Kliknij ten link, aby zobaczyć inne rodzaje publikacji na ten temat: Pasmindo.
Artykuły w czasopismach na temat „Pasmindo”
Utwórz poprawne odniesienie w stylach APA, MLA, Chicago, Harvard i wielu innych
Sprawdź 50 najlepszych artykułów w czasopismach naukowych na temat „Pasmindo”.
Przycisk „Dodaj do bibliografii” jest dostępny obok każdej pracy w bibliografii. Użyj go – a my automatycznie utworzymy odniesienie bibliograficzne do wybranej pracy w stylu cytowania, którego potrzebujesz: APA, MLA, Harvard, Chicago, Vancouver itp.
Możesz również pobrać pełny tekst publikacji naukowej w formacie „.pdf” i przeczytać adnotację do pracy online, jeśli odpowiednie parametry są dostępne w metadanych.
Przeglądaj artykuły w czasopismach z różnych dziedzin i twórz odpowiednie bibliografie.
1
Čačić, Mato, Nađa Lubina Malus, Mario Tretinjak, Vedran Klišanić, Željko Mahnet i Vesna Orehovački. "Revitalizacija hrvatskog uzgoja Mangulice". Stočarstvo 71, nr 1-2 (25.08.2017): 44–55. http://dx.doi.org/10.33128/s.71.1-2.6.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Pasmina svinja mangulica je stara pasmina svinja koja je imala veliku ulogu u hrvatskom stočarstvu u kojem se uzgaja više od stoljeće i pol, a u pojedinim razdobljima bila je najznačajnija pasmina svinja u Hrvatskoj, posebice u Slavoniji. Njezin značaj bio je velik u podmirenju prehrambenih potreba, ali i kao temelja nastanka hrvatske izvorna pasmine crna slavonska svinja. Danas se Hrvatskoj uzgaja mali broj jedinki ove pasmine, te u cilju očuvanja Hrvatska poljoprivredna agencija 2016. godine je započela postupak utemeljenja registra pasmine te u izradu programa očuvanja. Registar pasmine danas broji 113 rasplodnih grla nerasta i krmača, a zastupljena su sva tri tipa mangulice (bijeli, crveni i lasasti). Iako mangulica nije naša izvorna pasmina, duga tradicija uzgoja, njezin povijesni značaj u životu građana te uloga u stvaranju crne slavonske svinje, nesumnjivo su činjenice za ulaganje intenzivnog rada u očuvanju hrvatskog uzgoja mangulice te njezino svrstavanje u Popis izvorni i zaštićenih pasmina domaćih životinja Republike Hrvatske, a što potvrđuju brojni povijesni pisani dokazi i znanstvena istraživanja.
2
Samardžija, Marko, Jelka Pleadin, Miroslav Benić, Nina Kudumija, Dražen Đuričić i Ines Gulić. "Variations in the concentration of 17ß-oestradiol and testosterone levels in calves of different sex, age, breed and farm origin". Veterinarska stanica 51, nr 3 (18.05.2020): 255–65. http://dx.doi.org/10.46419/vs.51.3.3.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Fiziološke koncentracije spolnih hormona 17β-estradiola i testosterona varijaju s obzirom na vrstu životinje, dob, spol, pasminu, način držanja, hranidbu, stres i okolišne čimbenike. Navedeni hormoni su nužni za rast i razvoj životinje te njihovu spolnu zrelost i reproduktivnu funkciju. Zbog svog anaboličkog učinka koristili su se u prošlosti u intenzivnoj stočarskoj proizvodnji kao promotori rasta, putem stočne hrane ili u obliku implatanta. No, zbog svojih toksičnih učinaka u životinja i ljudi, uključujući mutagenost, kancerogenost i teratogenost, njihova je uporaba zabranjena u svrhu proizvodnje hrane životinjskog podrijetla. Danas je dopušteno korištenje prirodnih hormona samo u terapeutske svrhe za liječenje poremećaja reprodukcije i gravidnosti. S obzirom na stalni razvoj novih sintetskih tvari koje bi mogle imati anabolički učinak i mogu zlouporabu, nužno je tijekom redovitog provođenja kontrole te poznavanja fizioloških vrijednosti razina ovih hormona. Cilj ovog rada, uzimajući u obzir sve navedeno, bilo je istražiti razine prirodnih hormona 17β-estradiola i testosterona u krvi teladi različitog spola, pasmina, dobi i farmskog podrijetla na području Republike Hrvatske. U tu svrhu s tri različite farme na području Republike Hrvatske nasumično su izabrana 32 teleta različitog spola (5 muških i 27 ženskih), dobi 2 ‒ 5 mjeseci starosti, različitih pasmina i kategorija (13 teladi simentalske pasmine, 2 teladi mesne pasmine, 17 teladi holštajnske pasmine). Prilikom općeg kliničkog pregleda životinje od strane nadležnog veterinara, nisu primijećeni nikakvi znaci bolesti ili stanja koje bi mogle utjecati na razine ovih hormona. Prosječna razina 17β-estradiola iznosila je 28,8±11,0 ng/L. Koncentracija testosterona bila je niža od limita detekcije primjenjene analitičke metode u 24 uzorka plazme teladi, a detektirana je u 8 uzoraka s prosječnom koncentracijom od 126,7±167,5 ng/L, ukazujući na široku varijabilnost u koncentracijama ovog hormona. Statistički značajna razlika u koncentracijama određena je jedino za 17β-estradiol s obzirom na pasminski sastav i farmu podrijetla (P<0,05). S obzirom da su ustvrđene koncentracije u skladu s fiziološkim razinama iz ranije provedenih istraživanja u literaturi, u pretraživane teladi se može isključiti sumnja na ilegalnu uporabu sredstava s anaboličkim učinkom.Ključne riječi
3
Škorput, Dubravko, Andreja Vertuš, Vedran Klišanić, Danijela Karolyi i Zoran Luković. "Utjecaj pasmine i spola na dnevni prirast u testu svinja u proizvodnim uvjetima". Stočarstvo 71, nr 1-2 (25.08.2017): 39–43. http://dx.doi.org/10.33128/s.71.1-2.5.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj pasmine i spola svinja na dnevni prirast u testu u proizvodnim uvjetima. Istraživanje je obuhvatilo 62 469 zapisa iz testa svinja u proizvodnim uvjetima od 1998. do 2017. godine u Republici Hrvatskoj. U istraživanje su bile uključene svinje četiri čiste pasmine: landras (L), veliki jorkšir (VJ), pietren (P), durok (D) te oba recipročna križanca LxVJ. Oba promatrana utjecaja imala su značajan utjecaj (P<0,05) na dnevni prirast. Uočena je statistički značajna razlika u dnevnom prirastu između pasmina. Prosjeci dobiveni metodom najmanjih kvadrata pokazuju da su svinje pasmine durok imale najveći dnevni prirast sa 583 g, zatim ih slijede križanci LxVJ sa 532 g i VJxL sa 529 g. Dnevni prirast za velikog jorkšira iznosi 528 g, a najmanji prirast je zabilježen kod pietrena sa 519 g. Utvrđena je značajna razlika (P<0,05) u dnevnom prirastu u testu u proizvodnim uvjetima između spolova (nerastića i nazimica) gdje prosječni dnevni prirast dobiven metodom najmanjih kvadrata iznosi 569 g u nerastića i 508 g u nazimica.
4
Čačić, Mato, Zoran Grgić, Marija Špehar, Branka Šakić Bobić, Nina Karapandža Karlović, Ivana Čačić i Ante Ivanković. "Economic use of male calves in dairy farms". Stočarstvo 77, nr 1-2 (19.06.2023): 3–20. http://dx.doi.org/10.33128/s.77.1-2.1.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Dio teladi oteljenih na mliječnim farmama ili je neprikladan ili nije potreban za zamjenu muznog stada i kao višak se prodajom izlučuje iz uzgoja. U cilju utvrđivanja modela korištenja muške i križane teladi u mliječnim farmama u sustavu kontrole mliječnosti u Republici Hrvatskoj, anketirano je 1717 upravitelja mliječnih farmi. Najvećim dijelom muška telad prodaje se kao sisajuća ili mlada telad, a samo 26,6 % farmi je telad zadržalo u tovu do kategorije utovljene junadi. Prosječna dob pri prodaji je iznosila 47 dana, a do 30 dana starosti mušku telad je prodalo 56,8 % farmi. Očekivano, holštajn muška telad prodaje se ranije u odnosu na mušku telad drugih mliječnih pasmina. Pasmina ima veliki utjecaj na prodajnu dob i cijenu muške teladi, a simentalska telad je prodavana po najvećoj cijeni i u najstarijoj dobi. Velike farme ranije prodaju mušku telad, a između veličine muznog stada i dobi pri prodaji utvrđena je negativna korelacija (p<0,01). Muška telad prodavana je po prosječnoj cijeni od 332,14 €, a prodajna cijena bila je usko povezana s pasminom i dužinom uzgoja teladi na farmi. Prodajna cijena i razdoblje zadržavanja muške teladi na farmi razlikovala se između regija u kojoj se farme nalaze. Razlike u prosječnoj prodajnoj cijeni prema županijama rezultat su različitih pasminskih struktura i veličina muznih stada na mliječnim farmama. Utvrđeno je da na modele ekonomskog korištenja muške teladi značajan utjecaj imaju pasmina, veličina farme i regija u kojoj se farme nalaze.
5
Škorput, Dubravko, Krešimir Salajpal, Zoran Luković, Danijel Karolyi, Željko Mahnet, Sven Menčik i Vedran Klišanić. "Analiza porijekla banijske šare svinje". Stočarstvo 72, nr 1-2 (15.05.2019): 12–17. http://dx.doi.org/10.33128/s.72.1-2.2.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Genetska raznolikost unutar autohtonih pasmina svinja se smanjuje kao posljedica smanjenja veličina populacija. Stoga se posljednjih godina posebna pozornost pridaje očuvanju genetske raznolikosti takvih pasmina. Cilj istraživanja bio je utvrditi genetsku raznolikost banijske šare svinje koristeći podatke o porijeklu životinja. Podaci o porijeklu sadržavali su 721 zapis o porijeklu svinja banijske šare pasmine u razdoblju od 2010 do 2017. godine. Referentna populacija sadržavala je sve životinje iz porijekla. Kvaliteta i cjelovitost pedigrea utvrđena je korištenjem slijedećih parametara: prosječni maksimalni broj generacija praćenih unatrag, prosječan broj punih generacija, te prosječan broj ekvivalentnih generacija. Genetska raznolikost populacije opisana je slijedećim parametrima: prosječni koeficijent uzgoja u srodstvu (F), stopa promjene koeficijenta uzgoja u srodstvu (ΔF), efektivna veličina populacije (Ne), prosječna srodnost u populaciji, te efektivni broj začetnika (Nef). Genetski intervali za četiri selekcijska puta izraženi su kao prosječna dob roditelja u trenutku rođenja potomaka. Prosječni maksimalni broj generacija iznosio je 2,47, prosječan broj punih generacija 1,50, dok je prosječni broj ekvivalentnih generacija iznosio 2,00. Prosječni koeficijent uzgoja u srodstvu iznosio je 3,68%, a stopa promjene uzgoja u srodstvu 1,74% po generaciji. Prosječna srodnost u populaciji iznosila je 9,32%, dok je efektivna veličina populacije iznosila 28,81. Prosječno trajanje generacijskog intervala iznosilo je 2,17 godine. Rezultati analize porijekla pokazali su potrebu za ulaganjem dodatnih napora kako bi se očuvala genetska raznolikost unutar populacije banijske šare svinje. Tome može pridonijeti plansko sparivanje životinja te primjena selekcije s optimiziranim doprinosom.
6
Ceranac, Dora, Zoran Luković i Dubravko Škorput. "Genetska raznolikost hrvatskih autohtonih pasmina svinja". Stočarstvo 75, nr 1-2 (26.11.2021): 13–21. http://dx.doi.org/10.33128/s.75.1-2.2.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Cilj rada bio je opisati genetsku strukture te parametre genetske raznolikosti autohtonih pasmina svinja Hrvatske temeljem dosadašnjih podataka u dostupnoj literaturi. Očuvanju genetske raznolikosti autohtonih pasmina se posljednjih desetljeća pridaje sve veća pozornost jer predstavljaju kulturno i genetsko nasljeđe te zbog svoje otpornosti na bolesti i prilagodljivosti različitim uvjetima mogu imati važnu ulogu u popravljanju konstitucijskih svojstava hibrida i plemenitih pasmina. Povećana uporaba hibridnih linija i plemenitih pasmina u uzgoju i proizvodnji rezultirala je smanjenjem populacija izvornih pasmina te promjenom njihove genetske strukture. Kao posljedica navedenog, populacije izvornih pasmina imaju vrlo visoku stopu uzgoja u srodstvu, nisku genetsku raznolikost te vrlo često u ovakvim populacijama dolazi do procesa „uskog grla“. U cilju održavanja genetske raznolikosti hrvatskih autohtonih pasmina svinja potrebno je provoditi plansko sparivanje uz kontrolu podrijetla, praćenje održive stope uzgoja u srodstvu te provoditi selekciju s optimiziranim doprinosom u uzgojnim programima.
7
Brown, Christine, i James Ma. "The collapse of Pasminco: misjudgment, misfortune and miscalculation". Australian Journal of Management 36, nr 2 (sierpień 2011): 287–312. http://dx.doi.org/10.1177/0312896211410795.
Pełny tekst źródła
8
Burgess, F. L. "OK100 tank cell operation at Pasminco — Broken Hill". Minerals Engineering 10, nr 7 (lipiec 1997): 723–41. http://dx.doi.org/10.1016/s0892-6875(97)00051-4.
Pełny tekst źródła
9
Kurečić, Vladimir, Dalibor Bedeković, Zoran Grgić, Stjepan Mužic i Zlatko Janječić. "Stanje i gospodarske perspektive uzgoja zagorskog purana u Varaždinskoj županiji". Stočarstvo 72, nr 1-2 (15.05.2019): 29–34. http://dx.doi.org/10.33128/s.72.1-2.5.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Puran se na širem području Hrvatskog zagorja uzgaja od 16. stoljeća. Nakon otkrića Novog svijeta vjerojatno je iz Srednje Amerike brodovima stigao u Europu, najvjerojatnije u Španjolsku, zatim u Englesku pa u Njemačku i Italiju, odakle se proširio i u naše krajeve. S vremenom se udomaćio, nije se križao s drugim pasminama pa je specifičan uzgoj u malim jatima koja su veći dio života provela na otvorenom u prirodi skupljajući hranu uvjetovao razvoj specifičnih morfoloških i fizioloških svojstava. Utjecao je na kvalitetu mesa, po čemu je zagorski puran poznat te se smatra specijalnom pasminom u gospodarskom smislu, a u uz to ima i veliko značenje kao vrijedan element biološke raznolikosti Hrvatske. U prošlosti se ova izvorna pasmina peradi slabo izučavala, tek nešto prije drugog svjetskog rata, iako je tada predstavljala značajan izvozni proizvod tradicionalnog uzgoja u zemlje zapadne Europe. Od drugog svjetskog rata do sredine devedesetih godina prošloga stoljeća zagorski puran gotovo je izumro i nestao. Svojom inicijativom i stručnošću, koncem devedesetih godina prošloga i početkom ovoga stoljeća spasili su ga pojedini entuzijasti i stručnjaci Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Od tada se zagorski puran ozbiljnije istražuje, podupire i promovira, iako mu broj jedinki još uvijek varira na godišnjoj razini. U svakom je slučaju spašen, čak je u nekim inicijativama povremeno bio i ozbiljna robna marka kojoj, na kraju se pokazalo, treba stabilnost i kontinuitet uzgoja. Ovaj rad prikazuje stanje i gospodarske perspektive zagorskog purana u Varaždinskoj županiji.
10
Kershaw, M. G. "Modernisation of the leaching circuit at Pasminco metals—EZ". Hydrometallurgy 39, nr 1-3 (październik 1995): 129–45. http://dx.doi.org/10.1016/0304-386x(95)00026-d.
Pełny tekst źródła
11
Vargek, Marija, Miljenko Konjačić, Krešimir Salajpal, Zvonimir Prpić i Nikolina Kelava Ugarković. "Obilježja govedarske proizvodnje na području Sisačko-moslavačke županije". Stočarstvo 75, nr 1-2 (26.11.2021): 33–42. http://dx.doi.org/10.33128/s.75.1-2.4.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Sisačko-moslavačka županija smjestila se u južnom dijelu središnjeg dijela Republike Hrvatske i druga je po veličini županija s obzirom na površinu poljoprivrednog zemljišta. Stočarstvo je najvažnija grana poljoprivredne proizvodnje uglavnom vezana za pašno držanje životinja (goveda, konji) na području Lonjskog i Odranskog polja. Govedarstvo čini okosnicu stočarske proizvodnje pri čemu dominira simentalska pasmina. Negativni trendovi u kretanju broja goveda na državnoj razini prisutni su i na navedenom području, a odnose se prvenstveno na pad broja mliječnih i kombiniranih pasmina goveda. Tijekom posljednjeg desetljeća raste zanimanje uzgajivača za uzgoj mesnih pasmina goveda što se očituje porastom broja krava svih čistokrvnih mesnih pasmina uključujući i neke koje se nisu ranije uzgajale na području Sisačko-moslavačke županije (salers i aubrak). Također, broj izvornih pasmina bilježi blagi porast u promatranom razdoblju. Navedene promjene pasminske strukture mogle bi poslužiti kao primjer korištenja prirodnih resursa i pašnjačkih površina i na ostalom području Republike Hrvatske.
12
Chudacek, M. W., S. H. Marshall, M. A. Fichera, J. Burgess i F. L. Burgess. "Super-scavenging of zinc tailings by FASTFLOT 2500 at Pasminco Mining, Broken Hill". Minerals Engineering 10, nr 4 (kwiecień 1997): 357–66. http://dx.doi.org/10.1016/s0892-6875(97)00013-7.
Pełny tekst źródła
13
Mamić, Marija, Boris Pirkić, Valentina Plichta, Tajna Kovač i Petra Dmitrović. "Liječenje pasa s grudno-slabinskim sindromom". Veterinarska stanica 51, nr 3 (18.05.2020): 276–80. http://dx.doi.org/10.46419/vs.51.3.4.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Bolest međukralježničnog diska čest je uzrok ozljede leđne moždine i motorne disfunkcije te se najčešće javlja u grudno-slabinskom segmentu kralježnice. Retrospektivnim istraživanjem u razdoblju od sedam godina obuhvaćena su 104 slučaja pasa s grudno-slabinskim (GS) sindromom liječenih na Klinici za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Većina pasa imala je akutnu kliničku sliku s visokim stupnjem neurološkog deficita. Francuski buldog bio je najčešći hondrodistrofični tip pasmine u koje se javljao GS sindrom dok je njemački ovčar bio najbrojniji u nehondrodistrofičnom tipu pasmine. GS sindrom u većem broju javljao se u muških jedinki. Ekstruzija diska u oba tipa pasmine javljala se u području T12-T13 i T13-L1 međukralježničnog prostora. Podatci o oporavku poznati su za 61,53 % pacijenata od čega je 70,44 % pacijenata postiglo zadovoljavajući oporavak. Nad svim pacijentima u provedenom istraživanju kao operacijska tehnika koristila se bilateralna mini hemilaminektomija izvedena od strane istog operatera. U 30 % pacijenata neovisno o nalazu mijelografije, materijal diska uočen je s obje strane međukralježničnog prostora zbog čega je opravdano razmotriti primjenu bilateralne mini-hemilaminektomije kao metodu izbora pri liječenju pasa s GS sindromom. Ovi rezultati će koristiti u budućim istraživanjima GS sindroma te će doprinijeti u njegovoj dijagnostici i liječenju.
14
Bobić, Tina, Dijana Mišević, Vesna Gantner, Mirjana Baban, Maja Gregić, Zvonimir Galinec i Pero Mijić. "Muznost i dijelovi krivulje protoka mlijeka krava Jersey pasmine". Krmiva 62, nr 1 (30.06.2021): 31–37. http://dx.doi.org/10.33128/k.62.1.4.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Cilj rada bio je prikazati neka od osnovnih muznih svojstava te izgled krivulje protoka mlijeka i njezinih sastavnih dijelova kod krava Jersey pasmine. Prosječno trajanje glavne i cijele mužnje iznosilo je 5,99 odnosno 10,13 minuta. Prosječni protok mlijeka iznosio je 2,01, a maksimalni protok mlijeka 3,09 kg/min. Utvrđeno je nešto duže trajanje uzlazne i silazne faze u odnosu na plato fazu krivulje protoka mlijeka. Zabilježena je nešto veća zastupljenost poželjnih krivulja protoka mlijeka koje su dobar indikator zdravlja vimena. Krave s poželjnijim krivuljama mlijeka imale su veću ukupnu količinu pomuženog mlijeka, te veću količinu mlijeka u prvoj, drugoj i trećoj minuti mužnje. Nadalje, utvrđeno je da su krave imale relativno brzo otpuštanje mlijeka, te su unutar jedne minute postizale protok mlijeka od 0,5 kg/min neovisno o izgledu krivulje protoka mlijeka. Nužna su daljnja istraživanja na većem broju grla kako bi se dobili što kvalitetniji zaključci o muznosti krava Jersey pasmine.
15
Pahlevi, Muhamad Reza, i Ratih Titi Komalasari. "Implementasi Algoritma Dijkstra Rute Terpendek pada Aplikasi WisKul PasMing". Jurnal JTIK (Jurnal Teknologi Informasi dan Komunikasi) 6, nr 4 (21.02.2022): 535–42. http://dx.doi.org/10.35870/jtik.v6i4.554.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Indonesia is famous for its various kinds of culinary tourism and spread in various areas of the city of Jakarta. Various types and locations of culinary make it difficult for local and foreign tourists to find and choose culinary dishes and the routes to culinary locations in Jakarta are very numerous and varied, especially foreign tourists. Therefore, the author tries to make an android-based culinary tourism location search application in the hope that it can provide a lot of culinary location information with the fastest and closest tracks, and is equipped with a map of culinary tourism locations. The algorithm used to find the shortest track uses the Dijkstra algorithm. The Dijkstra algorithm is a search algorithm for the shortest track based on the smallest track (edge) from the implementation location to the destination culinary tourism location. Culinary tourism area data and road data obtained from Google Earth and Google maps. From the origins of the trial of instances which have been done, it could be visible that the application has succeeded in implementing the Dijkstra solving procedure in finding the shortest route to culinary locations. This study produces the following distance node values BCDEJIF, ABCDFGHINM, MNIFDCBAE, BAEJNMLKHG, ABCDFGHIJE ABCDFGHILM, ABCGHKLMNIJE.
16
Prpić, Zvonimir, Ivan Vnučec, Miroslav Benić, Miljenko Konjačić, Nikolina Kelava Ugarković i Boro Mioč. "Udder shape and milk yield of different sheep breeds". Journal of Central European Agriculture 21, nr 2 (2020): 197–206. http://dx.doi.org/10.5513/jcea01/21.2.2662.
Pełny tekst źródła
17
Piplica, Aneta, Ivan Conrado Šoštarić–Zuckermann, Sven Menčik, Mario Ostović, Ivana Sabolek, Ivan Vlahek, Velimir Sušić i Anamaria Ekert Kabalin. "Nedostatak adhezije leukocita - nasljedni poremećaj kod goveda". Stočarstvo 75, nr 1-2 (26.11.2021): 63–73. http://dx.doi.org/10.33128/s.75.1-2.7.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
U domaćih životinja nasljedni poremećaji mogu biti specifični za pojedine vrste, odnosno pasmine. Nedostatak adhezije leukocita kod goveda nasljedna je bolest koja se pojavljuje u holštajn pasmine i njezinih križanaca, a utječe na zdravlje, uzrokuje uginuća teladi, rezultira smanjenom reprodukcijskom sposobnošću životinja i znatnim ekonomskim gubitcima u proizvodnji. Bolest nastaje kao posljedica mutacije gena odgovornog za ekspresiju receptora na površini bijelih krvnih stanica, uslijed čega dolazi do smanjene funkcije ili potpunog nedostatka bjelančevina koje sudjeluju u upalnom odgovoru. Učestalost bolesti u istraživanim populacijama iznosila je i do 21,5 %. Primjena suvremenih molekularno-genetskih metoda od iznimne je važnosti u identifikaciji nositelja i pridonijela je smanjenju broja životinja nositelja recesivnog alela. Strategije očuvanja niskog broja oboljelih životinja kao i nositelja recesivnog alela uključuju redovitu genotipizaciju rasplodnih bikova i krava prije uvođenja u uzgoj u sklopu uzgojnih programa i genomskog vrednovanja životinja.
18
Farida, Mega, i M. Ghofar Rohman. "Memprediksi Jumlah Penjualan Hijab Dengan Menggunakan Metode Trend Moment (Studi Kasus: Toko Neena Hijab)". Generation Journal 7, nr 3 (24.10.2023): 11–20. http://dx.doi.org/10.29407/gj.v7i3.21055.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Toko Neena Hijab merupakan toko yang menjual berbagai jenis hijab yang beralamatkan di Jalan Raya Sukorame Dongadem Lamongan. Hijab yang dijual berbagai jenis hijab seperti Hijab Bella Sequare macam macam pashmina dan banyak lagi. Pada setiap bulannya penjualan yang ada pada toko Neena Hijab mengalami peningkatan ataupun penurunan.Berdasarkan permasalahan yang dihadapi oleh pemilik toko yang berhubungan dengan perkiraan persediaan produk ialah bagaimana meramalkan penjualan barang di masa yang akan datang yang berdasarkan data yang sudah di rekap sebelumnya agar dapat meminimalisir kerugian pada masa yang akan datang. Dengan itu penelitian ini bertujuan untuk membuat sebuah system peramalan penjualan dengan metode trend moment, dengan dengan menggunakan bahas pemerograman PHP dan database MSQL. Dimana nantinya aplikasi ini bisa digunakan di Toko Neena Hijab untuk mengelolah produk dengan baik dan tepat agar berguna dalam pengambilan keputusan yang akan datang. Hasil dari prediksi pada bulan Juli 2023 pada data hijab pasminah ceruty sebanyak 27 produk, hijab segiempat azzarah sebanyak 8 produk, hijab segiempat paris sebanyak 21 produk, sedangkan hijab bergo oval sebanyak 9 produk, dan juga hijab pasminah plisket sebanyak 16 produk.
19
Piplica, Aneta, Marko Hohšteter, Lidija Medven Zagradišnik, Branka Artuković, Andrea Gudan Kurilj i Sven Menčik. "Differentiation of alimentary lymphoma from inflammatory bowel disease and the influence of breed and age on the outbreak of pathological changes in the canine gastrointestinal tract". Veterinarska stanica 51, nr 3 (18.05.2020): 293–304. http://dx.doi.org/10.46419/vs.51.3.6.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Cilj ovog rada bio je istražiti korisnost upotrebe imunohistokemijske metode (IHK) zajedno s histopatološkom pretragom u dijagnosticiranju i razlikovanju alimentarnog limfoma (AL) od upalne bolesti crijeva (UBC). U istraživanju su korišteni arhivski histopatološki nalazi i preparati tkiva, parafinski blokovi i stakalca. Prema pripadnosti pasmina podijelili u tri skupine malu, srednju ili veliku skupinu pasa. Cilj istraživanja bio je utvrditi povezanost pojedinih patoloških promjena ovisno o skupini pasa, dobi i spolu. Obavljenim istraživanjem zabilježili smo da je srednja vrijednost dobi u skupini malih pasmina pasa iznosila 7,58±3,59 godina, u skupini srednjih pasmina 7,45±3,04 godina te u skupini velikih pasmina 6,58±3,47 godina. Prosječna dob pasa oboljelih od alimentarnog limfoma iznosila je 8,8 godina, za razliku od upalne bolesti crijeva gdje je iznosila 7,0 godina. Unutar sve tri skupine pasa zabilježen je veći broj jedinki muškog spola. Najveći udio biopsiranih uzoraka (70,73 %) analiziran je iz tkiva tankog crijeva; po 8 uzoraka (27,59 %) iz male skupine pasa, 11 uzoraka iz srednje skupine (37,93 %) te po 10 uzoraka iz velike skupine pasa (34,48 %). Udio biopsiranog tkiva želudca bio je nešto niži (24,39 %) dok je tkivo debelog crijeva uzorkovano u samo dva psa (4,88 %). Histopatološkom analizom utvrđeno je 16 slučajeva upalne bolesti crijeva (45,71 %), 7 slučajeva limfoma (20,00 %), 9 slučajeva suspektne upale (25,71 %) te 3 slučaja suspektne upale/limfoma (8,58 %). Nakon provedene IHK metode ustanovljeno je da je u 6 slučajeva dijagnoza donesena histopatološkom evaluacijom potvrđena, u 5 slučajeva je opovrgnuta dok je u 5 slučajeva IHK metoda bila korisna kako bi razlučili AL od UBC. Utvrđene su značajne razlike (P<0,05) između dijagnoze upalne bolesti crijeva te limfoma ustanovljene patohistološkom pretragom te imunohistokemijskom metodom. Ustanovljena je češća pojavnost T staničnog limfoma u tankom crijevu dok je pojavnost B staničnog limfoma učestalija u želudcu. Povezanost s tendencijom učinka zabilježena je između patohistološke dijagnoze i CD3 biljega (r=-0.34; P=0,08) odnosno između patohistološke dijagnoze i CD79 biljega (r=0.36; P=0,09) s nešto nižom razinom povezanosti između patohistološke dijagnoze i dijagnoze IHK (r=0.21; P=0,34). Na temelju rezultata našeg istraživanja može se zaključiti da je imunohistokemijska metoda korisna za potvrdu dijagnoze i razlikovanje alimentarnog limfoma i upalne bolesti crijeva.
20
Pietrobon, M. C., S. R. Grano i C. Greet. "Matching laboratory and plant performance––a case study of the Elura lead circuit, Pasminco Australia Limited". Minerals Engineering 17, nr 6 (czerwiec 2004): 811–24. http://dx.doi.org/10.1016/j.mineng.2004.02.003.
Pełny tekst źródła
21
Kralik, Zlata, i Irena Išasegi. "Mogućnost korištenja selenom biofortificiranog kukuruza u hrani kokoši nesilica". Krmiva 60, nr 1 (27.11.2018): 35–41. http://dx.doi.org/10.33128/k.60.1.5.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj korištenja različitih razina selenom biofortificiranog kukuruza u krmnim smjesama za nesilice na kvalitetu jaja i povećanje sadržaja selena u jajima. Pokusno razdoblje trajalo je 4 mjeseca. U pokusu je korišteno 45 kokoši pasmine hrvatica (crveni soj), a bile su podijeljene u tri skupine (A, C i D). Kokoši skupine A predstavljale su kontrolnu skupinu i konzumirale su krmne smjese komercijalnog sastava, dok su skupine nesilica C i D konzumirale smjese sa selenom biofortificiranim kukuruzom na dvije razine (niža i viša razina selena; 0,2 mg/kg i 0,4 mg/kg krmne smjese). Analizom rezultata utvrđeno je da kukuruz biofortificiran nižom razinom selena u smjesama za nesilice može zamijeniti selen koji se dodaje u premiks. Korištenjem kukuruza biofortificiranog višom razinom selena u hrani kokoši pasmine hrvatica statistički se značajno povećava sadržaj selena u jestivom dijelu jaja (P<0,001), te se pozitivno djeluje na pokazatelje kvalitete jaja (HJ, visinu bjelanjaka, boju žumanjaka, pH bjelanjaka i pH žumanjaka; P<0,05).
22
Fabijanec, Tomislav, i Lidija Kozačinski. "Analiza parametara kakvoće junećih polovica s obzirom na pasminu i spol". Meso 19, nr 2 (2017): 141–45. http://dx.doi.org/10.31727/m.19.2.5.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Effect of breed and sex on analysed quality parameters of beef carcasses The aim of this study was to determine level of the influence of breed and sex, as well as their interaction on slaughtering traits of beef halves. The study was conducted on 80 beef cattle of which 40 were Simmental (20 male and 20 female) and 40 beef cattle (20 male and 20 female) were meat crossbreeds of Charolais, Limousin, Blonde d’Aquitaine cattle. Sex had a significant effect on slaughtering traits (P<0,001). Male of beef cattle had a significantly more favorable parameter values of weight slaughtering halves and netto daily weight gain (P<0,001). The breed had also a significant impact on slaughtering parameters (P<0,001). Significantly better parameter values of weight slaughtering halves, netto daily weight gain and dressing percentage were found in a group of crossbred beef cattle (P<0,001). Therefore, from the obtained results it can be concluded that the crossbreed cattle had a significantly better quality of beef halves (P<0,001).
23
Gvozdanović, Kristina, Žarko Radišić, Polonca Margeta, Dalida Galović, Vladimir Margeta i Josip Kundid. "Utjecaj genotipa na svojstva polovica i kvalitetu mesa tovljenika crnih slavonskih svinja i njihovih križanaca s durokom uzgajanih u ekstenzivnom sustavu". Stočarstvo 73, nr 1-2 (21.10.2019): 3–10. http://dx.doi.org/10.33128/s.73.1-2.1.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj genotipa na svojstva polovica i kvalitetu mesa tovljenika crnih slavonskih svinja (CS) te križanaca crnih slavonskih svinja s durokom (CSxD) uzgajanih u ekstenzivnom sustavu. U istraživanju je korišteno 40 svinja koje su podijeljene u dvije skupine s obzirom na genotip; crne slavonske svinje (CS, n=20) te križanci crne slavonske svinje s durokom (CSxD, n=20). Svinje su zaklane u dobi od 550 dana. Od klaoničkih svojstava i parametara kvalitete polovice u radu su prikazani rezultati mase polovica, dužine polovica (mjera „a“ i mjera „b“), debljine slanine (s) i mišića (m), dužine i opsega buta, pH45 i pH24 u m. semimebranosus i m. longissimus dorsi, boja mesa (CIE L*a*b*), kalo kuhanja i instrumentalna nježnost mesa. Rezultati istraživanja su ukazali na to da se križanjem crne slavonske pasmine i durok pasmine mogu proizvesti križanci dužeg trupa te većeg opsega buta u odnosu na čiste crne slavonske svinje. Nadalje, kod crnih slavonskih svinja je utvrđena veća debljina leđne slanine u odnosu na križance s durokom. Statistički značajan utjecaj genotipa utvrđen je za pH24 izmjerenu u butu (P<0,001), CIE a* vrijednost boje (P<0,01), kalo kuhanja (P<0,001) te instrumentalnu nježnost mesa (P<0,01).
24
Kasap, Ante, Boro Mioč, Zdravko Barać i Marija Špehar. "The effect of inbreeding on birth weight of Saanen goat kids". Journal of Central European Agriculture 21, nr 1 (2020): 1–6. http://dx.doi.org/10.5513/jcea01/21.1.2726.
Pełny tekst źródła
25
Meštrović, Marija, Zlatko Janječić, Dalibor Bedeković i Gordana Duvnjak. "Fenotipska obilježja križevačke kukmaste kokoši". Stočarstvo 72, nr 1-2 (15.05.2019): 42–46. http://dx.doi.org/10.33128/s.72.1-2.7.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Križevačka kukmasta kokoš nastala je u osamdesetim godinama 20. stoljeća selekcijskim radom na domaćim kokošima uzgajanim u Kalničkom prigorju, koje je karakterizirala osrednja kukmica te srednje teško tijelo. Te su kokoši planski križane s pijetlovima pasmine Orpington. Do današnjeg vremena nisu provedena znanstvena istraživanja kako bi se dobile spoznaje o njihovim fenotipskim i proizvodnim karakteristikama pa je stoga cilj ovog istraživanja bio utvrditi vrijednosti tjelesnih mjera kokoši i pijetlova te odrediti izgled i kakvoću jaja kako bi se moglo započeti s izradom pasminskog standarda potrebnog za njezino priznavanje kao autohtone pasmine kokoši. U istraživanje su bile uključene kokoši i pijetlovi s četiri obiteljska gospodarstva na području grada Križevaca. Utvrđena je boja perja, nogu i podušnjaka kod životinja u dobi od šest mjeseci i godinu dana te su iste izvagane, a provedeno je i mjerenje vrijednosti za još deset tjelesnih mjera. Prikupljena su i kokošja jaja kako bi se utvrdile vrijednosti mase jaja, čvrstoće ljuske, udjela žutanjka, bjelanjka i ljuske te utvrdila boja žutanjka. Križevačka kukmasta kokoš je skladnog tijela kvadratnog oblika i bujnog perja žute boje obrubljenog tamnom gotovo crnom bojom. Glava je srednje veličine, na njoj se nalazi kukmica narančasto-žute boje kod pijetlova, a crno-smeđe kod kokica. Tjelesne mase pijetlova u dobi od 6 i 12 mjeseci u prosjeku su iznosile 2,33 i 2,95 kg, a kod kokoši u istoj dobi 2,06 i 2,71 kg.
26
Maulana, I., L. Raswita, S. Karlina, Zahratunnisa, M. H. A. Mukarram i R. S. Oktari. "PASMINA: Arts-based tsunami education with an Islamic theme adopted from Nandong Smong". IOP Conference Series: Earth and Environmental Science 708, nr 1 (1.04.2021): 012094. http://dx.doi.org/10.1088/1755-1315/708/1/012094.
Pełny tekst źródła
27
Dražić, Maja. "Zaštita biološke raznolikosti izvorne pasmine sive pčele (Apis mellifera carnica) na području Hrvatske". Civitas Crisiensis 3 (2017): 59–69. http://dx.doi.org/10.21857/mwo1vczn2y.
Pełny tekst źródła
28
Koay, Woei Li, Yanqi Yang, Christine Shuk Kwan Tse i Min Gu. "Effects of Two-Phase Treatment with the Herbst and Preadjusted Edgewise Appliances on the Upper Airway Dimensions". Scientific World Journal 2016 (2016): 1–8. http://dx.doi.org/10.1155/2016/4697467.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Aims. To assess the effects of two-phase treatment with the Herbst and the preadjusted edgewise appliances on upper airway dimensions and to investigate the correlation between changes in the upper airway dimensions and skeletal morphologies.Methods. A total of 27 Chinese male adolescents aged12.8±1.3years were selected. Lateral cephalograms were collected to assess the skeletal morphology and upper airway dimensions.Results. Following Herbst appliance treatment, the upper airway space was significantly enlarged, with the retropalatal (U-MPW) increasing by1.1±1.6 mm (P<0.001), the retroglossal (PASmin) increasing by1.3±2.9 mm (P<0.05), and the hypopharynx (V-LPW) enlarging by1.6±3.0 mm (P<0.01). PASmin was found to show a negative correlation to the mandibular plane angle (MnPl-SN) byr=-0.413(P<0.05). There was no significant change (P>0.05) in upper airway dimensions during the second-phase treatment.Conclusions. Herbst appliance treatment increased the oropharyngeal and hypopharyngeal airway dimensions among adolescents with Class II malocclusion, and the effects were maintained throughout the second treatment phase with a preadjusted edgewise appliance. There was a negative correlation between the change in the depth of the retroglossal pharynx and the mandibular plane angle.
29
Softić, Almira, Aida Kavazović, Aida Kustura i Tomislav Kapitan. "Ocjenjivanje kunića". Stočarstvo 71, nr 1-2 (25.08.2017): 56–65. http://dx.doi.org/10.33128/s.71.1-2.7.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Uzgoj kunića ima višestruki privredni i sportski značaj, kao i za hobi aktivnost. Vrijednost uspjeha svakog uzgajivača očituje se u uzgoju ljubimca i njegovog izlaganja na različitim izložbama gdje se vrši ocjenjivanje. Osnovica ocjenjivanja može biti izgled ili natjecateljski rezultati. Ocjenjivanje se vrši prema vanjskom izgledu životinje (fenotipu) imajući u vidu osobine određene pasmine propisane standardom, s ciljem unapređenja uzgojno – sportskih vrijednosti. Iako ima dovoljno objašnjenja o ovoj tematici u vidu različitih izvora informiranja, postoje nejasnoće pri ocjenjivanju. U radu su detaljno objašnjene pozicije kod ocjenjivanja, te predstavlja stručni doprinos i pregled širem krugu zainteresiranih uzgajivača, stručnjaka praktičara i ljubitelja kunića.
30
Senčić, Đuro, Mario Škrivanko, Zvonko Antunović i Danijela Samac. "Prinos i kvaliteta mesa svinja masne (mangulica), polumasne (crna slavonska svinja) i mesne (landras) pasmine". Meso 23, nr 4 (2021): 322–28. http://dx.doi.org/10.31727/m.23.4.3.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Istraživan je prinos i kvaliteta mesa svinja mangulice (masni tip), crne slavonske (polumasni tip) i landrasa (mesni tip), približno istih tjelesnih masa (105 kg) i iz istih uvjeta tova. Mangulica i crna slavonska svinja imale su manju mesnatost polovica (37,50 % odnosno 45,50 %) nego li landras (56,49 %). Meso mangulice i crne slavonske svinje imalo je normalne vrijednosti pH24 (5,70 i 5,81), kao i meso landrasa (5,86), ali bolju sposobnost vezanja vode (4,00 cm2 i 4,34 cm2), intenzivniju crvenu boju a* (12,00 i 17,30), veći sadržaj masti (8,00 % i 6,97 %), te manje vode (70,64 % i 67,78 %) nego li meso landrasa (6,99 cm2 , a* = 10,50, 1,71 %, 73,10 %). Meso crne slavonske svinje i meso landrasa imalo je značajno veći sadržaj proteina od mesa mangulice (24,18 % : 24.09 % : 20,36 %). Bolja senzorna svojstva (boja, mramoriranost, čvrstoća, sočnost, miris i okus) također je imalo meso mangulice i crne slavonske svinje u odnosu na meso landrasa.
31
Paniagua Pérez, Jesús. "La actividad de un artesano en Las Indias: el platero Juan Manuel Pasmiño (1770-1811)". Estudios humanísticos. Geografía, historia y arte, nr 20 (10.02.2021): 255. http://dx.doi.org/10.18002/ehgha.v0i20.6786.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
<span>The aim of this work is to write about the life of one of the most important silver craftsman in Cuenca, so as to explain the development of these group's existente in the last years of the Spanish control, and to show how daily life was in those places. Apart from that, this study describes the everyday development of a particular social group in a city of secondary importance, although with certain relevance in the Kingdom of Quito territories, in the Spanish America.</span>
32
Guanuche, J. J. "Roberto PASMIÑO GUZMÁN, Historia Eclesiástica de Guayaquil, Editorial Justicia y Paz, Guayaquil 1997, 440 pp." Anuario de Historia de la Iglesia 8 (4.05.2018): 553–54. http://dx.doi.org/10.15581/007.8.24595.
Pełny tekst źródła
33
Škorput, Dubravko, i Zoran Luković. "Partition of genetic trend for daily gain by sex in Landrace, Large White, Pietrain, and Duroc pigs". Journal of Central European Agriculture 19, nr 3 (2018): 648–57. http://dx.doi.org/10.5513/jcea01/19.3.2130.
Pełny tekst źródła
34
Mikić, Zrinko, i Željko Pavičić. "Držanje ovaca i koza u ekološkoj proizvodnji". Meso 19, nr 4 (2017): 317–23. http://dx.doi.org/10.31727/m.19.4.4.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Ovčarska i kozarska proizvodnja u Hrvatskoj imaju dugu tradiciju, a zahvaljujući svojim biološkim značajkama, ovce i koze spadaju među idealne životinje i za ekološki uzgoj. To potvrđuje i činjenica da se sve više ovaca i koza u našoj zemlji, ali i u drugim dijelovima Europe, uzgaja na ekološki prihvatljiv način, koji se uz proizvodnju visoko vrijednih proizvoda, očuvanje okoliša i biološke raznolikosti, temelji i na primjeni visokih standarda za dobrobit životinja. Ovce i koze su preživači i svoje hranidbene potrebe uglavnom zadovoljavaju napasivanjem na pašnjacima. Skromne i lako prilagodljive, to su vrste koje su se dobro prilagodile nepristupačnim, krškim područjima naše zemlje, pri čemu su za ekološko stočarstvo najpogodnije upravo izvorne pasmine. Pravila u ekološkom stočarstvu, pa tako i u ekološkom ovčarstvu i kozarstvu, definirana su zakonskom regulativom, uključujući uvjete smještaja i gustoću naseljenosti životinja.
35
Kaić, Ana, i Klemen Potočnik. "Mekoća konjskog mesa". Meso 21, nr 1 (2019): 71–78. http://dx.doi.org/10.31727/m.21.1.3.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Među brojnim svojstvima koje povezujemo s kakvoćom konjskog mesa, jedno od najkompleksnijih je svakako njegova mekoća. Iako svojstvo mekoće ima važnu ulogu u sveukupnoj prihvaćenosti i kakvoći konjskog mesa percipiranoj od strane potrošača ono je još uvijek nedovoljno istraženo. Pri tome svakako treba uzeti u obzir da je mekoća mesa pod utjecajem odvijanja brojnih strukturnih i biokemijskih promjena koje se ugrubo mogu podijeliti na one vezane uz sadržaj i svojstva vezivnog tkiva, sadržaj intramuskularne masti, dužinu sarkomere i degradaciju miofibrilarnih proteina. Njihove interakcije su kompleksne i dodatno ovisne o hlađenju, električnoj stimulaciji, načinu vješanja polovica, mehaničkom omekšavanju mesa, zrenju, korištenju različitih marinada te uvjetima tijekom termičke obrade. Izuzev toga, svakako treba uzeti u obzir sustav uzgoja, pasminu, spol, dob i anatomsku lokaciju. Istraživanja bi svakako trebala uzeti u obzir prethodno navedeno te se intenzivnije usmjeriti prema novim spoznajama i popularizaciji kakvoće konjskog mesa
36
Gregić, Maja, Mirjana Baban, Vesna Gantner, Boris Antunović, Pero Mijić, Tina Bobić i Stjepan Gregić. "Effect of environmental temperature on heartbeat of show jumping horses during training". Krmiva 59, nr 1 (13.10.2017): 3–6. http://dx.doi.org/10.33128/k.59.1.1.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Cilj rada bio je prikazati utjecaj temperature okoliša na rad srca 14 konja koji se koriste u preponskom sportu prije, tijekom i nakon treninga. Istraživanja su provedena u privatnom uzgoju na pastusima pasmine Holstein i uzgojnog tipa hrvatskog sportskog konja. Konji su uzgajani i trenirani u istim uvjetima. Mjerenje rada srca provedeno je 60, 30 i 15 minuta te neposredno prije treninga, tijekom i nakon treninga (neposredno nakon, 5, 15, 30, 60, 90, 120 i 180 minuta). Konji su istim intenzitetom bili lonžirani, trenirani na traci za trčanje i skakali prepone u parkuru, u dva ponavljanja, uz nadzor jedne osobe, pri temperaturi od 20 do 25 °C u prvom i od 25 do 30 °C u drugom ponavljanju, a relativnoj vlazi zraka 60-70%. Na temelju dobivenih rezultata istraživanja može se zaključiti da povišene temperature okoline utječu na rad srca tijekom i neposredno nakon treninga. Daljnja istraživanja potrebno je proširiti i na utvrđivanje drugih fizičkih pokazatelja kondicije konja u različitim mikroklimatskim uvjetima
37
Kaić, Ana, Klemen Potočnik, Ivan Širić, Barbara Luštrek, Silvester Žgur i Darija Gačić. "Utjecaj spola, dobi pri klanju i dužine zrenja na sposobnost zadržavanja vode i mekoću mesa posavskog konja". Stočarstvo 74, nr 1-2 (4.05.2020): 3–8. http://dx.doi.org/10.33128/s.74.1-2.1.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Cilj ovog rada bio je utvrditi sposobnost zadržavanja vode (kalo odmrzavanja – TL i kalo kuhanja – CL) i mekoću mesa (Warner-Bratzler sila presijecanja, WBSF) posavskog konja obzirom na spol, dob pri klanju i dužinu zrenja. U istraživanje je sveukupno bilo uključeno 12 životinja (6 muških i 6 ženskih) pasmine posavski konj. Prosječna dob životinja bila je 18 mjeseci (od 6 do 36 mjeseci). Uzorci mesa potrebni za daljnju analizu izuzeti su s najdužeg leđnog mišića (M. longissimus dorsi) nakon zrenja od 14, odnosno 28 dana. Dobiveni podaci analizirani su pomoću SAS/STAT softverskog paketa verzija 9.4. Utvrđene srednje vrijednosti za TL, CL i WBSF su bile kako slijedi: 8,41%, 19,24% i 26,04 N. Rezultati istraživanja ukazuju da spol, dob pri klanju i dužina zrenja značajno ne utječu na sposobnost zadržavanja vode i mekoću mesa posavskog konja (p>0,05). Istraživanjem su dobivene nove spoznaje o kakvoći mesa posavskog konja koje bi svakako trebale pridonijeti budućim istraživanjima u svrhu potpunijeg razumijevanja kakvoće konjskog mesa.
38
Pocrnic, Ivan, i Alen Dzidic. "Inheritance of the birth weights in crosses between Istrian, Awassi, East-Friesian and Travnik Pramenka sheep in Croatia: a case study". Journal of Central European Agriculture 22, nr 2 (2021): 250–59. http://dx.doi.org/10.5513/jcea01/22.2.3117.
Pełny tekst źródła
39
Tjahjaningsih, Endang, Sri Isnowati, Achmad Badjuri i Dewi Handayani Untari Ningsih RS. "Penguatan Kreatifitas Dengan Teknik Celup Ikat Mbironi Menggunakan Pewarna Alami Indigofera Bagi Kelompok Batik Wijayakusuma". Media Abdimas 1, nr 3 (3.12.2022): 185–93. http://dx.doi.org/10.37817/mediaabdimas.v1i3.2580.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Pendampingan berupa kegiatan bimbingan teknis pembuatan celup ikat Mbironimenggunakan pewarna biru Indigo bagi Kelompok Gunungpati Kreatif (KGK) Gunung patiSemarang ditujukan untuk menguatkan kemampuan mengekplorasi kreasi berupa pembuatancinderamata dalam bentuk syal atau pasmina yang bertujuan agar anggota bisa memproduksi danmendisplay hasilnya di Soevenir Shop Selter Cepoko Gunungpati yang selama pandemi sudahtidak diisi dan dimanfaatkan keberadaannya, serta kegiatan kelompok yang berhenti sama sekali.Kelompok ini terbentuk bertujuan memfasilitasi dan mengakomodasi berbagai kepentinganmasyarakat yang memiliki produk kreatif untuk bisa secara bersama dipasarkan melalui tempatdisplay yang sudah disediakan oleh pemerintahan kota di Selter Cepoko,yang merupakan tempattransit kendaraan umum dan bus BRT supaya bisa mampir dan melihat produk-produk yangdihasilkan oleh UMKM yang tergabung di KGK. Hasil akhir dari pelatihan adalah anggota yangterlibat bisa memiliki kemampuan untuk membuat kembali dan mengembangkan secara mandirikriya tangan celup ikat mbironi dengan pewarna alami biru Indigo. Keberlanjutan pendampingandilakukan dengan melakukan evaluasi untuk mengukur tingkat keberhasilan pelatihan yang selamaini dilakukan apakah sudah berjalan dengan baik dan tepat sasaran untuk dasar kegiatan berikutnyasupaya pendampingan yang sudah dilakukan benar-benar dirasakan manfaatnya oleh mitrakhalayak sasaran.
40
Đidara, Mislav, Marcela Šperanda, Saša Lončar, Martina Pavlić, Vesna Gantner i Matej Brlić. "Utjecaj dodatka mikroniziranog zeolita klinoptilolita na zdravlje vimena, proizvodnju i sastav mlijeka krava Holstein pasmine različitih laktacija u uvjetima robotizirane mužnje". Krmiva 63, nr 2 (18.06.2022): 67–74. http://dx.doi.org/10.33128/k.63.2.3.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Prirodni zeolit klinoptilolit je mikroporozni alumosilikatni mineral čvrste anionske rešetke, otvorene trodimenzionalne strukture u čijim porama su izmjenjivi kationi. Dodatak zeolita u obroku sve se više primjenjuje u hranidbi životinja. Cilj pokusa bio je ustanoviti utjecaj dodatka mikroniziranog zeolita klinoptilolita na zdravlje vimena i sastav mlijeka krava različitih laktacija u uvjetima robotizirane mužnje. Krave su hranjene parcijalnim obrokom za krave u mužnji (PMR) s dodatkom 200 g po kravi mikroniziranog zeolita klinoptilolita (Zeotex®, Mevex, Hrvatska) i koncentratom na robotskoj jedinici za hranjenje, tijekom 42 dana pokusa. Značajno (P<0,05) manji broj somatskih stanica utvrđen je u mlijeku krava 1. i 2. laktacije nakon 42 dana konzumacije zeolita u odnosu na početak pokusa. Udio mliječne masti u mlijeku krava 1. laktacije bio je značajno (P<0,05) veći nakon 42 dana konzumacije zeolita u odnosu na početak i 21. dan pokusa. Značajno (P<0,05) veća koncentracija ureje u mlijeku utvrđena je nakon 21 dan konzumacije zeolita okusa u odnosu na početak pokusa kod krava nižih laktacija. Značajno (P>0,05) smanjenje broja somatskih stanica nakon 42 dana primjene zeolita u obroku mliječnih krava potvrđuje sposobnost zeolita da pozitivno utječe na zdravlje vimena. Smanjenje broja somatskih stanica samo kod krava u 1. i 2. laktaciji daje naslutiti ograničenu sposobnost zeolita prema kroničnim infekcijama vimena kod krava viših laktacija. Značajno (P<0,05), ali prolazno povećanje ureje u mlijeku 21. dana pokusa, vjerojatno je odraz prilagodbe mikropopulacije buraga na novonastale uvjete hranidbe dodatkom zeolita. Povećanje udjela mliječne masti kod krava u prvoj laktaciji govori u prilog pozitivnog djelovanja zeolita na poboljšanje kvalitete mlijeka.
41
Trožić-Borovac, Sadbera, Rifat Škrijelj i Sulejman Alijagić. "KARAKTERISTIKE MEDONOSNE PČELE (Apis mellifera L.) NA PODRUČJU UNSKO–SANSKOG KANTONA". Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu 36, nr 1 (1.12.2006): 19–28. http://dx.doi.org/10.54652/rsf.2006.v36.i1.187.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
UDK 638.12(497.6)
Rad je prikaz rezultata mjerenja dužine rilice, kubitalnog indeksa kod medonosne pčele Apis melifera L. i intervjua sa vlasnicima šest pčelinjaka Unsko-sanskog kantona. Odabrani parametri su relevantni za utvrđivanje podvrste ili pasmine medonosne pčele koja se uzgaja na ovom području, a to je ujedno i cilj rada. Na osnovu rezultata dužine rilice koja se kreće u intervalu od 6,30 do 7,00 mm, sa prosječnom dužinom od 6,56 mm, zaključuje se da je ovo kranjska pčela Apis mellifera carnica (POLLMAN, 1879). Vrijednosti kubitalnog indeksa kreću se u intervalu od 2,20 do 3,00 mm, sa prosjekom od 2,63 mm što je takođe svojstveno kranjskoj pčeli.
Uslijed različitog porijekla matica, kao nasadnog materijala, rezultat je nehomogen genetski sastav pčela koje se uzgajaju na šest analiziranih pčelinjaka na području Unsko-sanskog kantona. Opći ekološki uvjeti (klima, vegetacija) u buduć- nosti će omogućavati prespektivan razvoj pčelarstva na ovom području. Ono bi zahtijevalo kontrolu unosa matica radi sprečavanja zaraznih oboljenja koja još nisu prisutna na ovom prostoru. Upoređujući rezultate dobivene u ovom radu sa rezultatima dobivenim na prostoru Kantona Sarajevo, zapaže se da je nasadni materijal sa Unsko- sanskog kantona manje nehomogen.
42
Klobučar, Karla, Nika Brkljača Bottegaro, Jelena Gotić, Tomislav Bureš i Zoran Vrbanac. "Sindrom iscrpljenosti konja". Veterinarska stanica 51, nr 1 (4.02.2020): 79–86. http://dx.doi.org/10.46419/vs.51.1.8.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Sindrom iscrpljenosti konja (engl. exhausted horse syndrome, EHS) podrazumijeva multisistemski poremećaj u konja koji kroz duži vremenski period sudjeluju na natjecanjima, posebno pri toplijim vremenskim uvjetima. Zbog pretjeranog tjelesnog napora dolazi do dehidracije, hipovolemije, gubitka elektrolita, poremećaja acido-bazne ravnoteže, gubitka zaliha energije i hipertermije. Klinička slika ovisi o stupnju i brzini javljanja umora u konja te o toleranciji pojedinog konja na tjelesni napor. Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze, kliničkih znakova i rezultata laboratorijskih pretraga. U težim se slučajevima dijagnoza lako postavlja, dok je rano prepoznavanje zbog blagih simptoma i nedostatka objektivnih kliničkih i dijagnostičkih kriterija otežano. Cilj terapije navedenog sindroma je trojak: snižavanje tjelesne temperature, nadoknada izgubljene tekućine i elektrolita te obnova cirkulirajućeg volumena krvi. Prognoza u slučaju blagog sindroma iscrpljenosti je dobra, dok je kod težih slučajeva zbog mogućih komplikacija pa čak i smrti životinje upitna. Sindrom iscrpljenosti konja moguće je prevenirati odabirom pasmine konja koja je pogodna za veću tjelesnu aktivnost, održavanje zdravlja konja redovitim veterinarskim pregledima, umjereno pojačavanje intenziteta treninga te izbjegavanje napornih kondicijskih treninga kroz više uzastopnih dana. Od izrazite je važnosti procjena zdravstvenog stanja konja od strane jahača tijekom cijelog natjecanja.
43
Franin, Kristijan, Božena Bušljeta, Šime Marcelić, Branka Maričić i Zoran Šikić. "Tradicionalna poljoprivreda u Nacionalnom parku Paklenica". Agronomski glasnik 80, nr 1 (17.09.2018): 49–64. http://dx.doi.org/10.33128/ag.80.1.4.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Na području Nacionalnog parka Paklenica kao i na velikom broju ostalih zaštićenih područja ljudska aktivnost u obliku poljoprivredne proizvodnje je ograničena i mora se odvijati sukladno uvjetima zaštite prirode. Budući da je upravo poljoprivreda jedna od osnovnih djelatnosti vezanih za opstanak stanovništva na takvim je područjima trebalo pronaći model između proizvodnje i očuvanja prirode i okoliša. Tradicionalna, ekološki prihvatljiva poljoprivreda omogućuje proizvodnju namirnica po ekološkim načelima, pridonosi očuvanju biološke raznolikosti, te očuvanju autohtonih kultura i pasmina. U radu su opisane osnovne značajke NP Paklenica (smještaj, geografski položaj, te geološke klimatske i hidrološke značajke). Tijekom ovog istraživanja zabilježen je sveukupno 41 vrt koji se nekada koristio ili se još uvijek koristi za proizvodnju osnovnih poljoprivrednih kultura. Prikazani su najznačajnije biljne i životinjske vrste, te tradicionalan načini proizvodnje. Prikazana je organizacija plodoreda, agrotehnika (obrada, gnojidba i navodnjavanje), te metode njege biljaka. Ovakav način proizvodnje temelji se na ekološki prihvatljivim mjerama čija je svrha smanjiti onečišćenje okoliša i očuvati biološku raznolikost. Premda okarakterizirano kao tradicionalni, neki od navedenih načina proizvodnje predstavljaju okosnicu suvremene ekološke poljoprivrede. Osim toga takva proizvodnja ima izuzetnu vrijednost u etnološkom smislu ali i u obogaćivanju turističke ponude podvelebitskog dijela Zadarske županije.
44
Amšel Zelenika, Tajana, Mirta Balenović, Luka Jurinović, Vladimir Savić, Borka Šimpraga, Marina Tišljar i Tihomir Zglavnik. "Zagorski puran i bolesti vezane uz tradicionalni uzgoj na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima Krapinsko- zagorske županije". Veterinarska stanica 52, nr 3 (2021): 275–84. http://dx.doi.org/10.46419/vs.52.3.10.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Zagorski puran kao hrvatska autohtona pasmina sa zaštitom zemljopisnog podrijetla i zaštićenom oznakom izvornosti sve se više uzgaja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Tradicionalni način držanja zagorskog purana na otvorenom, uz često nedovoljno prostora u objektima kao i izmetom, hranom i otpadom često zaprljani manji ispusti, način hranjenja uz neodržavanje higijene hranilica i pojilica i uzgoj raznovrsne peradi na istom prostoru, u prvom redu kokoši, predispozicija su za pojavu bolesti poput mikoplazmoze i histomonijaze. U takvim uvjetima česta je i sekundarna bakterijska infekcija bakterijom Escherichia coli. U radu smo dali osnovne smjernice uzgoja zagorskog purana, kao i pregled najznačajnijih bolesti kojima pogoduje tradicionalni način uzgoja zagorskog purana ustvrđenih tijekom dvogodišnjeg istraživanja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima Krapinsko- zagorske županije. Praćeno je ukupno 46 uzgoja s preko 10000 uzgojenih purana godišnje. U 22 % obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ustvrđen je zarazni sinusitis, a u 11 % uzgoja histomonijaza. Sekundarna bakterijska infekcija bakterijom E. coli dokazana je u 10 uzgoja zahvaćenih mikoplazmom ili histomonijazom. Povećanom uginuću i štetama u gospodarstvima vjerojatno je pridonijela i učestala, nasumična, nekontrolirana i nepotrebna uporaba antimikrobnih lijekova koji stvaraju rezistenciju bakterija. Uz zaštitu zagorskog purana kao hrvatskog izvornog proizvoda, od velike je važnosti provoditi i sustavni veterinarski nadzor kako bi se prevenirao razvoj bolesti te unaprijedio i povećao uzgoj ove važne hrvatske peradi.
45
Mršić, Željko, i Frane Colić. "Police Dogs In The Use Of Police Powers". Elektronički zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku 17, nr 3-4 (27.12.2023): 79–98. http://dx.doi.org/10.51650/ezrvs.17.3-4.7.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
U radu je prikazano korištenje službenih pasa i njihova primjena u policiji Republike Hrvatske. Dat je kratak prikaz kroz povijest korištenja policijskih pasa u svijetu i u Republici Hrvatskoj. „Policijski pas“ nije samo pas, on je posebno sredstvo prisile, a pravo da ga policija koristi kao takvog je posebna policijska ovlast. No, njegova se uloga time ne iscrpljuje, s obzirom da je riječ o živom biću, mnogi policijski službenici ga doživljavaju kao „kolegu“ s kojim se i emotivno vežu što ga razlikuje od drugih „sredstava“ prisile. Policija je ovlaštena koristiti službene pse za obavljanje određenih poslova iz svoga djelokruga, pa je tako ovlaštena koristiti pse kao glavno sredstvo kod uporabe sile ili kao pomoćno sredstvo prilikom pregleda osoba, predmeta, prijevoznih sredstava, ulaska i pregleda objekata i prostora, te prilikom obavljanja poslova nadzora državne granice. U radu su navedene pasmine službenih pasa koje se trenutno koriste u hrvatskoj policiji, kao i njihova podjela na namjene s obzirom na policijske ovlasti u kojima je dopušteno korištenje službenih pasa sukladno pozitivnim propisima. Na kraju, prikazani su statistički podaci o broju službenih pasa u hrvatskoj policiji i broju njihovih aktivnosti u razdoblju od 2015. do 2020. godine, te trošak obuke jednog vodiča i njegovog psa.
46
Kegalj, Andrijana, Boro Mioč, Mirna Mrkonjić Fuka i Danijel Karolyi. "Utjecaj dodatka začina na prirodnu mikrofloru „kore“ kaštradine tijekom tehnološkog procesa proizvodnje". Meso 21, nr 6 (2019): 575–85. http://dx.doi.org/10.31727/m.21.6.2.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Tradicijski hrvatski suhomesnati proizvod, kaštradina, proizvodi se od ovčjeg ili kozjeg mesa, najčešće isluženih ovaca ili muških kastrata. Sastav prirodne mikroflore svakog tradicijskog proizvoda je specifičan i ima važnu ulogu u razvoju tipičnih senzorskih svojstava samog proizvoda. Za poboljšanje senzorskih karakteristika dodaju se začini koji, osim što doprinose aromi samog proizvoda, imaju i antimikrobno djelovanje. Cilj ovog rada bio je istražiti utjecaj dodanih začina (češnjak, ružmarin i lovor) na prirodnu mikrofloru „kore“ kaštradine. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 20 trupova ovaca pasmine travnička pramenka. Nakon 24-satnog hlađenja trupovi su rasječeni na polovice, a sa svake polovice je odvojen but s potkoljenicom i plećka sa podlatkicom. Preostali dio trupa se naziva „kora“. Primijenjene su dvije varijante soljenja mesa: soljenje solju, te soljenje komercijalnom smjesom soli i prirodnih začina (češnjak, lovor i ružmarin). Uzorci „kore“ kaštradine su uzimani prvog (sirovina), sedmog (nakon faze soljenja) te četrnaestog dana (nakon zrenja) tehnološkog procesa proizvodnje. Istraživane su slijedeće skupine mikroorganizama: ukupne aerobne mezofilne bakterije, bakterije mliječne kiseline, enterokoki, mikrokoki, kvasci i plijesni, Staphylococcus aureus, enterobakterije, koliformi, Escherichia coli, Salmonella spp., Listeria spp. i sulfitreducirajuće klostridije. Istraživani uzorci „kore“ kaštradine, bez obzira na tehnologiju proizvodnje bili su mikrobiološki ispravni. Dodani začini su negativno utjecali na prosječni broj koliforma i ukupnih aerobnih mezofilnih bakterija. S obzirom kako u uzorcima „kore“ kaštradine nisu dokazani patogeni (Escherichia coli, Salmonella spp., Listeria spp.) nije se mogao utvrditi utjecaj začina na njih.
47
Klir Šalavardić, Željka, Josip Novoselec, Mario Ronta i Zvonko Antunović. "Utjecaj pogače sjemenki bundeve i ekstrudiranog lana na proizvodne pokazatelje jaradi". Krmiva 64, nr 1 (30.11.2022): 13–22. http://dx.doi.org/10.33128/k.64.1.2.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Sjemenke uljarica i nusproizvodi proizvodnje ulja kvalitetan su izvor energije i bjelančevina u hranidbi preživača. Stoga je cilj istraživanja bio utvrditi proizvodne pokazatelje jaradi hranjene krmnim smjesama koje sadrže pogaču sjemenki bundeve ili ekstrudirani lan. Istraživanje je provedeno na 31 jaretu pasmine francuska alpina. Nakon navršenih mjesec dana jarad je postupno odbijana od majki, pri čemu se postupno smanjivala hranidba mlijekom i uključivala krmna smjesa i sijeno (djetelinsko-travna smjesa) ad libitum. Jarad je bila hranjena krmnom smjesom koja je od bjelančevinastih krmiva sadržavala sačmu soje i ekstrudiranu soju (kontrolna), zatim krmnom smjesom koja je sadržavala 16 % pogače sjemenki bundeve (PB16) uz potpunu zamjenu soje te krmnom smjesom koja je sadržavala 9 % ekstrudiranog lana (EL 9) uz djelomičnu zamjenu soje. Proizvodni pokazatelji, kao što su prosječni dnevni prirasti i eksterijerne odlike utvrđeni su u dobi jaradi od 32, 60 i 87 dana. Utvrđeni su ukupni prosječni dnevni prirasti jaradi (dobi 32.-87. dana) od 145,64 g u kontrolnoj skupini, 163,77 g u PB16 i 164,21 g u EL 9 skupini, pri čemu nisu utvrđene statistički značajne razlike. Utvrđeno je značajno povećanje visine grebena u PB16 i EL 9 jaradi u dobi od 60 dana te u PB16 jaradi u dobi od 87 dana u odnosu na kontrolnu skupinu, pri čemu nisu bile utvrđene značajne razlike u indeksima tjelesne razvijenosti. Temeljem dobivenih rezultata vidljiva je mogućnost upotrebe pogače sjemenki bundeve i ekstrudiranog lana kao izvora bjelančevina i masti u krmnim smjesama, uz zadovoljavajuće proizvodne pokazatelje jaradi.
48
Amintia, Nurfadhilah, Ramanata Disurya i Efita Elvandari. "BENTUK TARI DANA SARA DI DESA PAGAR AGUNG KECAMATAN RAMBANG KABUPATEN MUARA ENIM". IKONIK : Jurnal Seni dan Desain 2, nr 2 (29.07.2020): 57. http://dx.doi.org/10.51804/ijsd.v2i2.734.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Tari Dana Sara adalah tari yang berasal dari Desa Pagar Agung Kecamatan Rambang Kabupaten Muara Enim Provinsi Sumatera Selatan. Fenomena dari tari Dana Sara ini menceritakan mengenai sejarah dari Desa yang diangkat oleh masyarakat dan pemerintah desa, yang mana merupakan tari yang berasal dari Desa Pagar Agung. Tujuan penelitian ini untuk mendeskripsikan Bentuk Tari Dana Sara di Desa Pagar Agung Kecamatan Rambang Kabupaten Muara Enim. Metode dalam mengumpulkan data yaitu dengan cara observasi, wawancara, dan dokumentasi. Analisis data berdasarkan penelitian yang telah dilakukan oleh penulis maka peneliti mendapatkan data yang diperlukan, yang mana penulis dapat mendeskripsikan dalam bentuk uraian yaitu bentuk tari Dana Sara yang diangkat masyarakat untuk mengenang sejarah dari Desa Pagar Agung sebelum terciptanya kedamaian dari dulu sampai sekarang yang dikaitkan dengan konsep teori dari Maryono. Hasil penelitian yang didapatkan oleh penulis yaitu tema dikaitkan dengan sejarah dari desa yang diangkat oleh masyarakat desa Pagar Agung, alur cerita/alur dramatik yaitu alur ini dengan cara cepat lambatnya tari Dana Sara, gerak ada 6, penari ada 4 orang ditarikan oleh ibu-ibu/remaja, pola lantai: dua baris depan dan belakang, lurus, lingkaran dan zig-zag, ekspresi wajah/polatan ekspresi melambangkan kebahagian, rias cantik, busana yang dipakai: baju kurung, rok batik, ampak-ampak, pending, alas jilbab, dan jilbab pasmina warna lavender, musik yang digunakan gendang, taktawak/gong kecil, kentrongan, dan rumba/tamborin, panggung terbuka: fiur/bebas sesuai dengan acara yang dilaksanakan, properti selendang, pecahayaan yang digunakan yaitu lampu siang/malam, dan seting yang digunakan fiur/bebas sesuai dengan panggung pada saat pertunjukan tari Dana Sara.Dana Sara dance is a dance originating from Pagar Agung Village, Rambang District, Muara Enim Regency, South Sumatra Province. This phenomenon of Dana Sara dance tells about the history of the village that was raised by the community and village government, which is a dance that originated from Pagar Agung Village. The purpose of this study was to describe the Dana Sara Dance Form in Pagar Agung Village, Rambang District, Muara Enim Regency. The method of collecting data is by observation, interview and documentation. Data analysis is based on research that has been done by the writer so the researcher gets the necessary data, which the writer can describe in the form of a description that is the form of Dana Sara dance which is raised by the community to commemorate the history of Pagar Agung Village before creating peace from the past until now which is associated with the concept theory from Maryono. The research results obtained by the author that the theme is associated with the history of the village raised by the Pagar Agung village community, the storyline / dramatic storyline is this plot by way of the slow speed of the Dana Sara dance, motion there are 6, dancers there are 4 people danced by mothers / adolescent, floor pattern: two rows front and back, straight, circle and zig-zag, facial expressions / patterns of expression symbolizing happiness, beautiful makeup, clothing worn: clothes brackets, batik skirts, visible, pending, hijab pads, and lavender hijab pasmina, music used by drums, taktawak / small gongs, ukulele, and rumba / tambourine, open stage: fiur / free according to the event, shawl property, lighting used by day / night lights, and settings used fiur / free according to the stage at the Dana Sara dance performance.
49
Krsic, Dario. "ULOGA HRVATSKIH MITOLOGEMA U GENERISANJU SRBOFOBIJE: HRVATSKA KAO „PREDZIĐE HRIŠĆANSTVA“ I SRBI KAO „VLASI“". Politička revija 67, nr 1/2021 (23.04.2021): 85–106. http://dx.doi.org/10.22182/pr.6712021.5.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Mnogobrojni su primeri istorijskih konstrukata, koji već vek i po služe ideologiji „hrvatskog državnog prava“. Ovaj rad predstavlja nastavak razmatranja najvažnijih mitologema ugrađenih u temelje nacionalnog identiteta Hrvata. Neke od njih, spomenute u prošlom broju ovog časopisa („Hrvatska do Drine“ i „Crvena Hrvatska“), evoluirale su davno u faktoide; utkane su u „kolektivno sećanje“ hrvatske nacije i anatomiju srbofobije. Kako bi struktura mržnje bila čvršća, a velikohrvatske težnje opravdane, srpski narod bio je podvrgnut doziranoj rasističkoj pogrdi od strane istaknutih hrvatskih istoričara, političara i katoličkog sveštenstva u 19. i 20 veku. Uporedo s instrumentalizacijom istorije, kreirane su i predrasude o krajiškim Srbima, koji su preimenovani u „posrbljene Vlahe“: narod antropološki pomalo stran i kulturno prilično udaljen od evropske civilizacije. Nižerasno „slavosrpsko smeće“, kako ga nazvaše „očevi hrvatske nacije“, smetalo je svekolikom napretku naroda i države otkako se „doteplo“ u Hrvatsku, i počelo se smatrati nedostojnim saživota s „pravim ljudima duha hrvatskog“ – tobožnjim „potomcima Gota“, Arijevaca, vojnika-osvajača iz drevnog Irana. Srbi, s druge strane, zadobiše epitet „sužanjske pasmine“, kojima Grci ili Mađari „dadoše ime“; postadoše „potomci martologa“, u kojima kipti „zlo i rđa“, pljačkaši i robitelji „svete zemlje Hrvatske“, „predziđa hrišćanstva“. Nestankom osmanlijske pretnje, iako je vekovima činio najveći deo krajiških vojnih trupa, srpski narod predstavljen je kao „vlaški nakot zreo za sekiru“, poslušnik „srbijanskih gegula“ i njihove „ciganske dinastije“. Time je mitomanisanje, potpomognuto hrvatskim naučnim i obrazovnim institucijama, uspešno završilo svoj srbomrzački zadatak: nadahnulo je pogrom u tri navrata za samo stotinu godina. Međutim, indukovalo je i kroatofobiju, omogućivši na neodređeno vreme „circulus vitiosus“ srpsko-hrvatskih konflikata.
50
Zdolec, Nevijo, Željka Cvrtila, Hrvoje Mazija, Vesna Dobranić, Lidija Kozačinski, Tina Lešić, Jelka Pleadin, Snježana Kazazić, Tomislav Mikuš i Marta Kiš. "Mikrobiološka i fizikalno-kemijska svojstva autohtone trajne kobasice od kokošjeg mesa". Meso 22, nr 5 (2020): 368–77. http://dx.doi.org/10.31727/m.22.5.3.
Pełny tekst źródłaStreszczenie:
Cilj ovog rada bio je odrediti mikrobiološka i fizikalno-kemijska svojstva novog - proizvoda – trajne kobasice od mesa kokoši. Za proizvodnju kobasica korišteno je mišićje prsa i zabataka nesilica hibrida teških pasmina COBB 500 (n=150) na kraju razdoblja nesenja u dobi od 62 do 65 tjedana. Tijekom 30 dana prije klanja, kokoši su dohranjivane smjesom žitarica te zaklane u odobrenoj klaonici. Otkoštavanje, izrada nadjeva te zrenje je obavljeno na OPG-u tijekom prosinca 2019. do ožujka 2020. godine. U sirovini, nadjevu i gotovom proizvodu određivan je broj aerobnih mezofilnih bakterija, bakterija mliječne kiseline, enterokoka, enterobakterija, kvasaca i plijesni, Escherichia coli te prisutnost Salmonella spp. i Listeria monocytogenes. Sojevi bakterija mliječne kiseline i enterokoka (n=16) na kraju zrenja determinirani su pomoću MALDI-TOF spektrometrije masa. Kemijski, određen je udio vode, aktivitet vode, pH, udio NaCl-a, pepela, masti, bjelančevina i hidroksiprolina, sastav masnih kiselina te kolesterol. Patogene bakterije nisu utvrđene, dok je u gotovom proizvodu broj bakterija mliječne kiseline i enterokoka iznosio 7-8 log10 CFU/g odnosno 6 log10 CFU/g, uz prevladavajuće vrste Lactobacillus sakei i Enterococcus faecalis. Prosječni udjeli bjelančevina, kolagena i masti iznosili su 46,28 ± 3,14 %, 1,89 ± 0,21 % i 11,15 ± 0,90 %, a kolesterola 98,9 ± 9,93 mg/100 g. Jednostruko nezasićene masne kiseline (MUFA) bile su zastupljene s 52,81 %, zasićene (SFA) s 34,82 %, a višestruko nezasićene (PUFA) s 12,37 %. Prednosti trajne kobasice od isključivo kokošjeg mesa u odnosu na one drugih vrsta mesa očituju se u većem udjelu bjelančevina, vrlo malom udjelu masti te nutritivno povoljnijem sadržaju i omjeru masnih kiselina.