije zavere predstvljaju svojevrstan kognitivni aparat putem kojeg pojedinci i grupe dobijaju „saznanja“ i objašnjenja o onim nivoima stvarnosti koji se inače čine ekskluzivnim, prikrivenim i kontrolisanim od navodnih centara moći. Krajnje implikacije teorija zavere se ogledaju u oblikovanju predrasuda, koje posebno u određenim političkim okolnostima, u sprezi s populističkim doktrinama, mogu da izvrše snažan uticaj na javnost i privatnu sferu. Potencijal teorija zavere se, stoga, ne svodi samo na puke intelektualne intrige i razonodu masa, već i na mogućnosti najrazličitijih političkih instrumentalizacija.
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
11

Maly, Anđelo. "Ples, igra, borba ili trka za vjeru - Sportski jezik kao starozavjetna biblijska metafora". Nova prisutnost XVI, nr 1 (22.03.2018): 59–71. http://dx.doi.org/10.31192/np.16.1.4.

Pełny tekst źródła
Streszczenie:
Počevši s predstavljanjem osobitosti ljudskog izražavanja riječima, odnosno jezikom, autor pokušava naglasiti funkciju metafore u jeziku općenito, a zatim to isto primjenjuje na jezik Starog zavjeta. Nakon što je izložio neke osobitosti semitskog načina razmišljanja i posebnosti povijesno-spasenjskoga značenja starozavjetnog jezika, autor se osvrće na kulturološku pozadinu Starog zavjeta kao konteksta u kojemu se stvaraju metafore. Jedan od posebnih, često zanemarenih konteksta Starog zavjeta je onaj igre i sporta. Biblijski čovjek dok pleše i igra se slavi Gospodina, ali također i trči i bori se za vjeru i s vjerom na životnom borilištu da bi se opravdao i postojano hodio u Zakonu Gospodnjem te izrazio vlastitu vjeru. Uz pomoć biblijskih navoda o navedenim temama, autor pokušava objasniti kako su ples i igra, ali i oskudan sportski jezik, u Starom zavjetu korišteni ne samo kao autentičan način izražavanja odnosa s Gospodinom, već i metafora koju biblijski autor razborito usvaja da bi opisao svoju vjeru.
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
12

Govekar-Okoliš, Monika. "Vpliv izobraževanja na prebujanje nacionalne identitete v 19. stoletju". Andragoška spoznanja 8, nr 1 (1.12.2002): 38–46. http://dx.doi.org/10.4312/as.8.1.38-46.

Pełny tekst źródła
Streszczenie:
Devetnajsto stoletje je pomembno obdobje v zgodovini slovenskega naroda, saj se je takrat prvic izrazito pojavljala in utrjevala slovenska nacionalna zavest. V tern casu je izredno pomembno vlogo tudi neformalno izobrazevanje odraslih, ki je bilo usmerjeno v razvoj slovenskega jezika, kulture, nacionalne zavesti' in nacionalne identitete.z Razlicne oblike predvsem neformalnega izobrazevanja odraslih pa so oblikovale pomembne nacionalne in politicne poglede na zivljenje, kulturo, gospodarstvo in solstvo na Slovenskem v omenjenem casu.
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
13

Budiselić, Ervin. "Crkva kao sud". Kairos 15, nr 2 (9.12.2021): 189–204. http://dx.doi.org/10.32862/k1.15.2.3.

Pełny tekst źródła
Streszczenie:
U Novome zavjetu, Crkva je opisana raznim slikama, a ovaj članak ukazuje na to kako jedna od slika Crkve, koja je implicitno prisutna u Novome zavjetu, jest slika Crkve kao „suda“ ili „zajednice suđenja“. To se može tvrditi zbog toga što, prije svega, Jahve – Bog Biblije – je Stvoritelj, Kralj i Sudac. To znači kako je Jahvina zajednica, u skladu s Njegovim otkrivenjem, dužna održavati čistoću svojih članova u svim aspektima života. Drugo, u Novome zavjetu nalazimo primjere gdje Crkva funkcionira kao sud. No pitanje je podržava li biblijska zapovijed o „dvama ili trima svjedocima“ također tvrdnju da bi Crkva trebala djelovati kao sud? Svrha je ovog članka identificirati mjesta na kojima se pojavljuje zapovijed o „dvama ili trima svjedocima“, pratiti njezin razvoj i vidjeti kakvu ulogu i mjesto ima u Crkvi. Time bismo pokazali da je prisutnost ove odredbe u Novom zavjetu dodatni dokaz kako bismo na Crkvu ponekad trebali gledati kao na „sud“. Prvi dio članka objašnjava kako je kontekst za koncept svjedočenja Mojsijev savez te on ujedno predstavlja i temeljnu postavku koja upravlja zapovijedi o „dvama ili trima svjedocima“. Drugi dio članka analizira pojavu i korištenje ove zapovijedi u Starome zavjetu. Treći dio članka utvrđuje kako je Crkva uistinu zajednica koja sudi i ta se tvrdnja temelji na promatranju odabranih primjera iz Novog zavjeta koji nam pokazuju da Crkva ponekad djeluje kao sud te praćenjem razvoja odredbe o „dvama ili trima svjedocima“ u Novom zavjetu. Na kraju, na temelju poduzetog istraživanja, članak završava refleksijom i zaključkom.
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
14

Gašpar, Veronika s. Nela, i Marin Batur. "Mesijanska obećanja i ispunjenje prema dokumentu Biblija i kristologija te kristologiji C. Schönborna". Diacovensia 30, nr 2 (2022): 287–307. http://dx.doi.org/10.31823/d.30.2.6.

Pełny tekst źródła
Streszczenie:
Papinska biblijska komisija objavila je dokument Biblija i kristologija kao kriterij i normu suvremenoj kristologiji. Njegova važnost leži ponajprije u inzistiranju na cjelovitosti biblijske slike Krista, a kao temeljnu biblijsku strukturu ističe odnos obećanje – ispunjenje. Pitanje o Kristu, Mesiji, i zahtjevu cjelovite biblijske slike Krista prema dokumentu Biblija i kristologija te kristologije C. Schönborna u središtu je ovoga članka. Dok je prvo poglavlje posvećeno mesijanskim obećanjima u Starom zavjetu, drugo poglavlje govori o njihovu ispunjenju u Isusu iz Nazareta. Treće poglavlje ovoga rada usredotočeno je na kristologiju C. Schönborna i njezino poštovanje cjelovitosti biblijskoga svjedočanstva o Kristu. U zaključku rada autor upozorava na to da suvremene biblijske znanosti ističu potrebu novoga propitivanja o odnosu obećanja prisutnih u Starom zavjetu i gledanju Novoga zavjeta na ta obećanja i njihovo ispunjenje. To znači da i pred kristologijom stoji novi zahtjev promišljanja odnosa Biblije i kristologije.
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
15

Rusek, Jezi. "Turcizmi u novom zavetu Vuka Karadzica". Juznoslovenski filolog, nr 60 (2004): 21–40. http://dx.doi.org/10.2298/jfi0460021r.

Pełny tekst źródła
Streszczenie:
Predmet clanka su turcizmi u Vukovom prevodu Novog zaveta. Sam Vuk ih u predgovoru nabraja trideset: azdaha, amajlija, adzuvan, badava, basamak dolama, zanat, ise, kavgadzija, kadar, kaldrma, kesa, kula, lenger, mana neimar, niseste, oka, pazar, sahat, soba, sundjer, torba, fildis, hazna hajduk, harac, hater, calma, carsija, dok se ovde identifikuje jos gotovo isto toliko reci (sigurnog ili moguceg) turskog porekla koje je Vuk upotrebio u samom tekstu prevoda (adzuvan, alat, amanet, barem, budala, bunar, dud zar, konak, mermer, Misir, palanka, sanduk, skerlet, temelj (?) tefter, fenjer, haznadar, hajde, cador, camac, Civut(in), cicak (?) cokot (?), dzelat) i jos 11 takvih kojima on tumaci slovenske reci (budzak = ugao, dumen = krma, dumendzija = kormanos, djumrukcija = carinik, zejtin = ulje, jakrep = skorpija, kujundzija = zlatar, sindzir = veriga, tabak = kozar, talas = val, terezije = mjerila). Poredjenje sa bugarskim prevodima Neofita Rilskog, Petka Slavejkova i Sinodalnim ocituje da je Vuk u odnosu na bugarske prevodioce bio otvoreniji prema turcizmima i istovremeno uzdrzaniji prema zadrzavanju crkvenoslavenizama.
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
16

SERNELJ, Tea. "Metodološki problemi Xu Fuguanove primerjalne analize Zhuangzijeve estetike in zahodne fenomenologije". Asian Studies 5, nr 1 (30.01.2017): 271–88. http://dx.doi.org/10.4312/as.2017.5.1.271-288.

Pełny tekst źródła
Streszczenie:
Članek se ukvarja s Xu Fuguanovo analizo in interpretacijo nekaterih osrednjih konceptov Zhuangzijeve filozofije, ki predstavljajo njegovo estetiko. Po Xuju se Zhuangzijeva estetika nanaša na estetski način bivanja človeka, pri čemer se lepota aplicira v sfero daota, v kateri so ljudje zmožni osvoboditi svojega duha in uživati način življenja, ki ga Zhuangzi označuje kot »svobodno in lahkotno tavanje« (xiaoyaoyou 逍遙遊). Po Xujevem mnenju je to najvišja in najlepša sfera človeškega bivanja in je kot taka izražena v umetnosti. Xu je v Zhuangzijevih konceptih postenja srčne zavesti (xinzhai 心齋) in sedenja v pozabi (zuowang 坐忘) kot dveh metodah za doseganje tega najvišjega nivoja bivanja videl nekatere podobnosti z določenimi koncepti zahodne fenomenologije devetnajstega in zgodnjega dvajsetega stoletja. Čeprav je bil Xu Fuguan pri orisu vzporednic med zahodno in Zhuangzijevo filozofijo zelo previden, je bil mnenja, da med njimi obstaja določena podobnost, še posebej pri vprašanju, zakaj in na kakšen način je človeška zavest (oziroma srčna zavest) zmožna dojemati svet estetsko. Članek želi pokazati nekatere metodološke probleme in nekonsistentnosti Xu Fuguanovega komparativnega pristopa, ki je temelj njegove teorije estetike.
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
17

Morandi, Alessandro. "Etrusco zavena". Revue belge de philologie et d'histoire 72, nr 1 (1994): 86–88. http://dx.doi.org/10.3406/rbph.1994.3929.

Pełny tekst źródła
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
18

Obradović, Nadežda, i Djordje Pisarev. "Zavera bliznakinja". World Literature Today 75, nr 3/4 (2001): 216. http://dx.doi.org/10.2307/40156956.

Pełny tekst źródła
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
19

Raguž, Ivica. "O Svetome pismu u Origenovoj misli". Diacovensia 27, nr 3 (2019): 389–416. http://dx.doi.org/10.31823/d.27.3.1.

Pełny tekst źródła
Streszczenie:
Članak analizira Origenovo shvaćanje Svetoga pisma. U prvom dijelu analiziraju se uvjeti i pretpostavke za razumijevanje Pisma u Origenovoj misli. Veliku ulogu ima sv. Pavao i njegova interpretacija Staroga zavjeta. Također se upozorava na osobni život vjernika (duhovnost, obraćenje) koji je također jedan od temeljnih uvjeta za cjelovitije tumačenje Pisma. Drugi dio članka promišlja Origenovo ophođenje prema Starom zavjetu, osobito u kontekstu hereze gnoze. Treći dio predstavlja Origena kao egzegeta i propovjednika. Origenova egzegeza uvijek je bila motivirana i usmjerena prema navještaju Božje riječi u liturgiji. Progovara se o prednostima takve egzegeze, kao i o ograničenostima isključivo znanstvene, akademske egzegeze. Također se donose i njegova, i danas za Crkvu aktualna, promišljanja o nekim svojstvima, ali i opasnostima propovjednika.
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
20

Kastelic, Martin Peter. "Zeno Cosini – (ne)zanesljivi pripovedovalec svojega življenja". Jezik in slovstvo 68, nr 2 (19.09.2023): 111–24. http://dx.doi.org/10.4312/jis.68.2.111-124.

Pełny tekst źródła
Streszczenie:
Osrednje vprašanje, s katerim se soočimo ob branju romana Zenova zavest (1923) italijanskega pisatelja Itala Sveva (s pravim imenom Ettore Schmitz) (1861–1928), je vprašanje (ne)zanesljivosti glavnega pripovedovalca Zena Cosinija. Predstavili bomo nekatera naratološka teoretska izhodišča, ki obravnavajo pojem (ne)zanesljivosti, kot tudi v ožjem smislu, ko to teorijo apliciramo na Svevov roman. Raziskave, ki so bile narejene na področju (ne)zanesljivosti in ki jih predstavljamo, so interdisciplinarne narave in spadajo v polje postklasične teorije pripovedi, čeprav je nastavke zanje postavila že klasična naratologija. Zato se z vprašanjem (ne)zanesljivosti pripovedovalca ukvarjamo tudi v navezavi na delo dveh klasičnih naratologov, in sicer Gérarda Genetta (1930–2018), znotraj katerega je relevanten trihotomični koncept pripovedne resničnosti, in Mieke Bal (1946–), ki posebno pozornost posveča fokalizaciji, ter Urija Margolina (1942–), ki se v svojih novejših študijah neposredno ukvarja s konceptom (ne)zanesljivosti. Svevov roman Zenova zavest zaznamuje večravninska nezanesljivost in fokalizacijska kompleksnost osrednjega pripovedovalca. V postklasičnem določanju (ne)zanesljivosti najdemo (ne)zanesljivost v vseh treh fazah: semantični, pragmatski in psihološki fazi. Pri Zenu pripovedovalcu meje med njegovim intencionalnim zavajanjem in neintencionalno zavedenostjo niso preprosto določljive kot tudi ne prototipske značilnosti nezanesljivega pripovedovalca, kar odraža zapletenost delovanja zavesti kot take in poskusov njenega predstavljanja.
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
21

Bračun Sova, Rajka, i Metoda Kemperl. "Kurikularna prenova slovenske likovne vzgoje v osnovni šoli z vidika nekaterih sestavin evropske kompetence kulturne zavesti in izražanja (prevod prispevka)". Center for Educational Policy Studies Journal 2, nr 2 (30.06.2012): 91–108. http://dx.doi.org/10.26529/cepsj.387.

Pełny tekst źródła
Streszczenie:
Eno izmed pomembnih izhodišč zadnje kurikularne prenove v Sloveniji, ki je zajela sistemska vprašanja vzgoje in izobraževanja (Bela knjiga, 2011) in učne načrte za obvezne predmete v osnovni šoli, je dejstvo, da je Slovenija integrirana v Evropo, zato naj bi v vzgojo in izobraževanje vključili tudi razvijanje temeljnih evropskih kompetenc. Ena teh je kulturna zavest in izražanje, ki je bila pri nas do zdaj predmet obravnave bolj v okviru kulturne kot pa šolske politike. Namen prispevka je kritično analizirati kurikularno prenovo likovne vzgoje, v okviru katere se z vidika nekaterih sestavin kompetence kulturne zavesti in izražanja predvideva, da učenec usvoji znanje o likovni umetnosti, razvije zmožnost doživljanja likovnih umetnin in oblikuje ustvarjalen odnos do likovne umetnosti in (umetnostne) dediščine. Ker je izhodišče in cilj kurikularnega spreminjanja kurikulum, sva pri analizi izhajali iz teorij kurikuluma in ne likovnopedagoških teorij, ki so pretežno okvirjale dozdajšnje poskuse analize kurikuluma. Kritičen razmislek o kurikularni prenovi likovne vzgoje v osnovni šoli z vidika nekaterih sestavin kompetence kulturne zavesti in izražanja sva tako naredili s primerjavo učnih načrtov na področju umetnosti oziroma estetske vzgoje, in sicer sva likovno vzgojo primerjali z glasbeno vzgojo in s književnostjo v okviru slovenščine. Kvalitativna analiza je pokazala, da učni načrt za likovno vzgojo kljub prenovi ne udejanja izbranih sestavinkompetence kulturne zavesti in izražanja, vzroke pa gre pripisati predvsem njegovi konceptualni strukturiranosti. Likovna vzgoja se osredotoča na likovno ustvarjanje, spoznavanje likovne umetnosti pa je zanemarjeno področje. Združevanje predmetov na področju umetnosti v šoli, ki ga predlaga Bela knjiga, zaradi obstoječega modela likovne vzgoje niti ni mogoče, analiza pa je s praktičnega vidika odprla tudi vprašanje znanja in kompetenc učiteljev.
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
22

Midić, Ignatije. "The things of the Old Testament are shadow, those of the New Testament are image, and those of the future state are truth: Protological and eschatological ontology". Sabornost, nr 1 (2017): 73–90. http://dx.doi.org/10.5937/sabornost1701073m.

Pełny tekst źródła
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
23

Vařilová, Zuzana. "Ústecké muzeum pískem zaváté". Muzeum Muzejní a vlastivedná práce 58, nr 2 (2022): 66–74. http://dx.doi.org/10.37520/mmvp.2020.019.

Pełny tekst źródła
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
24

Hunt, L. A., Z. Szlavnics i Q. Sheng. "Zavitz soft white winter wheat". Canadian Journal of Plant Science 73, nr 2 (1.04.1993): 519–20. http://dx.doi.org/10.4141/cjps93-069.

Pełny tekst źródła
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
25

Griesser Pečar, Tamara. "Ehrlich in pohabljena slovenska zavest". Res novae: revija za celovito znanost 8, nr 2 (grudzień 2023): 107–30. http://dx.doi.org/10.62983/rn2865.23b.4.

Pełny tekst źródła
Streszczenie:
Lambert Ehrlich has left a strong mark on Slovenian history, but he still has not received the public recognition he deserves. He is accused of being a traitor and a “clerofascist”, but in fact this is the product of communist indoctrination. Ehrlich was a very nationally conscious person and fostered this spirit in students at the university. He was opposed to Nazism, Fascism, and Communism. Since he advocated the annexation of the Slovenian part of Carinthia to the newly formed Kingdom of Serbs, Croats, and Slovenians, he could not stay there. He collected reports of German violence in occupied Slovenian territories and sent them abroad, as well as wrote a study entitled The Slovenian Problem, which he prepared in the autumn of 1941. In April 1941, he handed over a memorandum to the Italians with a sharp criticism of the measures taken against Slovenians, and also proposed the establishment of an autonomous Slovenian security service. Because of his great influence, he posed a threat to the communist plans to carry out a revolution and to seize power, so he was murdered.
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
26

Janežič, Helena. "Ehrlich in zavest slovenske državnosti". Res novae: revija za celovito znanost 8, nr 1 (czerwiec 2023): 103–19. http://dx.doi.org/10.62983/rn2865.23a.5.

Pełny tekst źródła
Streszczenie:
The roots of Slovene integration go back to early medieval Carantania; however, after the end of its existence, our Slovene ancestors lived dispersed among different lands and countries for almost one thousand years. The first political requirements for a common entity of all members of the Slovenian nation were first written down in March 1848, during the year of the Spring of Nations. Dr Lambert Ehrlich was the first to unambiguously express the idea of an independent Slovenian state. As early as in 1933, he spoke about an independent Slovenia in his sermon at the mount of Svete Višarje. At the end of 1941, he created an illegal political programme entitled The Slovenian Problem; in one of his options, he envisioned Slovenia as an independent state. This document is the key text of the Slovenian independence thought. With Ehrlich’s murder and the victory of the communist revolution after the Second World War, the idea of independence left for abroad together with Ehrlich’s students and other migrants. There, much earlier than in its homeland, his thoughts for independence became the only acceptable solution for the development of the Slovenian nation.
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
27

Baliozian, Ara, i Noubar Aghishian. "Levon Zaven Surmelian". World Literature Today 59, nr 3 (1985): 482. http://dx.doi.org/10.2307/40141078.

Pełny tekst źródła
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
28

Nina Notman, special to C&EN. "Zaven S. Ariyan". C&EN Global Enterprise 101, nr 30 (11.09.2023): 50. http://dx.doi.org/10.1021/cen-10130-obits1.

Pełny tekst źródła
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
29

Cifrak, Mario, i Vedran Pavlić. "Perikopa o kamenu ugaonom i narodu Božjem – kraljevskom svećenstvu u Prvoj Petrovoj poslanici (1 Pt 2, 4-10)". Diacovensia 25, nr 1 (2017): 75–99. http://dx.doi.org/10.31823/d.25.1.4.

Pełny tekst źródła
Streszczenie:
Prva Petrova poslanica u perikopi 1 Pt 2, 4-10, govoreći o Kristu, kamenu ugaonom, te o narodu Božjem, ovdje nazvanom kraljevskim svećenstvom, očituje specifičnu petrovsku ekleziološku sliku. Do ekleziološki relevantnih rezultata u ovom se radu došlo egzegetskom analizom koristeći se pritom tehnikom hermeneutike Staroga zavjeta u Novom zavjetu, egzegetskom analizom s kontekstualizacijom važnijih motiva prisutnih u perikopi i daljnjom egzegetskom i biblijsko-teološkom analizom oslonjenom na literaturu bibličara egzegeta koji su komentirali tu perikopu. Značajni motivi koji se nalaze u perikopi posjeduju ne samo novozavjetni kontekst s kristološkim ili ekleziološkim značenjem i implikacijama već imaju i svoju starozavjetnu pozadinu, kontekst i semantiku. Motiv kraljevskoga svećenstva koji u toj perikopi ukazuje na cijeli narod Božji, na kršćane vjernike, dakle na cijelu Ekklesiu, u događajima reformacije 16. stoljeća pogrješno se tumači (osobito redak 1 Pt 2, 9 perikope) dovodeći do teoloških iskrivljavanja na dogmatskom području. Perikopu Drugi vatikanski koncil citira u svojim dokumentima (SC 14, AA 3, PO 2, AG 15 i osobito u LG 6; 9; 10; 34) tumačeći ekleziologiju izrazima iz perikope, od kojih su osobito značajne slike Crkve kao naroda Božjega i kraljevskoga svećenstva, tj. općega svećenstva krštenih vjernika.
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
30

Bavec, Uroš, Mitja Guštin i Zvezdana Modrijan. "Zavetni daritvi v Pretoriju Latobikov (Trebnje)". Arheološki vestnik 75 (14.06.2024): 245–72. http://dx.doi.org/10.3986/av.75.08.

Pełny tekst źródła
Streszczenie:
Rimskodobno naselje Praetorium Latobicorum je ležalo ob pomembni itinerarski cesti Aquileia–Emona–Neviodunum–Romula–Siscia, na območju današnjega Trebnjega. Ime je dobilo po okoliškem prebivalstvu, keltskih Latobikih, ki so naseljevali tudi prostor Trebnjega. O vlogi beneficiarne postaje pričajo itinerarji, miljniki in epigrafski spomeniki. Članek obširneje obravnava jami, v kateri so bili ob gradnji novih objektov položeni posebej izbrani predmeti. Gre za zavetna zakopa simbolnih predmetov za zaščito doma in uspešno poslovanje. V preprosti jami ob livarski delavnici so bili deli hitre tehtnice, vilice za žar in krožnik, vsi predmeti izvirajo iz zgodnjerimskega obdobja. V drugi jami so bili dragocenemu kipcu Herkula pridani kuhinjski lonci, bronast zvonček, železen ključ in kamnit brus. Ta zavetna daritev je bila vkopana v 4. st. ob objekt pralnice (fullonica) ali celo barvarne (tinctoria), v katerem so se poleg številnih novcev ohranili tudi železni stilusi in delavniške svinčene etikete (tesserae plumbeae).
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
31

Šribar, Renata. "Izziv Za Levičarsko Usmerjeno Znanstveno-Raziskovalno Zavezo". Javnost - The Public 20, sup1 (styczeń 2013): S63—S76. http://dx.doi.org/10.1080/13183222.2013.11009135.

Pełny tekst źródła
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
32

Berković, Danijel. "Brak i bračne razmirice u Starom zavjetu". Kairos 12, nr 2 (15.11.2018): 181–200. http://dx.doi.org/10.32862/k1.12.2.3.

Pełny tekst źródła
Streszczenie:
U uvodnom dijelu ovoga rada autor naglašava vrijednost i važnost narativnosti teksta Staroga zavjeta, prije svega da se istakne neposrednost i otvorenost u starozavjetnoj narativnosti, gdje se u obliku pripovijesti bez zadrške i sasvim otvoreno progovara o realnim životnim problemima. Slijedom toga otvaraju se pitanja i poimanja braka i bračne zajednice u starozavjetnom tekstu i kontekstu. Analizira se vokabular i pojmovnik. U drugom dijelu rada autor se usredotočuje na probleme bračnih i obiteljskih zajednica, bračnih razmirica onako kako to nalazimo u starozavjetnim tekstovima, uzimajući za primjer nekoliko biblijskih brakova i njihovih bračnih izazova.
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
33

Vuksanović, Mirjana. "COVID-19, cognitive dissonance and conspiracy theories". Socioloski pregled 54, nr 3 (2020): 518–33. http://dx.doi.org/10.5937/socpreg54-27587.

Pełny tekst źródła
Streszczenie:
The aim of this paper is to point to the cognitive dissonance caused in people by different information about the new COVID-19 disease. The information originates from different professional and laymen sources and is often inconsistent. The fact that science itself has not entirely clarified the origin of the virus causing COVID-19, the symptoms, treatment protocols and consequences of disease, complicates the situation. Cognitive dissonance causes frustration, fear and stress, which, if prolonged, lead to health disorders. In search of a way out of cognitive ambiguity, many accept conspiracy theories as a solution to their own tensions.
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
34

Baraban, Borko, i Ivo Džinić. "Ivšićeve jezične napomene o Sovićevu prijevodu Staroga zavjeta". Croatica : časopis za hrvatski jezik, književnost i kulturu 42, nr 62 (2018): 315–29. http://dx.doi.org/10.17234/croatica.42.20.

Pełny tekst źródła
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
35

Bajić, Monika. "Svijet Biblije – neophodan kontekst kod proučavanja Starog zavjeta". Kairos 15, nr 2 (9.12.2021): 143–60. http://dx.doi.org/10.32862/k1.15.2.1.

Pełny tekst źródła
Streszczenie:
Biblija izvorno nije napisana za suvremenog čitatelja, ali svjedočanstvo Crkve je da i danas nastavlja čitateljima/slušateljima govoriti Božju riječ. Međutim, mnogi suvremeni čitatelji Biblije nailaze na tekstove koji trebaju daljnja objašnjenja jer biblijski autori nisu ponudili pojašnjenje svojih rukopisa. Pretpostavljali su da su čitatelji njihova vremena bili upoznati s okruženjem i da su mogli razumjeti napisane događaje bez daljnjeg pojašnjenja. Da bismo postigli „legitimnu“ interpretaciju starozavjetnih tekstova, prvo moramo pravilno razumjeti Sveto pismo, što znači da se biblijski tekst mora čitati u njegovu užem i širem kontekstu. Tek unutar konteksta postaje jasno što je autor htio reći. Glavni argument ovog rada pokazat će kako se Biblija može cjelovitije razumjeti samo uz pozadinu drevnoga Bliskog istoka (u daljnjem tekstu DBI). Širi kontekst sastoji se od znanja okolnih naroda tijekom biblijskih vremena (tj. hebrejske Biblije). Ispitivanjem i konzultiranjem drevnih bliskoistočnih tekstova i arheoloških nalaza, postižemo cjelovitije i bogatije razumijevanje određenoga biblijskog teksta ili odlomka. Ovaj članak prikazuje kroz nekoliko konkretnih primjera kako arheološki nalazi, natpisi i drevni bliskoistočni tekstovi mogu pomoći u razumijevanju šireg konteksta starozavjetnog svijeta. Zauzvrat, širi kontekst biblijskog svijeta može prosvijetliti i/ili razjasniti težak, nerazumljiv ili dvosmislen biblijski tekst i tada tumačenje svetopisamskih spisa postaje točnije i bliže izvornoj poruci i značenju.
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
36

YİĞİT, İlker. "XVI. Yüzyıl Türkiyesi'nde Ahi Adlı Zaviy". Journal of Turkish Studies 8, Volume 8 Issue 5 (1.01.2013): 959–73. http://dx.doi.org/10.7827/turkishstudies.4849.

Pełny tekst źródła
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
37

Aleksić, Budimir. "Kosovo and Kosovo covenant in literary work of Njegoš". Komunikacije, mediji, kultura 9, nr 9 (2017): 311–22. http://dx.doi.org/10.5937/gfkm1709311a.

Pełny tekst źródła
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
38

ROŠKER, Jana S. "Strukturna zveza zavesti ter zunanjega sveta v kitajski tradiciji". Asian Studies 6, nr 1 (30.01.2018): 161–81. http://dx.doi.org/10.4312/as.2018.6.1.161-181.

Pełny tekst źródła
Streszczenie:
Strukturna združljivost človeške notranjosti in zunanjega sveta predstavlja eno temeljnih paradigem tradicionalne kitajske epistemologije. Ta vidik, ki je nadvse dragocen ne zgolj za sinološke raziskave kitajske filozofske tradicije, temveč tudi za razvoj epistemoloških teorij v svetovnem merilu, ostaja še vedno zakrit s stoletno tradicijo napačnih interpretacij nekaterih osrednjih pojmov in kategorij klasičnih kitajskih diskurzov. Pričujoči članek predlaga novo videnje kitajske idejne tradicije skozi prizmo koncepta strukture.
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
39

Fetisov, T. "Kenoticheskoe pravo v Svyashchennom Pisanii Vetkhogo i Novogo Zavetov". Russian Journal of Legal Studies 4, nr 2 (15.06.2017): 43–52. http://dx.doi.org/10.17816/rjls18305.

Pełny tekst źródła
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
40

Stepanov, Radivoj. "The guilt: From mythos to law". Glasnik Advokatske komore Vojvodine 74, nr 9-10 (2002): 191–202. http://dx.doi.org/10.5937/gakv0208191s.

Pełny tekst źródła
Streszczenie:
U radu su obuhvaćeni osnovni pravni, sociološki, politički i kulturološki aspekti krivice. Strukturu rada čine sledeći delovi: Uvodne napomene; Krivica u Starom zavetu (Hebrejskoj Bibliji) i sveštenoj (rabinskoj) literaturi; Antička književnost i filozofija o krivici; Krivica u rimskom i germanskom pravu; Savremena shvatanja problema krivice; Odgovornost (krivica) u Srbiji - pitanja bez odgovora?.
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
41

Ilieva, Tatjana. "Za leksikografskata čast na proekta na Kirilo-Metodievskija naučen centr "Staroblgarskijat prevod na Starija zavet"". Knj. 68(2017) 68 (2017): 65–84. http://dx.doi.org/10.21857/y6zolb8wem.

Pełny tekst źródła
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
42

Carota, Ivan. "Perevody Svjascennogo Pisanija na Belorusskij jazyk". Juznoslovenski filolog, nr 66 (2010): 497–511. http://dx.doi.org/10.2298/jfi1066497c.

Pełny tekst źródła
Streszczenie:
V stat'e daetsja obzor istorii perevoda Svjascennogo Pisanija na istoriceskoj territorii Belarusi, provoditsja obscij analiz vypolnennyh v HH veke sobstvenno belorusskojazycnyh perevodov, osvescaetsja dejatel'nost' Belorusskoj Biblejskoj Komissii, kotoraja vot uze bolee dvuh desjatiletij perevodit Novyj Zavet i bogosluzebnye teksty na sovremennyj belorusskij jazyk, oboznacajutsja raznogo roda problemy, s etim svjazannye.
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
43

Karadag Sa, Ebru, Melek Kocak Hare i Ismail Sah Harem. "Characteristics of Dorsal Lingual Papillae of Zavot Cattle". Journal of Animal and Veterinary Advances 9, nr 1 (1.01.2010): 123–30. http://dx.doi.org/10.3923/javaa.2010.123.130.

Pełny tekst źródła
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
44

Chazova, I. E., i L. G. Ratova. "Korotkiy put' k zavetnoy tseli – ko-renitek dlya patsienta s AG". Systemic Hypertension 2, nr 2 (15.06.2005): 45–48. http://dx.doi.org/10.26442/sg28749.

Pełny tekst źródła
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
45

Havel, Boris. "Stari zavjet i pitanje etnocentričnosti - Izraelova samopercepcija i odnos prema strancu". Nova prisutnost XVII, nr 3 (23.11.2019): 529–41. http://dx.doi.org/10.31192/np.17.3.7.

Pełny tekst źródła
Streszczenie:
Stari je zavjet pisan iz perspektive izraelskog naroda i u tom se smislu može smatrati etnocentričnim. U njemu je Izrael opisan kao svet i odvojen narod kojega je Bog izabrao da bi mu se objavio. Budući da je objava jedini način da grješni čovjek spozna Boga, Izraelovo je znanje o Bogu jedinstveno i jedino ispravno, pa su slijedom toga bogoštovlja drugih naroda i religija nužno krivovjerja. Istodobno je biblijski tekst prepun zamjerki prema izraelskom narodu, a sadrži niz pohvala strancima i došljacima koji su pokazali vrline kao što su pravednost, istinoljubivost, vjernost, poniznost i milosrđe, te im pridaje važno mjesto u Izraelovoj povijesti. Zbog toga je Stari zavjet, usporede li se etnos i objava, bezuvjetno objavocentričan, a tek uvjetno etnocentričan, što je diskurs kakav se nastavlja i u evanđelju.
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
46

Maver, Aleš. "Marijan Peklaj: Hebrejsko-slovenski in aramejsko-slovenski slovar Stare zaveze (recenzija)". Keria: Studia Latina et Graeca 6, nr 2 (6.12.2004): 205. http://dx.doi.org/10.4312/keria.6.2.205-207.

Pełny tekst źródła
Streszczenie:
HEBREJŠČINA ni samo jezik, za katerega so privrženci trijezičniške herezije trdili, da je to ob grščini in latinščini eden izmed (edinih) treh jezikov, v katerih se sme častiti Boga, marveč je to dejansko jezik, ki je - bolj posredno kot neposredno sicer - zahodni kulturi vtisnil izjemen pečat.
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
47

Sernelj, Téa. "Xu Fuguanova študija osnega obdobja na Kitajskem in koncept zaskrbljene zavesti". Ars & Humanitas 10, nr 1 (12.05.2016): 189–205. http://dx.doi.org/10.4312/ah.10.1.189-205.

Pełny tekst źródła
Streszczenie:
Četudi Xu Fuguan (1903–1982) sodi med najpomembnejše predstavnike modernega konfucijanstva, je zunaj Kitajske še precej neraziskan. Vendar je njegov koncept »zaskrbljene zavesti« (youhuan yishi 憂患意識) izjemno pomemben ne samo za teoretsko razjasnitev posebnih značilnosti, ki določajo ideološko (in s tem tudi politično) strukturo antične kitajske družbe, temveč tudi za medkulturno nadgradnjo Jaspersove teorije »osnega obdobja«. Pričujoči članek namerava ta koncept predstaviti širšim akademskim krogom v Evropi; avtorica v njem hkrati izdela analizo njegove povezave z moderno konfucijansko hipotezo o odsotnosti zunanjega Boga (ali božanstev) v klasični kitajski kulturi.
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
48

Sernelj, Téa. "Xu Fuguanova študija osnega obdobja na Kitajskem in koncept zaskrbljene zavesti". Ars & Humanitas 10, nr 1 (12.05.2016): 189–205. http://dx.doi.org/10.4312/ars.10.1.189-205.

Pełny tekst źródła
Streszczenie:
Četudi Xu Fuguan (1903–1982) sodi med najpomembnejše predstavnike modernega konfucijanstva, je zunaj Kitajske še precej neraziskan. Vendar je njegov koncept »zaskrbljene zavesti« (youhuan yishi 憂患意識) izjemno pomemben ne samo za teoretsko razjasnitev posebnih značilnosti, ki določajo ideološko (in s tem tudi politično) strukturo antične kitajske družbe, temveč tudi za medkulturno nadgradnjo Jaspersove teorije »osnega obdobja«. Pričujoči članek namerava ta koncept predstaviti širšim akademskim krogom v Evropi; avtorica v njem hkrati izdela analizo njegove povezave z moderno konfucijansko hipotezo o odsotnosti zunanjega Boga (ali božanstev) v klasični kitajski kulturi.
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
49

Chakmakjian, Zaven H., i William C. Roberts. "Zaven Hagop Chakmakjian, MD: A Conversation with the Editor". Baylor University Medical Center Proceedings 20, nr 1 (styczeń 2007): 49–58. http://dx.doi.org/10.1080/08998280.2007.11928236.

Pełny tekst źródła
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
50

Simic, Savo. "ZAPADNO NERAZUMEVANJE RUSKO-SRPSKOG PRAVOSLAVNOG ISTOKA". Srpska politička misao 77, nr 3/2022 (27.09.2022): 281–85. http://dx.doi.org/10.22182/spm.7732022.14.

Pełny tekst źródła
Style APA, Harvard, Vancouver, ISO itp.
Możesz być także zainteresowany bibliografiami na temat „Zavety” dla innych typów źródeł:
Książki
Oferujemy zniżki na wszystkie plany premium dla autorów, których prace zostały uwzględnione w tematycznych zestawieniach literatury. Skontaktuj się z nami, aby uzyskać unikalny kod promocyjny!

Do bibliografii