Kliknij ten link, aby zobaczyć inne rodzaje publikacji na ten temat: Prehrane.
Artykuły w czasopismach na temat „Prehrane”
Utwórz poprawne odniesienie w stylach APA, MLA, Chicago, Harvard i wielu innych
Sprawdź 50 najlepszych artykułów w czasopismach naukowych na temat „Prehrane”.
Przycisk „Dodaj do bibliografii” jest dostępny obok każdej pracy w bibliografii. Użyj go – a my automatycznie utworzymy odniesienie bibliograficzne do wybranej pracy w stylu cytowania, którego potrzebujesz: APA, MLA, Harvard, Chicago, Vancouver itp.
Możesz również pobrać pełny tekst publikacji naukowej w formacie „.pdf” i przeczytać adnotację do pracy online, jeśli odpowiednie parametry są dostępne w metadanych.
Przeglądaj artykuły w czasopismach z różnych dziedzin i twórz odpowiednie bibliografie.
1
Proso, Maja. "Građansko pravno uređenje dodataka prehrani za sportaše". Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu 58, nr 1 (9.02.2021): 233–51. http://dx.doi.org/10.31141/zrpfs.2021.58.139.233.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Odgovarajuća prehrana, primjerena određenom sportašu, pridonosi unapređenju treninga i sportskih performansi, a ujedno sportašu omogućuje da tijekom karijere bude i ostane zdrav. Dodaci prehrani predstavljaju hranu čija je svrha dopuniti uobičajenu prehranu, a koja predstavlja koncentrirane izvore hranjivih tvari ili druge tvari prehrambenog ili fiziološkog učinka, pojedinačne ili u kombinaciji, na tržištu u doziranom obliku. Neke vrste dodataka prehrani koji se mogu naći u slobodnoj prodaji sadrže anaboličke steroide, stimulanse i druge sastojke s karakteristikama dopinga. U radu autorica analizira vezu sporta i prehrane, posebice pravno uređenje dodataka prehrani za sportaše, njihovu vezu s nedozvoljenim doping sredstvima. Centralni dio rada posvećen je građanskopravnoj odgovornosti za stavljanje dodatka prehrani za sportaše na tržište.
2
Halbwachs, Helena Kristina, i Marija Ovsenik. "Kulturna kompetentnost v slovenski bolnišnični prehrani". Obzornik zdravstvene nege 56, nr 2 (21.06.2022): 105–16. http://dx.doi.org/10.14528/snr.2022.56.2.3149.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Uvod: Upoštevanje prehranskih omejitev in načel v zvezi s kulturnim ozadjem pacientov je v bolnišnični prehrani pomembno, saj prehrana vpliva na zdravstvene izide in dolžino in stroške hospitalizacije. Ta način zahteva organizacijsko in individualno kulturno kompetentnost. Namen raziskave je bil preučiti pogled odgovornih s področja bolnišnične prehrane na kulturno kompetentnost, oceniti, ali se prehrana v bolnišnicah prilagaja kulturnemu ozadju pacientov, in identificirati izzive na tem področju.Metode: Opravljena je bila kvalitativna raziskava z delno strukturiranimi intervjuji. Intervjuvanih je bilo štirinajst vodstvenih kadrov (vodij prehranskih služb) in drugih strokovnjakov s področja prehrane (dietetikov) iz osmih slovenskih bolnišnic. Pridobljeni podatki so bili analizirani z deduktivno vsebinsko analizo v programu Atlas.ti.Rezultati: Sogovorniki so se zavedali raznolikosti pacientov in pomena prilagajanja prehrane kulturnemu ozadju, čeprav je koncept kulturne kompetentnosti nepoznan. Pri prilagajanju prehrane obstajajo omejitve. Znanja o kulturnih vidikih prehrane so pomanjkljiva, izobraževanja s tega področja komajda obstajajo. Razvoj kulturne kompetentnosti onemogočajo še drugi izzivi, kot so organizacijski, tehnološki in komunikacijski izzivi.Diskusija in zaključek: S podobnimi izzivi, kot se pri nas, se srečujejo tudi v tujini. Ne glede na to, da imajo po mnenju sogovornikov pacienti v preučevanih bolnišnicah na razpolago veliko možnosti za prilagajanje prehrane, o kulturni kompetentnosti še ne moremo govoriti, saj ta koncept zajema tudi druge veščine. Za razvoj kulturne kompetentnosti tega področja se zahtevajo dodatne raziskave, možnosti izobraževanja o kulturnih vidikih prehranjevanja in zavedanje o pomembnosti storitev prehrane na vseh ravneh zdravstvenega sistema.
3
Šimundić, Borislav. "UNAPREĐIVANJE PONUDE HRANE ZA VEGETARIJANCE". Tourism and hospitality management 10, nr 2 (lipiec 2004): 157–59. http://dx.doi.org/10.20867/thm.10.2.9.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Vegetarijanska prehrana karakterizirana sa obiljem žitarica, mahunarki, lisnatog povrća i voća koja osigurava izvor kompleksnh ugljikohidrata i prehrambenih vlakana, vitamina i vrlo ograničenu količinu masnoća opisuje upravo tip prehrane odraslih osoba koji je preporučen za prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti današnjice koje se dovode u vezu sa prehranom (Position of the American Dietetic Association, 1993). U svijetu a i kod nas zamjetan je trend prihvaćanja nekog oblika prehrane restriktivnog na mesu, što posljedično otvara nove mogućnosti i potrebe oblikovanja kvalitetne ponude koja bi zadovoljila i najzahtjevnijeg gosta.
4
Bosanac, Vesna, i Ljiljana Nanjara. "Svakodnevna prehrana u Dalmatinskoj zagori pedesetih godina 20. stoljeća". Etnološka istraživanja, nr 26 (20.12.2021): 73–91. http://dx.doi.org/10.32458/ei.26.5.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Po uzoru na opisivanje tradicionalne prehrane u različitim dijelovima Hrvatske, u ovom će se radu prikazati prehrana žitelja Dalmatinske zagore 50-ih godina prošloga stoljeća. Analizirat će se učestalost konzumiranja pojedinih skupina namirnica te prehrambene navike ondašnjega stanovništva. Rad naglašava nutritivnu vrijednost neprerađenih namirnica i njihovu korist za zdravlje te ukazuje na važnost njihove što češće zastupljenosti u prehrani modernog čovjeka.
5
Šadek, Tihana, Ana Vukelić, Manja Prašek i Zvonimir Šatalić. "Utjecaj paleolitičke prehrane u trajanju od 12 tjedana na tjelesnu masu, HbA1c i kvalitetu života kod osoba oboljelih od dijabetesa tipa 2". Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam 15, nr 1-2 (1.09.2020): 65–71. http://dx.doi.org/10.31895/hcptbn.15.1-2.2.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
U današnje doba dijabetes tipa 2 jedno je od najčešćih kroničnih oboljenja kod kojeg se s vremenom, zbog loše metaboličke regulacije, razvijaju različite zdravstvene komplikacije. Osnovni princip liječenja dijabetesa tipa 2 je prehrana uz redovitu tjelesnu aktivnost, samokontrola i peroralna terapija prema uputi liječnika. Kako paleolitička prehrana ima karakteristike koje bi mogle biti od koristi u kontroli dijabetesa tipa 2, od nedavno se istražuje kao moguća prevencija i dijetoterapija. Cilj ovog rada bio je ispitati utjecaj paleolitičke prehrane na tjelesnu masu, indeks tjelesne mase kao i na parametar dugoročne glikemije (HbA1c) te procijeniti njenu prihvatljivost kod oboljelih i utjecaj na kvalitetu života. Osam ispitanika s dijabetesom tipa 2 slijedilo je načela paleolitičke prehrane u trajanju od 12 tjedana. Nakon intervencije došlo je do vrlo malog smanjenja u tjelesnoj masi (1,4 %) i HbA1c (0,1 %) te se umjereno povećala kvaliteta života u pogledu društvenih odnosa (10,9 %) i utjecaja okoline (6,6 %). Paleolitička prehrana se pokazala prihvatljiva prema percepciji zdravstvenog utjecaja, lakoći pridržavanja, stupnju sitosti, ukusnosti, smanjenoj potrebi za slatkom hranom, lakoći nabave namirnica te prema percepciji općeg zdravlja i blagostanja, dok je financijski trošak predstavljao jedini faktor neprihvatljivosti ovakvog načina prehrane.
6
Petelinec, Ana, Ema Nikša, Dominik Grudiček i Mirela Sertić Perić. "Poučavanje teme Prehrana čovjeka putem istraživačkog učenja i osnovnih načela teorije izbora i kvalitetne škole". Educatio biologiae, nr 6 (27.12.2020): 65–80. http://dx.doi.org/10.32633/eb.6.5.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Nepravilna prehrana je sve veći problem u modernim društvima, a javlja se već kod djece i adolescenata. Glavni cilj ovog rada je ukazati na metode i oblike poučavanja pomoću kojih se može osvijestiti važnost pravilne prehrane kod djece osnovnoškolskog uzrasta. Provedeno je učeničko istraživanje prehrane učenika petog i sedmog razreda osnovne škole, kako bi se utvrdio dnevni broj obroka i raznolikost prehrane učenika, a na osnovu rezultata istraživanja, učenike se - kroz prilagodbu nastavnih aktivnosti interesima učenika - vodilo u učenju o zdravim prehrambenim navikama. Rezultati učeničkog istraživanja pokazali su da učenici koji su sudjelovali u istraživanju konzumiraju najmanje tri obroka i barem jednu vrstu voća ili povrća dnevno, što povezujemo s prethodnim istraživanjima koja tumače da na prehrambene navike djece i mladih uvelike utječu različiti okolišni čimbenici, poput prehrambenih navika roditelja, tradicije i medija. Rezultati učeničkog istraživanja poslužili su kao osnova za daljnje poučavanje o temi pravilne prehrane čovjeka, odnosno za izgradnju predviđenih bioloških koncepata i učeničkih stavova te za razvijanje sposobnosti primjene usvojenih znanja o prehrani na primjerima iz svakodnevnog života. Kroz sve nastavne aktivnosti opisane u ovom radu, učenici su pokazali interes za temu pravilne prehrane i voljni su razviti zdravije prehrambene navike, a mi iznosimo mišljenje da bi se to moglo i postići primjenom osnovnih načela kvalitetne škole i teorije izbora u nastavi, koji se temelje na tome da učenici samostalno odabiru svoje buduće ponašanje i/ili korigiraju postojeće navike temeljem informacija koje samostalno prikupe i obrade. U jednom dijelu ovog istraživanja, nastavni sadržaj je prilagođen interesu učenika, što je rezultiralo velikom aktivnošću učenika, ukazujući na pozitivne učinke primjene načela kvalitetne škole i teorije izbora u nastavi biologije. Sugeriramo da bi sudjelovanje učenika u kreiranju nastave vjerojatno pomoglo u stvaranju kvalitetnijeg odnosa između učenika i nastavnika i pozitivnijeg okruženja za učenje, što je također jedna od osnovnih postavki kvalitetne škole. Također, veća uključenost učenika u kreiranje nastave može poslužiti i kao podrška u izgradnji (pozitivnih) stavova učenika, odnosno kao poticaj na pozitivne promjene u ponašanju (izboru prehrambenih namirnica) učenika. Nadalje, temeljem rezultata ovog istraživanja, predlažemo da nastavnici detaljno bilježe učeničku aktivnost tijekom nastavnih sati, što bi im moglo pomoći u samoprocjeni vlastitog rada, kao i u procjeni učeničkog interesa za pojedine nastavne teme i oblike rada.
7
Gudeljević, Marija, i Željko Jovanović. "Navike i stavovi o prehrani maturanata Medicinske škole". Journal of applied health sciences 8, nr 1 (3.02.2022): 83–96. http://dx.doi.org/10.24141/1/8/1/8.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Prehrambene navike imaju važan utjecaj na zdravlje organizma. Pravilnom prehranom, koja obuhvaća uravnoteženu količinu i kvalitetu unesene hrane, konzumiranje svježeg voća i povrća oslobođenog od raznih štetnih utjecaja (zagađenja, pesticida i sl.), ribe, mesa u odgovarajućim količinama, ograničenje količine šećera, soli i masti i dr. može se unaprijediti zdravstveno stanje organizma te smanjiti rizik oboljenja od pojedinih bolesti. Razvijanje svijesti o pravilnoj prehrani kod adolescenata iznimno je važno u prevenciji oboljenja od različitih kroničnih nezaraznih bolesti u kasnijoj dobi. Istraživanje provedeno na uzorku od 74 maturanta Medicinske škole u Rijeci pokazalo je pozitivan stav maturanata povezan sa zdravom prehranom i prihvaćanjem pravilne prehrane kao načina života. ITM ispitanika iznosio je 23 te ukazuje da u prosjeku imaju normalnu tjelesnu težinu. Rezultati ankete pokazali su zadovoljavajuće prehrambene navike maturanata. Nedostaci u prehrani uočeni su u nedostatnom konzumiranju voća i povrća te ribe. Pažnju je potrebno usmjeriti i na promjene prehrambenih navika tijekom boravka u školi, preskakanje obroka i kasne večere te na dodatnu edukaciju srednjoškolaca o štetnosti alkoholnih pića i duhanskih proizvoda. Daljnjom edukacijom i obrazovnim programima o pravilnoj prehrani i njezinim učincima na zdravlje preventivno se djeluje na zdravlje populacije u cjelini.
8
Urh, Nika, Katarina Babnik, Doroteja Rebec i Tamara Poklar Vatovec. "Ocena prehranskega stanja starejših v socialnovarstvenem zavodu". Obzornik zdravstvene nege 51, nr 3 (25.09.2017): 207–18. http://dx.doi.org/10.14528/snr.2017.51.3.167.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Uvod: Eden od dejavnikov kakovosti življenja starejših v socialnovarstvenem zavodu je prehrana. Namen raziskave je bil proučiti prehransko stanje in ponuditi predloge za izboljšanje prehrane starejših v socialnovarstvenem zavodu.
Metode: V raziskavi je bila uporabljena kvantitativna opisna metoda raziskovanja. Analizirani so bili dnevni jedilniki v socialnovarstvenem zavodu in na vzorcu starejših (n = 48) izvedena analizo dejanskega vnosa hranil in prehranskega statusa. Prehransko stanje je bilo ugotovljeno na podlagi indeksa telesne mase in vprašalnika Mini prehranski pregled. Vključeni v raziskavo so imeli prehrano, pri kateri dietne prilagoditve niso bile potrebne.
Rezultati: Povprečna energijska vrednost ponujenih jedilnikov je znašala 8457 kJ (2021 kcal) na dan, 17 hranil je odstopalo od priporočil. Moški (M) in ženske (Ž) se statistično pomembno razlikujejo v deležu ostanka maščob (μM = 16 %, μŽ = 24 %; p = 0,036), holesterola (μM = 15 %, μŽ = 26 %; p = 0,035), vitamina D (μM = 15 %, μŽ = 27 %; p = 0,017) in vitamina B12 (μM = 17 %, μŽ = 25 %; p = 0,016). Indeks telesne mase je pokazal, da nihče od starejših, ki so bili vključeni v raziskavo, ni bil podhranjen ali v kategoriji debelost III. stopnje.
Diskusija in zaključek: Raziskava je potrdila potrebo po sistematičnem spremljanju kakovosti prehrane starejših v socialnovarstvenih zavodih. Da bi starejšim zagotovili ustrezno prehransko oskrbo, je potrebno sodelovanje medpoklicnega tima s starejšimi in njihovimi družinskimi člani.
9
Bilogrević Gatolin, Vida. "Interdisciplinary approach to awareness of students' eating habits". Educatio biologiae, nr 9 (28.02.2023): 75–79. http://dx.doi.org/10.32633/eb.9.8.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Pokušavajući napustiti izraženi predmetno-satni sustav i podijeljenost između razina obrazovanja, učenici 5. i 7. razreda OŠ Ive Andrića i učenici 4. razreda IX. gimnazije zajedno su proučavali probleme pretilosti i pothranjenosti. Osnovnoškolci su proučavali podrijetlo namirnica i njihovu kalorijsku vrijednost te rješavali zadatke u okviru tema Energetski učinci prehrane živih bića i Prehrana i zdravlje na nastavi Prirode i Biologije. Gimnazijalci su proučavali dostupne podatke FAO-a, WHO-a i HZJZ-a o gladi, pothranjenosti i pretilosti na različitim prostornim razinama u sklopu nastave Geografije. Ovakvim aktivnostima se ostvaruju interdisciplinarnost u poučavanju i ishodi međupredmetnih tema Zdravlje, Osobni i socijalni razvoj te Poduzetništvo pa je njihova vrijednost prilikom učenja i poučavanja iznimna. Po završetku aktivnosti, učenici su videokonferencijski predstavljali rezultate svojega rada jedni drugima. Zbog povezivanja sadržaja različitih nastavnih predmeta i razina obrazovanja, aktivnost je osvijestila vrijednost takvih mogućnosti poučavanja za nastavnike. Učenici koji su učili na ovaj način pokazali su bolje razumijevanje koncepta Energetski učinci prehrane živih bića i Prehrana i zdravlje.
10
Potočnik Slavič, Irma. "Novi pogledi na prehranski sektor in razvoj podeželja". Dela, nr 50 (7.03.2019): 149–50. http://dx.doi.org/10.4312/dela.50.149-150.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
V znanstveni monografiji z naslovom Agri-Food and Rural Development. Sustainable Place-Making (Bloomsbury, Contemporary Food Studies, 2017) Marsden v šestih poglavjih temeljito predstavi preteklo in sedanje razumevanje ter prihodnji razvoj prehranskega sektorja in podeželja. Uvodno poglavje bralca zelo nazorno in temeljito vpelje v tematiko prehrane, prehranskih mrež in prehranske varnosti.
11
Drenški, Martina, i Darija Vranešić Bender. "Kakvoća prehrane trudnica i žena koje planiraju trudnoću oboljelih od upalnih bolesti crijeva". Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam 18, nr 3-4 (29.12.2023): 65–71. http://dx.doi.org/10.31895/hcptbn.18.3-4.5.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Trudnoća je vrlo osjetljivo razdoblje u životu žene, osobito kada se uz trudnoću veže dijagnoza kronične bolesti. Upalne bolesti crijeva su kronične autoimune bolesti koje nastaju kao rezultat interakcija između genetskih i okolišnih čimbenika. Upalne bolesti crijeva obuhvaćaju ulcerozni kolitis, Crohnovu bolest, mikroskopski kolitis i neklasificiranu upalnu bolest crijeva. Vršak incidencije upalnih bolesti crijeva javlja se između 15. i 30. godine života. Kod velikog broja žena bolest se javlja upravo u generativnoj dobi, što može značajno utjecati na odluku o ostvarivanju trudnoće. Osobe oboljele od upalnih bolesti crijeva nakon postavljanja dijagnoze i u razdoblju pogoršanja kliničke slike vrlo često isključuju pojedine namirnice ili skupine namirnica iz prehrane kako bi ublažili simptome bolesti, pa nedostatak nutrijenata nije rijetkost. Razdoblje pripreme za trudnoću, sama trudnoća i dojenje razdoblja su u životu žene koja su povezana s povećanim potrebama za energijom i određenim nutrijentima koji se smatraju ključnima za rast i razvoj djeteta te za zdravlje majke. Cilj ovog rada bio je ispitati kakvoću prehrane trudnica i žena koje planiraju trudnoću s dijagnozom upalnih bolesti crijeva u Republici Hrvatskoj, kako bi se utvrdila učestalost provođenja eliminacijskih dijeta koje mogu rezultirati narušavanjem nutritivnog statusa. Informacije o učestalosti konzumiranja različitih skupina namirnica, korištenju dodataka prehrani, provođenju eliminacijskih dijeta, te karakteristikama trudnoće prikupljene su putem anketnog upitnika. U istraživanju je sudjelovalo 15 ispitanica oboljelih od upalnih bolesti crijeva u dobi od 21 do 39 godina. Prema rezultatima, više od polovice ispitanica (53,3 %) iz svoje prehrane isključuje određene namirnice, najviše iz skupine povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa, te voća. Također, vidljivo je kako dijagnoza rezultira značajnijim prehrambenim promjenama kod većine ispitanica (60 %). Uočen je nedovoljan unos folne kiseline, kako kod žena koje planiraju trudnoću, tako i kod trudnica tijekom prvih 12 tjedana trudnoće. Ovakvi rezultati ukazuju da važnost pravilne prehrane i unos folne kiseline prije začeća i tijekom trudnoće u Republici Hrvatskoj još uvijek nisu dovoljno prepoznati.
12
Ćuk, Marija, i Josipa Rožman. "Prevencija poremećaja prehrane - Prevention of eating disorders". Sestrinski glasnik 26, nr 1 (2021): 50–56. http://dx.doi.org/10.11608/sgnj.26.1.9.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Uzroci poremećaja prehrane povezuju se s biološkim, psihološki i sociokulturalnim čimbenicima a dovode do promjena obrazaca ponašanja koji izmiču kontroli, te se javlja nezadovoljstvo sobom u cjelini i izgledom. Poremećaji prehrane javljaju se postepeno, osoba ulazi u začarani krug prejedanja, gladovanja, povraćanja, zloupotrebe tableta. Najveći problem u poremećajima prehrane je u neprepoznavanju navedenih (ili negiranje postojanja problema) što vodi narušenom fizičkom i mentalnom stanju sa lošim ishodom bolesti. Cilj rada je prikaz glavnih poremećaji prehrane, etiologije nastanka poremećaja te mogućnosti liječenja i prevencije iz pozicije sestrinske skrbi. U radu su prikazani specifični poremećaji prehrane- anoreksija, bulimija i prejedanje, kao i najčešći nespecifični poremećaji hranjenja pregorexia, ortoreksija, diabulimia i drunkorexia. Uloga medicinske sestre je bitna u edukaciji i prevenciji poremećaja prehrane, osvješćivanju prisutnog problema, edukacija o mogućim čimbenicima koji se povezuju s nastankom poremećaja prehrane i štetnim navikama, pružanju psihološke podrške te pomoć kod rješavanja strahova i problema, procjena i praćenje zdravstvenog stanja bolesnika. Navedeni poremećaji prehrane javljaju su se najčešće kod adolescenata, mlađih žena iako je moguće i u srednjoj životnoj dobi. Učestaliji su u žena nego muškaraca. Posljedice poremećaja prehrane ostavljaju brojne negativne posljedice za zdravlje. Potrebna je suradnja sa zdravstvenim stručnjacima kao i edukacija obitelji, prijatelja i šire zajednice. Poremećaji prehrane zahtijevaju dugotrajno liječenje. Različiti su razlozi nastanka poremećaja hranjenja, te je sukladno tome potrebno svakom pacijentu pristupiti individualno i holistički. Poremećaji hranjenja se različito manifestiraju, bez obzira na različitost zahtijevaju liječenje te stručnu pomoć.
13
Lipovšćak Garvanović, Maja, Zlatko Janječić i Dalibor Bedeković. "Comparison of the chemical composition of milk and eggs with special reference to protein content". Krmiva 65, nr 1 (16.06.2023): 41–47. http://dx.doi.org/10.33128/k.65.1.5.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Uz meso, jaja i mlijeko animalni su proizvodi koji se koriste već tisućama godina u humanoj prehrani. Može se reći kako su jaja i mlijeko dio uravnotežene prehrane. Kroz povijest nije uvijek bilo tako, neko se vrijeme jaja tretiralo kao proizvod koji može znatno narušiti zdravlje potrošača zbog visokog udjela kolesterola. Danas to više nije slučaj, jedna i druga namirnica cijene se zbog kemijskog sastava a posebno zbog udjela proteina kao glavnog makro nutrijenta u prehrani ljudi. Cilj ovog rada bio je usporediti kemijski sastav jaja i mlijeka, utvrditi koja namirnica je bogatija proteinima te ostalim najvažnijim makro nutrijentima kao što su masti i ugljikohidrati.
14
Rahelić, Dario, i Ratko Matijević. "Mediteranska prehrana i gestacijski dijabetes". Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam 18, nr 1-2 (29.12.2023): 37–41. http://dx.doi.org/10.31895/hcptbn.18.1-2.4.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Gestacijski dijabetes odnosno šećerna bolest dijagnosticirana u drugom, odnosno trećem tromjesječju trudnoće koja nije bila poznata prije trudnoće i ne ispunjava kriterije za šećernu bolest tipa 1 ili 2 sve je veći javnozdravstveni problem današnjice. Oko 21,1 milijun žena (16,7 %) tijekom trudnoće imaju neki oblik hiperglikemije, od čega 80,3 % čini gestacijski dijabetes, 10,6 % od ranije poznata šećerna bolest tipa 1 i tipa 2 i 9,1 % šećerna bolest tipa 1 i tipa 2 dijagnosticirana u trudnoći. Medicinska nutritivna terapija, zajedno s tjelesnom aktivnošću i redovnim, odnosno čestim samokontrolama glikemije predstavlja temelj liječenja gestacijskog dijabetesa, a sve s ciljem sprječavanja komplikacija za majku i dijete. Sve je više studija koje pokazuju kako prehrana koja se temelji na hrani biljnog podrijetla može doprinijeti kako prevenciji tako i liječenju gestacijskog dijabetesa, kroz utjecaj na usporavanje pražnjenja želuca, poboljšanje osjetljivosti na inzulin i pojačano lučenje inzulina. Budući da trudnice s gestacijskim dijabetesom imaju povišene pokazatelje oksidativnog stresa i upalnih markera (TNF-α, IL-6 i CRP), izražene dobrobiti ovakvog načina prehrane su bogatstvo antioksidansa i imunomodulatorno djelovanje. Nadalje, visok sadržaj prehrambenih vlakana, niski glikemijski indeks te visok udio jednostrukonezasićenih i višestrukonezasićenih masnih kiselina u odnosu na one zasićene prednosti su ovog obrasca prehrane. Mediteranska prehrana koja obiluje voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima, mahunarkama te maslinovim uljem je preporučeni prehrambeni obrazac, a ključ njezinog djelovanja je u sinergiji odnosno zajedničkom međudjelovanju između više različitih blagotvornih komponenti.
15
Lisak Jakopović, Katarina, Iva Dorić, Irena Barukčić i Rajka Božanić. "Utjecaj mlijeka na zdravlje čovjeka". Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam 14, nr 1-2 (3.09.2019): 24–32. http://dx.doi.org/10.31895/hcptbn.14.1-2.5.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Kravlje mlijeko je nutritivno bogata namirnica koja je u ljudskoj prehrani prisutna nekoliko tisuća godina. U zadnjih se nekoliko godina pojavilo pitanje o opravdanosti mlijeka kao sastavnog dijela pravilne prehrane čovjeka te potencijalnim štetnim učincima mlijeka na ljudskozdravlje. Mlijeko je jeftin i lako dostupan izvor važnih nutrijenata i svakodnevno je zastupljeno u ljudskoj prehrani te mu mnoge nacionalne prehrambene smjernice pridaju veliku važnost. Zato je važno poznavati njegov sastav te potencijalan pozitivan ili negativan utjecaj na ljudskozdravlje, kako djece tako i odraslih. Stoga je glavni cilj ovoga rada bio dati pregled najnovijih istraživanja o utjecaju mlijeka na rast djece, pretilost, rizik od osteoporoze i kroničnih bolesti, laktoza intolerancija te alergija na proteine mlijeka.
16
Poličnik, Rok, Borut Benko, Irena Simčič i Jerneja Farkaš Lainščak. "Šolska prehrana v Sloveniji in v nekaterih evropskih državah". Anali PAZU 11, nr 1-2 (9.05.2022): 16–29. http://dx.doi.org/10.18690/analipazu.11.1-2.16-29.2021.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Ponudba zdravih in uravnoteženih obrokov v šolah, poleg izobraževanja in ozaveščanja otrok o pomenu zdrave prehrane, predstavlja pomemben javnozdravstveni ukrep. Prispevek prikazuje opis sistema organizirane šolske prehrane v Sloveniji ter primerjavo s trinajstimi državami v Evropi. Slovenija sodi med države s preko sedemdeset letno tradicijo šolske prehrane. Področje je urejeno z zakonodajo, vzgojno-izobraževalni zavodi pa imajo zagotovljene človeške, finančne in prostorske vire, ki omogočajo načrtovanje, pripravo in razdeljevanje šolskih obrokov. Ureditev in pristopi zagotavljanja obrokov v času pouka se v Evropi razlikuje od države do države in so odvisni od različnih dejavnikov. Večina držav ima decentralizirano ureditev, kjer se odgovornost za zagotavljanje šolske prehrane prenese na ustanovitelja (lokalno skupnost) in vzgojno-izobraževalni zavod. Slovenija sodi med države, ki ima poleg celovite organiziranosti ukrepa šolske prehrane in subvencioniranja obrokov zakonodajno urejeno tudi strokovno spremljanje s svetovanjem, ki ga sistematično in usklajeno izvaja Nacionalni inštitut za javno zdravje.
17
Ivanišević, Jelena, Ana Tominac, Elisabetta Moro, Ken Albala, F. Xavier Medina i Darko Babić. "Mediterranean Diet 3.0". Etnološka tribina 53, nr 46 (20.12.2023): 3–72. http://dx.doi.org/10.15378/1848-9540.2023.46.01.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Ovaj će rad nastojati u kratkim crtama opisati konceptualne transformacije mediteranske prehrane od druge polovine 20. stoljeća do danas. Ovaj nesumnjivo popularni prehrambeni model, koji objedinjuje različite prehrambene kulture Sredozemlja, isprva je prepoznat kao zdravstveno blagotvoran, nudeći pomoć u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Početni impuls globalne popularnosti prehrambene kulture Sredozemlja, koji dolazi iz medicinskih i nutricionističkih znanosti, dugoročno je pripomogao pojednostavljenju složenih prehrambenih sustava Sredozemlja koji se od 2000-ih počinju prepoznavati kao homogeni kulinarski i kulturni obrazac. Nakon što je mediteranska prehrana 2010. godine upisana na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, razumijevanje ove prehrambene kulture nesumnjivo se promijenilo. Danas mediteranska prehrana dobiva svoje nove artikulacije unutar politika održivog razvoja, očuvanja bioraznolikosti i ekosustava koje dugoročno nastoje razviti nove političke i ekonomske modele u okviru nužne transformacije trenutnih prehrambenih sustava prema zelenijim i održivijim rješenjima.
18
Balen, Ivica, i Marica Jandrić-Balen. "A short history of food". Studia lexicographica 17, nr 33 (21.12.2023): 109–26. http://dx.doi.org/10.33604/sl.17.33.5.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Kratak pregled povijesti hrane treba nas podsjetiti kako se hrana mijenjala kroz povijest, od sasvim prirodnih namirnica, preko početaka kuhanja hrane, do početaka njezine proizvodnje. Početak proizvodnje hrane – agrarna revolucija – smatra se najvažnijim iskorakom u razvoju čovječanstva i temelj je suvremene civilizacije. No kuda nas sve to vodi? Pesimisti bi rekli stvaranju sve težih uvjeta za opstanak čovjeka na našem planetu, a optimisti da još uvijek ima nade za održivi razvoj i stvaranje boljih uvjeta, uz promjenu energetske politike i stvaranje novih tehnologija. Utjecaj fenotipa na genotip kroz našu evoluciju upućuje na to da vjerojatno najbolje toleriramo onu hranu koju smo kroz milijune godina najduže i najviše konzumirali. To se odnosi i na »samo« 150 000 godina razvoja Homo sapiensa. Prema onome što danas znamo, najdulje smo konzumirali potpuno prirodnu hranu, bez kuhanja i pripreme, a nakon početka kuhanja hrane, prije 300 000 godina, i dalje smo konzumirali uglavnom voće i povrće, gljive te meso manjih životinja, riba i školjki. Stoga bi takva prehrana trebala biti temelj današnje prehrane. To ne znači da ne treba konzumirati sve ono što danas imamo, već da to možemo konzumirati povremeno, kao nadogradnju temeljnih namirnica. U članku je opisano dvanaest ključnih točaka, koje su mijenjale vrste, količine i kvalitetu hrane, što je sve djelovalo na broj stanovništva, kao i na njegov izgled i zdravlje. Redom su opisane prirodne namirnice, početci kuhanja hrane, zatim i početci proizvodnje hrane, što je u prehranu na velika vrata uvelo razne vrste žitarica i nova pića, primjerice pivo i vino, uz otkriće začina, promjene hrane u novom vijeku nakon otkrića Amerike (1492) i plovnoga puta za Indiju. To je značilo veliku razmjenu namirnica po cijelom svijetu, izrazito povećanu proizvodnju šećera i bijeloga brašna, pojavu duhana, žestokih pića, kave i čaja te nove načine konzerviranja hrane. Kasnije, nakon industrijske revolucije, dolazi do razvoja mehanizacije u poljoprivredi, otkrića umjetnih gnojiva (Haber-Boschov proces), razvoja pesticida, brojnih novih sorti križanih žitarica, uvođenje hormona i antibiotika u poljoprivrednu proizvodnju i pojavu genetski modificirane hrane. Predviđamo i da će iduća važna stepenica biti proizvodnja mesa kao kulture tkiva jer današnjim tehnologijama možemo proizvesti sva tkiva pa i tkiva životinja kojih više nema, čime bi se postupno smanjivalo ubijanje domaćih i divljih životinja za potrebe prehrane. Cilj je ovakva kratka pregleda povijesti hrane podsjetiti na to kako se naša hrana brzo i temeljito mijenja, kao i njezina količina, kvaliteta i okusi.
19
Vičar, Branislava. "Primerjava zagovora živali v Plutarhovi razpravi O uživanju mesa in v Shelleyjevem Zagovoru naravne prehrane". Keria: Studia Latina et Graeca 15, nr 1 (24.07.2013): 133. http://dx.doi.org/10.4312/keria.15.1.133-147.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Plutarhovi teksti o živalih iz njegovega zgodnjega obdobja (Ali so pametnejše kopenske ali morske živali, Živali imajo razum, O uživanju mesa) predstavljajo prvo in najodločnejšo obrambo kapacitet in moralnega statusa živali, usmerjeno proti stoiški poziciji, da so vsa in zgolj človeška bitja člani sfere pravičnosti in da živali obstajajo zgolj za zadovoljevanje človeških želja. Plutarh kritizira stoiški vidik instrumentalne vrednosti živali in trdi, da imamo ljudje do živali dolžnosti pravičnosti. V razpravi O uživanju mesa opredeli uporabo živali za prehrano kot očitno nepravičnost, na osnovi argumenta o izkustvenih zmožnostih živali. Razprava je navdihnila angleškega romantičnega pesnika Percyja Shelleyja, da je napisal esej Zagovor naravne prehrane (1813). Shelley Plutarhov etični argument nadomesti s t. i. »lifestyle« argumentom, ki podpira končno izpeljavo liberalnega individuuma, ki se vzpostavlja v razmerju do življenjskega sloga kot samozadostne politike.
20
Maslarda, Dijana, Natalija Uršulin- Trstenjak i Leonardo Bressan. "Poremećaj u prehrani – pretilost". Journal of applied health sciences 6, nr 1 (4.03.2020): 83–90. http://dx.doi.org/10.24141/1/6/1/9.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Pretilost je danas jedan od vodećih zdravstvenih problema u svijetu. Svrha ovog istraživanja je bila istražiti životne navike ispitanika, vezane uz navike prehrane te tjelovježbi. Isto tako svrha je bila uvidjeti koliko su ispitanici upoznati sa pojmom i problemom pretilosti kao i navika koje povećavaju rizik od pretilosti. U istraživanju je sudjelovalo 678 ispitanika u dobi od 18 do 30 godina koji su dobrovoljno ispunili anketu koju smo sami osmislili i kreirali. Anketa se sastojala od 11 pitanja u kojima su bili ponuđeni odgovori te se ispitanik odlučio na jedan ili više odgovora ovisno o strukturi pitanja. Od 678 ispitanika, anketu je ispunilo 86,4 % žena i 13,6% muškaraca uglavnom u dobi od 20 – 25 godina pretežito sa srednjom stručnom spremom. 99,0% ispitanika je odgovorilo da zna što je pretilost. Na pitanje koliko često se bavite tjelesnom aktivnošću 28,6% ispitanika je odgovorilo nekoliko puta mjesečno dok je 14,7% ispitanika odgovorilo jednim tjedno. Od 678 osoba koje su riješile anketu njih 82 imaju ITM više od 30 ukupno 12,0%. Rezultati ovog istraživanja nam ukazuju na veliki problem glede tjelesnih aktivnosti. Sjedilački i užurbani način života prouzrokovao je nedostatak volje i vremena za bavljenje tjelesnim aktivnostima koje su od presudnih čimbenika u prevenciji pretilosti. Isto tako nepravilan način prehrane, česta konzumacija brze hrane kao i hrane uzgojene na umjetan način je korak bliže ka poremećajima prehrane i pretilosti.
21
Demarin, Vida. "Uloga mediteranske prehrane u prevenciji moždanog udara". Posebna izdanja HAZU. Prilozi za strategiju hrvatskog razvoja 33 (2017): 1–7. http://dx.doi.org/10.21857/mjrl3uww79.
Pełny tekst źródła
22
Rađa, Klara, Anja Vukomanović i Ines Panjkota Krbavčić. "Percepcija tijela i učestalost ortoreksije nervoze u mladih osoba u Hrvatskoj". Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam 17, nr 1-2 (2022): 34–39. http://dx.doi.org/10.31895/hcptbn.17.1-2.3.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Prevalencija poremećaja hranjenja u mladih ljudi u stalnom je porastu, što dovodi u fokus ortoreksiju nervozu, osobito u razdobljima pandemije i stresa. Stoga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi prevalenciju ortoreksije nervoze u mladih ljudi i povezati je s antropometrijskim parametrima, prehrambenim navikama i percepcijom tjelesnog izgleda. Ovo istraživanje uključivalo je 191 ispitanika u dobi od 18-24 godine, od čega je 85,9 % ženskog spola. Prikupljeni su podaci o tjelesnoj masi i visini ispitanika iz kojih je izračunat indeks tjelesne mase. Prevalencija ortoreksije nervoze procijenjena je pomoću upitnika ORTO-15, dok je upitnik PACS-R (eng. Physical Appearance Comparison Scale – Revised) korišten za procjenu tendencije usporedbe tjelesnog izgleda ispitanika s drugim osobama. Utvrđeno je da 38,2 % ispitanika ima ortoreksiju nervozu. Nije bilo statistički značajnih razlika u indeksu tjelesne mase između ispitanika s obzirom na ortoreksiju nervozu (p=0,276). Ipak, u skupini ispitanika bez utvrđene ortoreksije prevladavali su oni s adekvatnom tjelesnom masom (89,9 %), dok je među ispitanicima s utvrđenom ortoreksijom bio veći udio pothranjenih ispitanika (8,2 %) i onih s prekomjernom tjelesnom masom (15,1 %). Ispitanicima s ortoreksijom pravilna prehrana je važnija nego ispitanicima bez ortoreksije (p=0,001), dok statistički značajne razlike u samoprocjeni kvalitete prehrane nije bilo (p=0,815). Nadalje, utvrđena je statistički značajna negativna korelacija između rezultata PACS-R i ORTO-15 (p<0,01). U konačnici, postojala je statistički značajna razlika u rezultatima PACS-R između ispitanika obzirom na utvrđenu ortoreksiju (p=0,032). Ortoreksija nervoza utvrđena je kod velikog broja ispitanika. Iako su mlade osobe koje su razvile ortoreksiju nervozu uglavnom adekvatne tjelesne mase, imaju veću sklonost uspoređivati svoj fizički izgled s izgledom drugih, što upućuje na iskrivljenu percepciju vlastitog tijela. Ovime se skreće pozornost na važnost educiranja mladih osoba o pravilnoj prehrani, posebice žena, te se potvrđuje važnost interdisciplinarnog pristupa u liječenju ortoreksije nervoze, koja bi trebala uključivati i psihološkupodršku.
23
Đurović, Ivana, i Arnes Rešić. "Peroralni preparati željeza u prevenciji i liječenju sideropenične anemije u dječjoj dobi". Hrvatski časopis zdravstvenih znanosti 3, nr 1 (4.05.2023): 48–55. http://dx.doi.org/10.48188/hczz.3.1.7.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Sideropenična anemija se javlja uslijed smanjenog unosa željeza hranom, kod poremećaja u apsorpciji željeza u probavnom traktu, zbog gubitka krvi ili zbog povećanih potreba organizma za željezom. Procjenjuje se da od sideropenične anemije pati oko 30% svjetske populacije, od čega je više od 40% predškolske djece. U prevenciji nastanka sideropenične anemije značajna je edu-kacija roditelja i populacije o važnosti pravilne prehrane i unosu željeza u organizam putem hrane. Najznačajnije je utvrditi uzrok anemije, a cilj liječenja je normalizacija hemoglobina, serumskog željeza te popunjavanje rezervi željeza. Liječenje sideropenične anemije se provodi peroralnim preparatima željeza koji su po svome sastavu organske ili anorganske soli željeza u dvovalentnom (fero) ili trovalentnom (feri) obliku. Ovim radom daje se sustavni pregled aktualnih smjernica, preporuka i postupaka koji se koriste u svrhu prevencije i liječenja sideropenične anemije u pedijatrijskoj populaciji. Također, u radu se daje pregled peroralnih prepa-rata željeza koji su registrirani lijekovi, dodaci prehrani i početne dojenačke formule, zastupljeni na hrvatskom tržištu.
24
Leskovar, Tamara, Timotej Knific, Irena Zupanič Pajnič, Doris Potočnik i Matija Črešnar. "Potencial interdisciplinarnih raziskav človeških skeletnih posmrtnih ostankov: četverni grob s poznoantičnega grobišča Bled – Pristava". Arheološki vestnik 75 (14.06.2024): 323–54. http://dx.doi.org/10.3986/av.75.11.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Analize človeških tkiv iz arheoloških kontekstov pomembno pripomorejo k razumevanju posameznikov in družb v preteklosti. Na primeru četvernega groba 336–339 s poznoantičnega grobišča Bled – Pristava predstavljamo potek in rezultate celostne interdisciplinarne raziskave, ki združuje nekaj pri raziskovanju skeletnih tkiv najpogosteje izvedenih analiz, rezultate teh pa povezujemo v širši arheološki in zgodovinski kontekst. Na podlagi zbranih podatkov je mogoče sklepati, da so bili štirje pokojniki, oče s hčerama in sinom, v skupni grob položeni sočasno in premišljeno, morda zaradi posebnih okoliščin ob smrti. Grobni pridatki postavijo kontekst v sredino 6. st., radiokarbonsko datiranje pa v čas 5. in prve polovice 6. st. Analize stabilnih izotopov kažejo nihanja v prehrani skozi različna življenjska obdobja, povezana s spremembo prehrane in fiziološkim stresom. Rezultati interdisciplinarne študije, izvedene na posmrtnih ostankih štirih oseb, prikazujejo, kako se različne analize dopolnjujejo in/ali med seboj potrjujejo, kako velik je njihov domet pri razumevanju življenja in smrti obravnavanih oseb ter kakšen je njihov potencial za razumevanje življenja celotnih skupnosti v določenih zgodovinskih obdobjih.
25
ŽIBRAT, Nika, Mihaela SKRT i Polona JAMNIK. "Uporaba β-galaktozidaze na področju živilstva in prehrane". Acta agriculturae Slovenica 110, nr 1 (5.10.2017): 5. http://dx.doi.org/10.14720/aas.2017.110.1.1.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
β-galactosidase is an enzyme with hydrolytic and transgalactosylation activity. The origin of the enzyme dictates the balance between both activities. Industrially used β-galactosidases are obtained with recombinant production from filamentus funghi <em>Aspergillus</em> sp. and yeasts <em>Kluyveromyces</em> sp. Recently thermostabile β-galactosidases have been subject of many research. The enzyme can be industrially used in free or immobilized form. Immobilization often provides better stability, reusability and lower expenses. Application of β-galactosidase is most common in food processing and nutrition, it is also used in medicine and ecology. Hydrolytic activity of the enzyme has long been used for reducing lactose content in milk, while transgalactosylitic activity is used for synthesis of products such as galactooligosaccharides, lactosucrose and others. The latter have a great potential in food industry for obtaining products with reduced lactose content and increasing of nutritional value by adding dietetic fibers such as galactooligosaccharides. Despite the potential it is vital that reaction mechanisms become better understood and optimization is in place in order to reach the usability of this enzyme at industrial level.
26
Vukić, Ivana, i Danijel Pravdić. "VAŽNOST PRAVILNE PREHRANE OSOBA OBOLJELIH OD ŠEĆERNE BOLESTI". Zdravstveni glasnik, nr 11 (31.05.2020): 71–80. http://dx.doi.org/10.47960/2303-8616.2020.11.71.
Pełny tekst źródła
27
Rugole, Vedrana, Jasna Pucarin-Cvetković i Milan Milošević. "Suplementi u prehrani zdravstvenih djelatnika tijekom pandemije COVID-19". Sestrinski glasnik 26, nr 2 (2021): 82–91. http://dx.doi.org/10.11608/sgnj.26.2.1.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Cilj: Cilj provedenog istraživanja bio je ispitati utjecaj pandemije COVID-19 na učestalost potrošnje suplemenata u prehrani zdravstvenih radnika. Ispitanici i metode: Ispitivanje je provedeno tijekom prosinca 2020. i siječnja 2021. godine na području grada Zagreba, a obuhvatilo je 279 zdravstvenih djelatnika DZ Centar (liječnici, medicinske sestre / medicinski tehničari, farmaceuti). Podaci su prikupljani putem upitnika prilagođenog potrebama ovog istraživanja. Razlike između skupine koja je imala promjenu u uzimanju suplementacije u odnosu na skupinu koja nije imala promjenu u uzimanju suplementacije tijekom pandemije COVID-19 analizirane su χ2 testom. Sve P vrijednosti manje od 0,05 smatrane su značajnima. Rezultati: Dobiveni rezultati ukazuju na značajnu naviku konzumiranja nekih dodataka prehrani među zdravstvenim djelatnicima, a pojava pandemije COVID-19 utjecala je na trećinu ispitanika da započnu s uzimanjem suplementa (11,5 %) ili da ih uzimaju više i češće nego prije pandemije (21,9 %). Od vitamina, tijekom pandemije COVID-19 među zdravstvenim djelatnicima, povećala se upotreba vitamina C (P = 0,001), vitamina D (P = 0,001) te kompleksa B vitamina (P = 0,048). Najveće povećanje odnosilo se na učestalost uzimanja vitamina D gdje se svakodnevno uzimanje povećalo 3,63 puta. Značajne razlike u uzimanju minerala, proteina i aminokiselina između skupine koja je imala promjenu u uzimanju suplementacije u odnosu na skupinu koja nije imala promjenu odnosile su se na uzimanje magnezija i cinka (P < 0,001). Od ostalih dodataka prehrani značajno se povećao unos beta-glukana (P < 0,001), ginko bilobe (P = 0,012), kolagena (P = 0,038) te homeopatskih pripravaka (P = 0,006). Zaključak: Pandemija COVID-19 značajno je utjecala na povećani unos dodataka prehrani kod zdravstvenih djelatnika. Na temelju najnovijih znanstvenih spoznaja i preporuka o prehrani za vrijeme COVID-19 trebalo bi više pažnje usmjeriti na principe pravilne prehrane te dnevne potrebe za vitaminima, mineralima, proteinima i antioksidansima zadovoljiti konzumacijom namirnica iz različitih kategorija hrane, a u slučajevima povećanog rizika od bolesti COVID-19 ili deficita pojedinih nutrijenata upotrebljavati i suplemente.
28
Ćaćić, Maja, Ana Vukelić i Zvonimir Šatalić. "Usklađenost tjelesne konstitucije i prehrane s obzirom na ayurvedske principe". Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam 14, nr 1-2 (3.09.2019): 10–16. http://dx.doi.org/10.31895/hcptbn.14.1-2.7.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Ayurvedska medicina je priznata od strane Svjetske zdravstvene organizacije, a usporedba principa suvremene znanosti o prehrani i ayurvedskih principa pokazuje određene podudarnosti. Cilj ovog istraživanja je bio ispitati korelaciju prehrambenih navika i tjelesne konstitucije ispitanika prema principima ayurvede. Podaci o tjelesnoj konstituciji (prakriti) dobiveni su ispunjavanjem testa za doshe, dok su podaci o prehrani prikupljeni upitnikom o učestalosti konzumiranja te posebno razvijenim upitnikom za prehrambene navike. U istraživanju je sudjelovalo 210 odraslih ispitanika (38,6 % muškaraca, 61,4 % žena). Od ukupnog broja ispitanika, 131 (62,38 %) imaju uravnoteženu tjelesnu konstituciju, dok njih 79 (37, 62 %) ima uneravnoteženu konstituciju. Za kapha tjelesnu konstituciju, rezultati su pokazali povezanost prehrambenih navika i konstitucije. Kod uneravnoteženih tjelesnih konstitucija, povezanost je uočena samo kod pitta neravnoteže i njezinih prehrambenih navika.
29
Matek Sarić, Marijana, Ivana Rumbak, Karlo Romanić, Ana Sarić, Petra Karaga i Ana Ilić. "Učinkovitost primjene prehrambenih preporuka i standarda za unos energije i masti u predškolskim ustanovama grada Zadra u desetogodišnjem razdoblju". Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam 17, nr 1-2 (2022): 11–19. http://dx.doi.org/10.31895/hcptbn.17.1-2.6.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
U Hrvatskoj su 2007. godine objavljene preporuke i standard za organizaciju prehrane u predškolskim ustanovama, pri čemu je jedan od ciljeva bio regulacija unosa masti i masnih kiselina. Stoga, cilj ovog rada je bio procijeniti i usporediti energijsku vrijednost i količinu masti i masnih kiselina u obrocima koji se nude u 5 predškolskih ustanova na području grada Zadra, nakon desetgodišnje implementacije novih preporuka i standarda. Ukupno 45 cjelodnevnih jelovnika (4 obroka) prikupljalo se tijekom 2007./2008. i 2018./2019. godine, pri čemu je masa namirnica u normativima izvagana, a sastojci i način pripreme prikupljani su intervjuom s kuhinjskim osobljem. Energijska vrijednost te količina masti i masnih kiselina izračunata je pomoću Američkih i Danskih tablica s kemijskim sastavom hrane i pića. U oba perioda prikupljanja energijska vrijednost jelovnika manja je od dnevnih preporučenih vrijednosti (80-84 %), kao i unosi ukupnih masti i masnih kiselina. Primijećeni je porast vrijednosti ω-6 masnih kiselina u 2018./2019. godini naspram 2007./2008. (3,4 g/dan vs. 4,5 g/dan; p=0,015). Nadalje postoje velike varijacije u količini ukupnih masti i masnih kiselina unutar jelovnika. Skupina meso, perad, riba i jaja (18 %) pridonose najvećem unosu ukupnih masti, potom mlijeko i mliječni proizvodi (14 %) te žitarice i proizvodi, krumpir i riža (11 %). Nije utvrđeno sustavno unaprjeđenje jelovnika te je potrebno identificirati kritične elemente u sustavu zbog kojih je unatoč postojanju preporuka i standarda izostalo unaprjeđenje prehrane.
30
Mišigoj-Duraković, Marjeta, Maroje Sorić i Zijad Duraković. "Anthropometry in cardio-metabolic risk assessment". Archives of Industrial Hygiene and Toxicology 65, nr 1 (1.03.2014): 19–27. http://dx.doi.org/10.2478/10004-1254-65-2014-2381.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
SažetakS visokom prevalencijom debljine i s njom povezanih kroničnih metaboličkih i srčano-žilnih bolesti aktualizirana je potreba primjene jednostavnih antropometrijskih pokazatelja u procjeni prekomjerne tjelesne mase i debljine i u primarnom probiru rizičnih skupina, najčešće ITM-om odnosno indeksom tjelesne mase. On se primjenjuje u epidemiološkim istraživanjima, ali i u svakodnevnom radu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, pri procjeni kardiovaskularnog rizika uz kliničku i laboratorijsku dijagnostiku, savjetovanju pravilne prehrane i praćenju učinaka dijetetskih mjera u prehrani te savjetovanju tjelesne aktivnosti i vježbanja. Međutim, s obzirom na to da nije pokazatelj tjelesnoga sastava, u individualnoj procjeni prekomjerne mase u mnogim slučajevima ne zadovoljava. To se osobito odnosi na procjenu tjelesno aktivnih osoba i sportaša s dobro razvijenom nemasnom tjelesnom masom, u kojih nalazimo prekomjernu tjelesnu masu, ali bez viška masti, kao i u osoba s normalnom tjelesnom masom i malom nemasnom masom i/ili gracilnim skeletom. Posljednjih desetljeća posebnu pozornost zaokuplja uloga različite raspodjele tjelesne masti u razvoju kroničnih metaboličkih i srčanožilnih bolesti. Najboljim antropometrijskim prediktorom kardiovaskularnog rizika smatra se opseg trbuha (OT). Neizravni je pokazatelj veličine nakupljanja visceralne masti. OT i omjer opsega struka i kukova dobri su pokazatelji distribucije tjelesne masti i kardio-metaboličkog rizika. Razmatra se varijabilnost i unutar skupine osoba s povećanim OT-om s obzirom na rizik od razvoja metaboličkog sindroma. Hipertrigliceridemija uz povećani OT smatra se prvim pokazateljem povećanog metaboličkog rizika. U radu su navedeni postupci analize tjelesnog sastava, posebno antropometrijski, koje se svrstava u skupinu jednostavnih i jeftinijih postupaka. Razvoj generaliziranih jednadžbi za procjenu gustoće tijela doveo je do uporabe antropometrije u analizi tjelesnog sastava u praktičnom radu.
31
Marić, Lucija, Elena Malešić, Katarina Šanko, Tamara Jurina, Davor Valinger, Jasenka Gajdoš-Kljusurić, Maja Benković i Ana Jurinjak-Tušek. "Application of CellDesigner program for nutrition planning and food safety control". Journal on Processing and Energy in Agriculture 23, nr 2 (2019): 32–37. http://dx.doi.org/10.5937/jpea1901032m.
Pełny tekst źródła
32
Kocković Zaborski, Tanja. "Proučavanje prehrane u Istri na primjeru etnološke analize tartufa kao gastronomskoga simbola regionalnoga identiteta". Zbornik za narodni život i običaje 59 (2017): 189–202. http://dx.doi.org/10.21857/90836cw4zy.
Pełny tekst źródła
33
Cerović, Zdenko. "PONUDA TRGOVAČKE ROBE U TURISTIČKOJ PONUDI OPATIJE". Tourism and hospitality management 10, nr 2 (lipiec 2004): 111–15. http://dx.doi.org/10.20867/thm.10.2.3.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Turistička potrošnja u gradu Opatiji obilježena je karakteristikama turističke potrošnje koje su prepoznatljive i za druge hrvatske destinacije. Opće poznata činjenica ukazuje da se najveći dio u strukturi turističke potrošnje odnosi na usluge smještaja, usluge prehrane i pića, a da na ostale usluge turisti troše znatno manje, te je to osnov izlaganja i interes prikaza o strukturi turističke potrošnje koja se odnosi na sustav turističke ponude trgovačke robe kao osnovnog motiva dolaska ili sadržaja turističke potrošnje turista na Opatijskoj rivijeri. Cilj prikaza je pokušaj objašnjenja koliko se može povećati turistička potrošnja, te koliko ponuda trgovačke robe može biti jedan od motiva dolaska i posjeta turističkih sadržaja i objekata koji djeluju na prostoru grada Opatije.
34
Nanjara, Ljiljana, i Vesna Bosanac. "Prehrana u Dalmatinskoj zagori pedesetih godina 20. stoljeća tijekom godišnjeg i životnog ciklusa". Etnološka istraživanja, nr 28 (22.12.2023): 59–71. http://dx.doi.org/10.32458/ei.28.4.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Tradicija pripreme hrane i blagovanja, koja kroz povijesni kontekst ima svoje razvojne etape, ovisi, između ostalog, o čimbenicima poput klime, tla, te raspoloživoj flori i fauni na određenom području.Izloženost Dalmatinske zagore kontinentalnoj klimi, malo obradivog zemljišta te njezin kamenit i surov krajolik direktno su utjecali na dostupnost hrane, način njenog blagovanja i običaje koji su se razvijali u takvom okruženju.Ovaj rad predočava odabir namirnica i načine pripreme jela te njihovu simboliku i značenje u životu žitelja Dalmatinske zagore tijekom godišnjeg i životnog ciklusa pedesetih godina 20. stoljeća.Također se ističe, kako važnost druženja i uživanja u jelu u posebnim prigodama, tako i vrijednost uravnotežene prehrane i svakodnevne tjelesne aktivnosti koje doprinose izostanku pretilosti i mnogih zdravstvenih problema suvremenog čovjeka.
35
Brkić, Danijel, Andrea Jajetić, Aleksandar Racz, Marijan Benić, Željka Pavlek, Željka Kuharić, Jasenka Šabarić, Ivana Prskalo i Jasna Bošnir. "Žitarice i mlinski proizvodi kao dobar izvor magnezija u svakodnevnoj prehrani". Journal of applied health sciences 7, nr 1 (3.02.2021): 71–86. http://dx.doi.org/10.24141/1/7/1/7.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Žitarice predstavljaju najrasprostranjeniju i najvažniju kulturu za prehranu ljudi. Važne su i kao sirovina u prehrambenoj industriji te čine osnovu piramide prehrane. Mlinski proizvodi također predstavljaju osnovne prehrambene proizvode. Glavni su mlinski proizvodi prekrupa, krupica i brašno. Magnezij je mineral koji je iznimno važan element u ljudskom organizmu. Zauzima četvrto mjesto po zastupljenosti kationa u organizmu te je drugi najčešći u stanicama. Ima važnu ulogu za katalitičku aktivnost više od 300 enzima u enzimatskim sustavima. Najvažniji je za pravilan rad srca te kao regulator fosfora i kalcija u kostima. Cilj je ovog rada utvrditi količinu magnezija u odabranim žitaricama i mlinskim proizvodima te prikazati zdravstvenu dobrobit magnezija. Tijekom analize sastava žitarica i mlinskih proizvoda analizirano je sveukupno 28 uzoraka. Od toga je bilo pet uzoraka kukuruza u zrnu, sedam uzoraka pšenice, 11 uzoraka pšeničnog brašna, brašno od integralne heljde bez glutena, zobena kaša, prosena kaša, kaša zobi, ječma i pira te kaša riže, kukuruza i heljde. Analiza je provedena na Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar”. Magnezij je nakon digestije s nitratnom kiselinom i vodikovim peroksidom u mikrovalnoj pećnici određen induktivno spregnutom plazmom s masenom spektrometrijom (ICP-MS). Količine magnezija u žitaricama iznosile su od 81,92 mg / 100 g do 145,21 mg / 100 g za pšenicu te od 111,68 mg / 100 g do 145,21 mg / 100 g za kukuruz. Prosječna vrijednost magnezija iznosila je 105,81 mg / 100 g za uzorke pšenice te 133,72 mg / 100 g za uzorke kukuruza u zrnu. Količina magnezija utvrđena u pšeničnom brašnu kretala se u rasponu od 23,17 mg / 100 g do 60,41 mg / 100 g, dok je srednja vrijednost magnezija iznosila 34,56 mg / 100 g. Količina magnezija u brašnu od integralne heljde bez glutena iznosila je 226,32 mg / 100 g. Utvrđena količina magnezija u zobenoj kaši, prosenoj kaši, kaši zobi, ječma i pira te kaši riže, kukuruza i heljde kretala se u rasponu od 76,77 mg / 100 g do 153,61 mg / 100 g. Srednja vrijednost magnezija za uzorke kaše iznosila je 122,98 mg / 100 g.
36
Brajdić, Igor, i Josip Bogović. "THE APPLICATION OF LINEAR PROGRAMMING IN NUTRITION AT THE CHILDREN’S HOME IN SLAVONSKI BROD". Tourism and hospitality management 10, nr 3-4 (grudzień 2004): 41–52. http://dx.doi.org/10.20867/thm.10.3-4.3.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
The nutrition model belongs to a broader set o f problems known as mixture problems. In the literature, it is used as one of the typical examples of linear programming solved by the simplex method. It is of interest to investigate the possibilities of applying this model to an actual situation, such as the problem of nutrition at the Children’s Home in Slavonski Brod. Despite certain limitations to the simplex method, as well as limitations in problem formulation, in which the issue of tastes is neglected, by solving the assigned mathematical model for nutrition using the simplex method an optimum solution has been reached which meets all the conditions set forth in the formulation of the problem. The application of the model using the simplex method indicates a possible annual saving of 74,866 kunas per single meal. Results obtained could serve as guidelines in analysing the costs of the Children’s Home and in improving costs management by helping to determine the optimum financial schedule for nutrition. Benefits would include reducing the costs of nutrition and minimizing the wastage of food.
37
Svetel, Ana, i Peter Simonič. "Uvodnik". Svetovi: revija za etnologijo, antropologijo in folkloristiko 1, nr 2 (31.07.2023): 8–15. http://dx.doi.org/10.4312/svetovi.1.2.8-15.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
K nastanku tematske številke sta prispevali dve okoliščini. Prva je povečano antropološko zanimanje za življenjski prostor in druge vrste, ki bivajo v njem. Živali postajajo priljubljen medij in merilo človeških odnosov z naravnimi in družbenimi okolji. V zadnjih dveh desetletjih je izšla cela vrsta revij in zbornikov, posvečena vprašanjem pravic živali, njihovega umetniškega upodabljanja, reje in prehrane, organizacije vsakdanjega življenja, vzgoje ipd. Ontološki obrat je prinesel novo specializacijo – t. i. večvrstno etnografijo, ki preizprašuje osrednje mesto ljudi in predstavlja preučevanje neudomačenih (nekoristnih) ali neopaznih živalskih in rastlinskih vrst ter procesov. Izbrani naslov tematske številke revije Svetovi izpostavlja spremembe znanstvene paradigme in jih prenaša v slovensko in evropsko etnologijo ter socialno/kulturno antropologijo. Druga spodbuda za pričujočo tematsko številko je bila priložnostna in domača. V projektu Evropske noči raziskovalcev – Humanistika, to si ti!, ki ga na Univerzi v Ljubljani vodi Filozofska fakulteta, je leta 2022 osrednji tematski fokus povzemal slogan Človek, žival.
38
Senčić, Đuro, i Danijela Samac. "Nutritivna vrijednost jaja u prehrani ljudi". Meso 19, nr 1 (2017): 68–72. http://dx.doi.org/10.31727/m.19.1.2.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Za ljudski organizam jaja sadrže sve potrebne hranjive tvari, ali u nedovoljnim količinama. Konzumna jaja su prirodno pakirana namirnica (konzerva), bogata rezervnim hranjivim tvarima, vrlo važna u ljudskoj prehrani. Sadrže sve za život potrebne hranjive tvari, a naročito su dobar izvor esencijalnih aminokiselina, esencijalnih masnih kiselina, vitamina topivih u mastima, vitamina B12 i kolina, lecitina, željeza, fosfora i drugog. Iako sadrže kolesterol, prema novijim istraživanjima za većinu ljudske populacije on nije uzrok hiperkolesterolemije i kardiovaskularnih bolesti. Zbog visoke nutritivne gustoće (odnosa energije i hranjivih tvari) naročito su pogodna za prehranu osjetljivih populacijskih skupina ljudi (djece, staraca, kroničnih bolesnika, trudnica).Ključne riječi
39
Sliva, Paula, Marinela Mandić, Jasna Bošnir, Sonja Serdar, Anna Pierobon, Jozica Raljević i Josipa Krković. "Research on the Impact of Temperature on Change in Olive Oil Quality". Journal of applied health sciences 6, nr 2 (7.10.2020): 249–59. http://dx.doi.org/10.24141/1/6/2/7.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Maslinovo ulje visokovrijedna je i kvalitetna namirnica te osnova svake mediteranske prehrane, ali i šire. Sama kvaliteta maslinova ulja, osim načina proizvodnje, uvjetovana je i načinom čuvanja. Svjesni smo činjenice da su maslinova ulja često izložena utjecaju svjetlosti i visokim temperaturama, koje znatno mogu utjecati na njegovu kvalitetu, kako kod proizvođača i distributera tako i kod samih potrošača. Cilj je ovoga rada u laboratorijskim uvjetima simulirati uvjete temperaturnih režima te duljine ekspozicije maslinovih ulja, prateći njihov utjecaj na parametre kvalitete ulja kao što su ukupna kiselost ulja, peroksidni broj, K-broj te promjenu sastava masnih kiselina, uključujući i promjenu senzorskih svojstava. Analizama je utvrđeno da temperatura i način skladištenja imaju znatan utjecaj na promjenu kvalitete ulja, osobito kada je riječ o ukupnoj kiselosti ulja i peroksidnom broju. Stoga je od iznimne važnosti da se ulje skladišti u prikladnoj ambalaži, odnosno tamnim staklenim bocama te da se skloni od utjecaja direktnih Sunčevih zraka i visoke temperature.
40
Carić, Mario, Mario Novak, Ivor Janković, Mislav Čavka, Andrea Rimpf, Anita Rapan Papeša, Daria Ložnjak Dizdar i Brina Zagorc. "Bioarheologija kasnoavarske populacije iz nalazišta Šarengrad – Klopare". Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 36 (2019): 161–80. http://dx.doi.org/10.33254/piaz.36.7.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Rad predstavlja preliminarne rezultate bioarheološke analize provedene na koštanim ostacima 46 osoba pronađenih u kasnoavarskoj nekropoli u Šarengradu u istočnoj Hrvatskoj. Dobiveni rezultati ukazuju da populaciju iz Šarengrada karakterizira visoka smrtnost djece prouzročena lošim zdravljem u ranome djetinjstvu što se očituje u visokim učestalostima pokazatelja subadultnoga stresa (cribra orbitalia i linearna hipoplazija zubne cakline) i periostitisa kao i slučajevima skorbuta. Paleodontološka analiza snažno ukazuje kako je veliki udio prehrane bio baziran na ugljikohidratima, tj. na poljodjelstvu kao glavnoj privrednoj grani. Odsustvo perimortalnih ozljeda snažno ukazuje na činjenicu da su članovi ove zajednice bili izloženi niskim stopama namjernoga nasilja te da su primarni uzroci uočenih ozljeda nesretni slučajevi. Tri slučaja maksilarnoga sinusitisa mogu se povezati s postupkom grijanja/kuhanja (peći i otvorena vatrišta) gdje je produljeno izlaganje dimu moglo dovesti do različitih bolesti dišnih puteva kao što je sinusitis. Naposljetku, usporedba šarengradskoga uzorka s drugim istovremenim uzorcima nije pokazala značajnije razlike, ukazujući na relativno slične uvjete života u široj regiji tijekom 8. stoljeća.
41
Krička, Tajana, Ana Matin, Mateja Grubor, Vanja Jurišić, Neven Voća, Goran Kiš i Tomislava Horvatić. "Hulled barley nutritional composition after drying and cooking thermal treatment". Krmiva 59, nr 2 (20.04.2018): 51–60. http://dx.doi.org/10.33128/k.59.2.1.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Prilikom prerade zrna ječma za potrebe prehrane ljudi, ječmu se skida ljuska te takvo zrno ječma ima smanjenu nutritivnu vrijednost. Kako bi se poboljšala nutritivna svojstva ječma nakon ljuštenja, ono se podvrgnulo termičkom tretmanu uparavanja zbog želatinizacije škroba. Stoga je bilo potrebno provesti istraživanje nutritivnih svojstava oljuštenog zrna ječma prije i poslije metode uparavanja (“cooking” postupak) i sušenja te odrediti utjecaj takve termičke dorade na nutritivni sastav zrna. U radu su obuhvaćene dvije sorte ječma, Bravo i Maxim. Oljuštenim zrnima spomenutih sorti određen je nutritivni sastav tj. kemijska svojstva prema standardnim metodama za određivanje udjela vlage, pepela, ulja, škroba i proteina. Nakon metode uparavanja (“cooking” metode) na tlaku od 0,5 bara i vremenu od 10 ili 15 minuta te sušenja uzoraka na temperaturama od 50 °C, 60 °C i 70 °C također je određen nutritivni sastav svakog uzorka. Istraživanje je pokazalo da metoda uparavanja utječe na promjenu nutritivnog sastava oljuštenog zrna ječma jer je kod svih komponenata nutritivnog sastava došlo do promjena u odnosu na početne uzorke.
42
Beluhan, Sunčica, Katja Cukon i Mirela Ivančić Šantek. "Nutritivna vrijednost i antioksidacijska aktivnost jestivih samoniklih gljiva Albatrellus pes-caprae i Armillaria mellea". Glasnik zaštite bilja 43, nr 6 (14.12.2020): 38–51. http://dx.doi.org/10.31727/gzb.43.6.5.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Ovo istraživanje namijenjeno je određivanju prosječnog kemijskog sastava, udjela bioaktivnih spojeva i antioksidacijske aktivnosti jestivih samoniklih gljiva Albarellus per-caprae i Armilaria mellea. Rezultati određivanja kemijskog sastava su pokazali da su gljive bogat izvor bjelančevina i ugljikohidrata te da imaju male količine masti, a dobar su izvor energije. Koncentracije pet bioaktivnih spojeva (askorbinska kiselina, β-karoten, likopen, ukupni fenoli i flavonoidi) određene su ekstrakcijom plodišta gljiva u vrućoj vodi i metanolu. Tri komplementarna kemijska ispitivanja; reducirajuća snaga, uklanjanje slobodnih radikala (DPPH) i sposobnost keliranja iona željeza korišteni su za određivanje antioksidacijskih svojstava ekstrakata. Najveće vrijednosti antioksidacijskog kapaciteta određene su u ekstraktima A. mellea s vrućom vodom (9,01 μM TE/g s.tv. u reducirajućoj snazi, 65% u sposobnosti uklanjanja slobodnih radikala, i 85% u sposobnosti keliranja). Vrijednosti EC50 za tri različita ispitivanja antioksidanta bile su između 1,63 mg/ mL i 6,86 mg/mL. Zbog ovih karakteristika, jestive samonikle gljive A. per-caprae i A. mellea mogu biti dio dobro uravnotežene prehrane i izvor bioaktivnih sastojaka.
43
Turkalj, Domago. "Problems of shift work of healthcare workers and influence on the circadia rhythm". Nastavnička revija 5, nr 1 (21.05.2024): 57–70. http://dx.doi.org/10.52444/nr.5.1.5.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Radno mjesto predstavlja jednu od najvažnijih socijalnih odrednica zdravlja, a zdravo radno okruženje preduvjet je fizičkoga, mentalnog i socijalnog zdravlja. Zanimanje medicinske sestre / medicinskog tehničara jedno je od zanimanja koja iziskuju 24-satnu dostupnost usluga, kao i dostupnost djelatnika, pružatelja tih istih usluga. Budući da je ljudska biologija vrlo prilagođena sinkroniziranom ciklusu svjetlosti i tame, smjenski rad sa sobom nosi niz potencijalnih rizika koji mogu utjecati na cjelokupno zdravlje osobe te može negativno utjecati na zdravlje i dobrobit radnika, posebno noćne smjene. Poznato je da smjenski rad remeti postojeći odnos između našeg unutarnjeg sata i okoline. Negativne posljedice uključuju cjelokupno pogoršanje zdravlja, poremećaj cirkadijanog ritma fiziološkog funkcioniranja, poremećaj obrasca prehrane i spavanja, ali i mnogo teže poremećaje koji utječu na kardiovaskularni, gastrointestinalni i neurofiziološki rad. Noćni i smjenski rad dovode do stalne izmjene faza ritma budnosti i spavanja zbog čega nastaje poremećaj cirkadijanog ritma, što ima negativan utjecaj na fizičko i psihičko zdravlje pojedinaca.
44
Hrg, Sandra. "Utjecaj prehrane bogate cjelovitim žitaricama na metaboličke faktore rizika kod zdravih osoba i osoba s blagim stupnjem metaboličkoga sindroma". Journal of Applied Health Sciences 3, nr 2 (18.12.2017): 285–94. http://dx.doi.org/10.24141/1/3/2/14.
Pełny tekst źródła
45
Rumora Samarin, Ivana, Lora Štrbac, Anja Vukomanović, Zvonimir Šatalić i Ines Panjkota Krbavčić. "Importance of the interdisciplinary approach in patient care". Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam 18, nr 1-2 (29.12.2023): 42–48. http://dx.doi.org/10.31895/hcptbn.18.1-2.5.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Interdisciplinaran pristup koji uključuje suradnju između liječnika i nutricionista ključan je u liječenju bolesti i stanja povezanih s prehranom. Taj holistički pristup omogućuje cjelovitu brigu o pacijentima, uzimajući u obzir njihove prehrambene potrebe i ciljeve. Cilj ovog rada bio je procijeniti opće znanje o prehrani među liječnicima, specijalistima gastroenterologije, endokrinologije, medicine rada, opće prakse te nutricionistima. Podaci o znanju prikupljeni su pomoću validiranog upitnika modificiranog za potrebe istraživanja kako bi se procijenili različiti aspekti znanja o prehrani. Rezultati su pokazali značajne razlike u odgovorima s obzirom na liječničku specijalizaciju, pri čemu su endokrinolozi postigli najbolje rezultate (71,5 ± 3,54). Nutricionisti su postigli općenito bolje rezultate (71,31 ± 3,59) u usporedbi s liječnicima (63,23 ± 6,23), što ukazuje na važnost njihove uključenosti u područje prehrambene skrbi. Dobiveni rezultati naglašavaju važnost multidisciplinarnog pristupa i uspostavljanja suradnje između liječnika i nutricionista kako bi se osigurala optimalna prehrambena skrb za pacijente.
46
Florjančič, Petra, i Marija Milavec Kapun. "Prehranjevanje oseb z napredovalo demenco". Obzornik zdravstvene nege 56, nr 2 (21.06.2022): 141–53. http://dx.doi.org/10.14528/snr.2022.56.2.3099.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Uvod: Napredovala stopnja demence je terminalna stopnja v kliničnem poteku demence, za katero sta poleg kognitivnih, telesnih, vedenjskih in psiholoških okvar značilna izguba samostojnosti pri izvajanju osnovnih dnevnih opravil ter visoko tveganje za podhranjenost. Namen raziskave je predstaviti pristope za zagotavljanje optimalne prehranjenosti pri osebah z napredovalo stopnjo demence v institucionalni oskrbi.Metode: Narejen je bil integrativni pregled literature, objavljene med letoma 2014 in 2019. Za identifikacijo relevantne literature smo uporabili iskalni niz dementia OR alzheimers OR cognitive impairment OR memory loss AND feeding OR eating OR nutrition, pregledani sta bili podatkovni bazi CINAHL in MEDLINE. V končno analizo je bilo vključenih 19 člankov.Rezultati: Izsledki pregleda literature so bili razporejeni v štiri kategorije: (1) spodbujanje samostojnosti pri hranjenju, (2) uporaba prilagojene prehrane, (3) obvladovanje motenj požiranja in (4) na posameznika usmerjena oskrba.Diskusija in zaključek: Pristopi pri zagotavljanju kakovosti življenja oseb z napredovalo stopnjo demence so usmerjeni k spodbujanju samostojnosti pri hranjenju. Slednje se lahko dosega z intervencijami na področju obvladovanja upada umskih in telesnih sposobnosti, motenj požiranja, z zagotavljanjem prehranskega vnosa per os ter izvajanjem oskrbe, usmerjene k posamezniku.
47
Sušan, Dorian, Kristina Batelja Lodeta, Snježana Bolarić, Jelena Gadže, Vesna Očić i Josip Gugić. "Uzgoj, nutritivna svojstva i korištenje žižule (Ziziphus jujuba Mill.)". Glasnik zaštite bilja 43, nr 5 (29.10.2020): 42–49. http://dx.doi.org/10.31727/gzb.43.5.5.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Žižula (Ziziphus jujuba Mill.) je voćna vrsta porijeklom iz Kine gdje se uzgaja gotovo 4000 godina. Po broju stabala najbrojnija je voćna vrsta u Kini. Plod je koštunica koji može biti oblog ili izduženog oblika, od veličine višnje pa do veličine šljive i karakterističnog je slatko-kiselog okusa. Žižula je izuzetno specifična zbog svoje neobične strukture izbojaka te kasnijeg kretanja i ranijeg završetka vegetacije u odnosu na ostale voćne vrste. Plodovi su izuzetno bogati vitaminom C. Neizostavan je dio prehrane u Kini te ima veliku važnost u tradicionalnoj medicini za liječenje mnogobrojnih bolesti. U Hrvatskoj se žižula može pronaći u Istri i Dalmaciji gdje se najčešće koristi kao samostalno stablo u dekorativne svrhe. Najpovoljnije vrijeme sadnje za žižulu je u proljeće u vrijeme bubrenja pupova. Berba žižule počinje od kraja kolovoza i traje do studenoga ovisno o sorti. Plodonošenje počinje u drugoj godini nakon sadnje, a punu rodnost nakon 4 do 5 godina. U voćnjacima se prirodi kreću od 18 do 50 kg po stablu. Zbog svoje izuzetne otpornosti na sušu te prilagođenosti mediteranskoj klimi, žižula je izuzetno zanimljiva voćna vrsta za uzgoj.
48
Drnovšek, Rok, i Andreja Kvas. "Zdravstveni coaching kot pristop zdravstvene vzgoje k zdravemu življenjskemu slogu mladih". Obzornik zdravstvene nege 54, nr 4 (14.12.2020): 326–37. http://dx.doi.org/10.14528/snr.2020.54.4.3010.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Uvod: Sočasna podvrženost več dejavnikom tveganja v povezavi z nezdravim življenjskim slogom vodi v nastanek kroničnih nenalezljivih bolezni in je v Sloveniji najbolj razširjena med mladimi odraslimi (25–34 let). Zdravstveni coaching je pristop zdravstvene vzgoje, ki bi bil lahko uporaben za zmanjševanje pojavnosti multiplih dejavnikov tveganja v povezavi z nezdravim življenjskim slogom med mladimi. Namen raziskave je bil pregledati in analizirati literaturo o uporabi zdravstvenega coachinga za zdrav življenjski slog mladih.Metode: Izveden je bil pregled znanstvene literature v podatkovnih bazah PubMed in PubMed Central. Upoštevana so bila priporočila PRISMA. Identificirane zadetke smo uvrstili v nivo hierarhije dokazov in ocenili kakovost s pomočjo orodja za ocenjevanje kakovosti raziskav z mešano metodološko zasnovo.Rezultati: Izmed 777 identificiranih zadetkov je bilo v končno analizo vključenih sedem izvirnih znanstvenih člankov. Zdravstveni coaching je pri obravnavi multiplih dejavnikov tveganja v povezavi z nezdravim življenjskim slogom najpogosteje uporabljen za hkratno promocijo zdrave prehrane in telesne dejavnosti. Uporaba pristopa pri mlajših od 35 let pogosto vključuje rabo sodobne informacijsko-komunikacijske tehnologije.Diskusija in zaključek: Zdravstveni coaching lahko pomembno vpliva na odpravo in preprečevanje multiplih dejavnikov tveganja v povezavi z nezdravim življenjskim slogom med mladimi. Implementacija pristopa mora temeljiti na premišljeni zasnovi in neprekinjeni evalvaciji uspešnosti in učinkovitosti.
49
Štargl, Mihaela, i Marina Švelec. "Learning about the energy effects of nutrition of living beings through game". Educatio biologiae, nr 9 (28.02.2023): 107–16. http://dx.doi.org/10.32633/eb.9.11.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Učenje kroz igru tehnika je koja uz pažljivo osmišljavanje može potaknuti aktivno učenje temeljeno na kritičkom promišljanju uz suradnju učenika. Uz dobro osmišljenu igru usvajanje nastavnih sadržaja je učinkovitije jer pobuđuje interes učenika. Učenici uglavnom samostalno oblikuju primjere hranidbenih lanaca, ali se mogu uočiti poteškoće u razumijevanju prijenosa energije kroz hranidbeni lanac. Igra “Zvjezdica za zvjezdicom” razvijena je u sklopu projekta (IP-CORONA-2020-12-3798), kojeg sufinancira Hrvatska zaklada za znanost. Cilj igre je osigurati razumijevanje hranidbenih odnosa kod učenika te njihovo povezivanje s prijenosom energije kroz hranidbeni lanac. Igra je provedena s 50 učenika 8. razreda. Raspravom s učenicima temeljem njihovih odgovora na radnim listićima, osmišljenim u svrhu vrednovanja za učenje, utvrđeno je da su učenici uglavnom uspješno ostvarili odgojno-obrazovne ishode koji provjeravaju razumijevanje hranidbenih odnosa i energijskih učinaka prehrane. Na temelju riješenosti zadataka na radnim listićima utvrđeno je da su uspješno usvojeni koncepti Međuovisnost živih bića, Održavanje ravnoteže u prirodi te Pretvorbe energije na razini ekosustava. Manje poteškoće su vidljive u razumijevanju koncepta Prijenos energije kroz hranidbeni lanac. Na temelju analize učeničkih odgovora, pretpostavlja se da bi boljem uspjehu pridonijela dublja rasprava temeljena na analizi učeničkih odgovora na pitanja po završetku igre.
50
Sabo, Nikolina, Rosemary Vuković, Ana Vuković i Ivana Štolfa Čamagajevac. "Biofortifikacija selenom". Glasnik zaštite bilja 44, nr 6 (15.12.2021): 101–8. http://dx.doi.org/10.31727/gzb.44.6.11.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Selen (Se) je mikronutrijent koji se u prirodi pojavljuje u tragovima, ali u brojnim organskim i anorganskim oblicima. Primijenjen u odgovarajućim koncentracijama ima brojne pozitivne učinke na organizme, dok izloženost prekomjernim koncentracijama Se vodi ka toksičnosti i oksidacijskom stresu. Količina Se koja se dnevno unosi prehranom odraz je zastupljenosti elementa u tlu. Na svjetskoj razini prevladavajući je udio područja siromašnih Se, stoga se pojavljuje i velik broj oboljelih od malnutricije. Obećavajuće rješenje problema je biofortifikacija usjeva, ponajprije pšenice, jedne od najzastupljnijih žitarica u prehrani ljudi. Biofortifikacija usjeva poboljšava kvalitetu prehrambenih proizvoda uslijed povećanja koncentracije bioraspoloživog Se, a na područjima siromašnim Se najčešći izbor je agronomska biofortifikacija.