Bibliografías temáticas / Proroka Ilʹi

Literatura académica sobre el tema "Proroka Ilʹi"

Autor: Grafiati
Publicado: 25 de julio de 2024

Crea una cita precisa en los estilos APA, MLA, Chicago, Harvard y otros

Elija tipo de fuente:

Índice

Consulte las listas temáticas de artículos, libros, tesis, actas de conferencias y otras fuentes académicas sobre el tema "Proroka Ilʹi".

Junto a cada fuente en la lista de referencias hay un botón "Agregar a la bibliografía". Pulsa este botón, y generaremos automáticamente la referencia bibliográfica para la obra elegida en el estilo de cita que necesites: APA, MLA, Harvard, Vancouver, Chicago, etc.

También puede descargar el texto completo de la publicación académica en formato pdf y leer en línea su resumen siempre que esté disponible en los metadatos.

Artículos de revistas sobre el tema "Proroka Ilʹi"

1

Maly, Anđelo. "Mačevi u plugove ili vice versa (IZ; MIH; JL)". Bogoslovska smotra 93, n.º 2 (2023): 185–99. http://dx.doi.org/10.53745/bs.93.2.2.

Texto completo
Resumen
Aktualna situacija rata u Ukrajini poticaj je za promišljanje o smislu i besmislu rata. Utemeljujući svoje promišljanje na starozavjetnoj tradiciji, pretežito onoj proročkoj, autor donosi biblijsko-teološki uvid u koncept rata i mira. Čitajući proročke tekstove lako je prepoznati one koji u kontekstu rata spominju eshatološko vrijeme mirotvornog društva u kojem će zemlja biti ispunjena mirom. Proročka tradicija proteže se i na apokaliptična viđenja u kojima se govori o konačnoj bitki u kojoj će biti uništeni svi neprijatelji. Biblijski tekstovi koji o tome govore ponekad su kontradiktorni i postavlja se pitanje žele li proroci uistinu biti graditelji budućeg očekivanog mira. Ako mir i prestanak rata iz proročke perspektive predstavljaju samo jednu utopijsku i/ili eshatološku stvarnost, kako je moguće, i je li uopće moguće, te tekstove protumačiti u duhu neprestanih ratova, ali i aktualne situacije rata u Ukrajini? Na primjeru triju tekstova: Iz 2,2-5; Mih 4,1-5 i Jl 4,9-10 autor u konačnici pokušava otkriti simbolizira li prestanak rata i nastanak mira eshatološku i/ili svevremensku stvarnost ili nešto tomu suprotno.
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
2

Tadić, Stipan, Petar Bilobrk y Katarina Tkalčić. "Karizma i institucija — suglasje ili protimba". Obnovljeni život 79, n.º 1 (31 de enero de 2024): 63–74. http://dx.doi.org/10.31337/oz.79.1.5.

Texto completo
Resumen
U ovom radu o karizmi i instituciji sa socio–religijskog zrenika u weberovskom teorijskom okviru obrađeni su epistemologija, deskripcija i interpretacija binoma “karizma i institucija” te njihov složeni međusobni odnos, imajući u vidu posebice fenomen karizmatskoga vođe. Karizmatski vođa, obdaren karizmom, osoba je iznimnih, (nad)naravnih sposobnosti koja u teškim i kriznim društvenim previranjima postaje vođom naroda, prorokom svojega vremena, a obilježavaju ga: odvažnost (hrabrost!), kritičnost (istinoljubivost!) i djelovanje za vremenito i vječno. Karizma je nezaslužen dar Duha karizmatiku, vođi, koji je u službi izgradnje zajednice. Od početka moderne pa do suvremenih (post)modernih gibanja i pokreta u društvu, karizma se sekularizira i postaje općim društvenim fenomenom te gubi gotovo svoje prvobitno religijsko značenje. Takva “sekularizirana” karizma, prema Maxu Weberu, paradigmatski se očituje u tri različita područja i to: kod proroka u području religijsko–religioznoga fenomena, kod velikih i izuzetnih vojskovođa u području vojnoga planiranja te kod demagoga u području društvenoga i političkog djelovanja.
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
3

Silvija, Topić Lukačević y Nemčić Moro Iva. "ZLOČINAC ILI ZAŠTITNIK ILI PRORADA KROZ SNOVE U GRUPNOANALITIČKOJ PSIHOTERAPIJI". Psihoterapija 37, n.º 1-2 (8 de enero de 2024): 83–113. http://dx.doi.org/10.24869/psihei.2023.83.

Texto completo
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
4

Horvat, Josip. "Kanonsko-pravno oblikovanje celibata kao proročke karizme". Bogoslovska smotra 92, n.º 3 (2023): 559–75. http://dx.doi.org/10.53745/bs.92.3.8.

Texto completo
Resumen
Autor polazi od činjenice kako je za govor o svećeničkom celibatu i o smislu njegove obvezatnosti u Katoličkoj crkvi potrebno, barem pokušati, odgovoriti na neka temeljna pitanja: je li celibat čisto crkvena, kanonsko-pravna, disciplinska odredba koja se pojavila u jednom povijesnom trenutku ili je njezin izvor i izvorište negdje drugdje i/ili Netko drugi? Koja su to (ne)opravdanja na temelju kojih Učiteljstvo i danas, usprkos svim izazovima i problemima s kojima se Crkva u promijeni epohe suočava, ’uporno’ od svojih ministerijalnih službenika traži potpunu i trajnu uzdržljivost radi kraljevstva Božjeg iako je teološki posve jasno da celibat nije konstitutivni element svetog reda? Analizirajući koncilsku i postkoncilsku doktrinu, svećenički celibat svoj izvor pronalazi u trima različitim područjima: u daru Duha Svetog – karizmi, u slobodnom odgovoru kandidata koji u ljubavi preuzima evanđeoski savjet preko javnog obećanja u trenutku primanja svetog reda đakonata i na posljetku u kan. 277 Zakonika kanonskoga prava, odnosno u kanonsko-pravnoj institucionalizaciji povezanoj s teološkom, duhovnom i pastoralnom prikladnosti koju Crkva, vođena Duhom Svetim, stavlja između celibata i svetog reda, i koju taj isti Duh podupire u izvršavanju. Dakle, riječ je ponajprije o moralnoj obvezi koja se odnosi na teološki poredak s obzirom da proizlazi iz posebnog odnosa između Boga koji zove i osobe koja se odaziva, a tek posljedično taj se odnos ’ratificira’ u kanonsko-pravnoj, disciplinskoj obvezi, koja sa sobom donosi različitost prava ali i obveza. Crkva i danas celibat vidi kao svojevrsni crkveni miraz ili povlasticu, ne apsolutnu i ne nepromjenljivu, već mudro promišljenu, pozitivno priznatu, povijesno akreditiranu i, usprkos svim izazovima, iskustveno još uvijek kredibilnu. Od velike je važnosti ne odvajati celibat od drugih evanđeoskih savjeta (siromaštva i poslušnosti), kreposti i dimenzija svećeničkog života. Sve te dimenzije moraju biti u konstantnom dijalogu, ne zaboravljajući i ne ostavljajući po strani potrebu stila i pronicavosti u svakodnevnom životu koji neophodno traži prijeko potrebnu razboritost–debita prudentia. Dijecezanski biskup u svojoj očinskoj figuri ponajprije mora voditi brigu o odgoju svećeničkih kandidata, zdravoj selekciji kandidata za primanje svetih redova, no jednako tako nikako ne smije zaboraviti i ne može ne voditi brigu o životu svojih svećenika te im mora biti od pomoći i u življenju njihovih posebnih obveza koristeći se svim sredstvima koja ima na raspolaganju.
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
5

Akrap, Domagoj. "Prophets of the Jewish Counterculture – Martin Buber, Erich Fromm, and Abraham Joshua Heschel". Filozofska istraživanja 42, n.º 4 (28 de diciembre de 2022): 761–73. http://dx.doi.org/10.21464/fi42406.

Texto completo
Resumen
Rad prikazuje nastanak posebne židovske protukulture na prijelazu iz 1960-ih u 1970-e godine prošlog stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama kao posljedice antiratnog pokreta i pokreta za građanska prava. Dijaloška filozofija Martina Bubera, humanizam Ericha Fromma i religiozni egzistencijalizam Abrahama Joshue Heschela bitno su oblikovali ideje mlade generacije Židova i utjecali na njihovu želju za obnovom židovskog života. Iako su se koncepcijski i stilski razlikovali, ovoj trojici mislioca zajednička je bila neumorna kritika nesnošljivosti sadašnjice i borba za pravednije društvene odnose. Bez obzira radi li se o Buberovu društvu izgrađenom na slobodnom udruživanju, Frommovu humanističkom socijalizmu ili Heschelovu slobodnom društvu prožetom religijom – frustriranoj i izgubljenoj mladoj generaciji ponudili su odgovore i pokazali im put k izrazito željenoj »duhovnoj revoluciji«, zadobivajući na taj način uloge proroka.
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
6

Štulanović, Muharem. "POTVORA, OBJEDA ZA NEMORAL: BEZAZLENA BIZARNOST, TRIVIJALNOST ILI TEŠKI GRIJEH U ISLAMU". Zbornik radova Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću 6, n.º 6 (20 de diciembre de 2013): 73–99. http://dx.doi.org/10.52535/27441695.2013.6.73-99.

Texto completo
Resumen
Uzvišeni Allah, dž. š., šaljući Poslanike na zemlju, odgajao ih je, kao i njihove sljedbenike kroz upečatljive događaje i iskušenja iza kojih je davao odgojne mjere i koristi koje se nikada neće zaboraviti. Nije poslao ni jednog od poslanika, a da ga nisu optužili da je luđak, ludi pjesnik, čarobnjak, prorok i sl., pa su tako i nevjernici, politeisti, idolopoklonici Kurejša, na koncu svih poslaničkih misija, govorili za Muhammeda, a. s., čekajući priliku da mu na bilo koji način mogu naštetiti, napakostiti fizički ili moralno: njegovom ugledu i moralu ili njegovoj porodici. Samo jedan u nizu od tih napada jeste događaj ,,ifka-a“ (hadisetul-ifk) u kojem su htjeli da Allahovog Poslanika, a. s., degradiraju moralno i psihički sa potvorom i objedom na njegovu ženu, majku muslimana, Aišu, r. a., kćerku Ebu-Bekra es-Siddika Istinoljubivog. Nakon mjesec dana strahovitih muka i neprijatnosti, koje su se odrazile ne samo na Allahova Poslanika i Aišu, r. a., njenu porodicu, nego i na čitavo novoformirano muslimansko društvo i ashabe, Uzvišeni Allah će poslati Objavu kojom dokazuje nevinost Aiše, r. a., i kojom daje odgojne mjere i smjernice kojima će dalje kročiti muslimansko društvu nakon ovih strašnih događaja, ali će ukazati i na koristi svih ovih događanja kroz obznanjivanje i otkrivanje nečega što muslimani nisu znali, a to je da među njima ima prikrivenih licemjera koji su u njihovoj blizini i među njima. Dakle, ima onih koji nisu iskreni vjernici. Ovaj događaj će raslojiti muslimansko društvo na dvije kategorije: na iskrene vjernike koji su se držali istine i na one koji nisu, nego su se pretvarali da su vjernici i svoj prikriveni munafikluk i licemjerstvo koristili za napade na vjeru i vjernike.
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
7

Posarić, Darko y Stjepan Nikolić. "Izrada mreže izvoznih putova i uzgojnih staza u šumama hrasta lužnjaka kao mjera učinkovitije njege i učinkovitijega korištenja šumskih resursa". Šumarski list 142, n.º 7-8 (31 de agosto de 2018): 411–20. http://dx.doi.org/10.31298/sl.142.7-8.8.

Texto completo
Resumen
Osnivanje uzgojnih staza u svrhu jednostavnijega rada njege pomlatka i učinkovitije kontrole u Hrvatskoj, prvi je puta napravljeno 1977. godine u Šumariji Đurđenovac (Sabljak 1990) i Šumariji Cerna. Od tada se postupno proširilo kao prihvaćena tehnologija rada uglavnom u slavonskim podružnicama Hrvatskih šuma, dok je u ostalima slabo prihvaćeno. Hrvatske šume d.o.o. do danas nisu analizirale učinkovitost ove tehnologije, već je odluka o njezinu provođenju ili ne provođenju prepuštana Upravama šuma podružnicama, pa čak i šumarijama. Suština tehnologije odnosi se na formiranje pravilne mreže izvoznih putova okomitih na glavni put ili makadamsku cestu širine 3 m te okomito na njih uzgojnih staza širine 1,5 m. Proizvodna površina između staza različitih je širina u pojedinim UŠP-ima, ali najčešće iznosi 5 m. Mreža se formira u godini prvoga uzgojnog zahvata nakon dovršnoga sijeka (prije popunjavanja sadnicama ili njege pomlatka). Radnicima je rad sa staza jednostavniji i lakši, a posebice je učinkovita kontrola. S druge strane, pokosi se između 24 i 29 % već pomlađene površine, što je osnovni argument protivnicima ove tehnologije. U ovome radu predlaže se iskušati i drukačije razmake i položaje uzgojnih staza. Izvozni putovi izrađuju se kad i uzgojne staze, a koriste se za izvoženje drvnoga materijala od vremena početka proreda pa do kraja ophodnje. Razmak osi izvoznih putova u odjelima dimenzija 750 × 750 m je 37,5 m, čime se površina odjela podijeli na 20 jednakih dijelova. U odjelima drukčijih dimenzija razmak varira, najčešće između 40 i 50 m, a povećanje razmaka umanjuje učinkovitost izvoženja drva s njih. Stoga bi pokusno svakako trebalo ispitati i drukčije razmake osi izvoznih putova, na prvome mjestu onaj od 25 metara. Budući da o ovoj problematici kod nas ima iznimno malo pisanih materijala, a tehnologija je u primjeni dugi niz godina, ovaj rad ima za cilj opisati postojeće stanje, navesti dobre i loše strane osnivanja mreže izvoznih putova i uzgojnih staza te pokrenuti raspravu s konačnim ciljem definiranja optimalnoga načina rada, a posebice njegova unificiranja i primjene u svim šumama hrasta lužnjaka u nas.
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
8

Maroney, Eric. "Oration II Grgura Nazijanskog". Kairos 15, n.º 1 (27 de mayo de 2021): 7–27. http://dx.doi.org/10.32862/k1.15.1.1.

Texto completo
Resumen
Stilovi kršćanskog vođenja u jugoistočnoj Europi imaju tendenciju polariziranja duž linije koja se proteže između pasivnosti i autoritarnosti. To zapravo predstavlja univerzalni problem globalne Crkve i nije jedinstven za zemlje jugoistočne Europe. Ostaje, međutim, činjenica da najraširenije modele vodstva u ovom dijelu svijeta ipak treba stalno procjenjivati te shodno tomu trajno nadalje razvijati zdravije modele. Na žalost, modeli vodstva koji se uvoze sa Zapada, a koji nerazmjerno naglašavaju poslovno upravljanje, često se usredotočuju samo na učinkovitost, produktivnost i rast, umjesto da se usredotoče na širenje Kraljevstva i služenje Kristovoj nevjesti. Međutim, postoji model za vodstvo u služenju, model koji je izrastao iz istočne Crkve prije sedamnaest stoljeća. U ovom ću radu razmotriti dokument Oration II Grgura Nazijanskog, koji predstavlja duhovni model vodstva za 21. stoljeće. Iako je napisan prije mnogo stoljeća, ovaj tekst još uvijek snažno govori suvremenom umu i ostaje trajno relevantan iz više razloga. Kao prvo, ovo je prvi sačuvani vanbiblijski izvještaj o osobnoj borbi pojedinca s potrebom da se poslušno odazove pozivu u kršćansku službu. Drugo, Grgurov je model zasićen Svetim pismom i kao takav pruža razumnu premda jedinstvenu perspektivu iz njegovog briljantnog i visoko obrazovanog uma. Konačno, budući da je jedna od Grgurovih glavnih preokupacija kako ostati vjeran usred korumpiranog javnog oblika kršćanstva, kontekst je veoma primjeren tradicionalnom crkvenom kontekstu jugoistočne Europe. Slijedeći sažeti povijesni prikaz, u ovom će se radu razmotriti tri elementa kršćanske službe te kako je Grgur razumio njihove duhovne aspekte. Prvo, koje su uloge pastoralnog službenika, bio on svećenik, kralj ili prorok. Drugo, izazovi s kojim se suočavaju pastoralni službenici koji žele služiti. I, treće, osobne borbe s kojima se pojedinci moraju suočiti i savladati ih kako bi ostali poslušni u svom pozivu.
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.

Libros sobre el tema "Proroka Ilʹi"

1

Buseva-Davydova, Irina Leonidovna. T︠s︡erkovʹ Ilʹi Proroka v I︠a︡roslavle. Moskva: Severnyĭ palomnik, 2002.

Buscar texto completo
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
2

Tamara, Rutman, ed. T︠S︡erkovʹ Ilʹi Proroka v I︠A︡roslavle. Moskva: Severnyĭ palomnik, 2002.

Buscar texto completo
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
3

Rutman, Tamara, N. A. Gri︠a︡znova y I︠A︡ E. Smirnov. 350 let t︠s︡erkvi Ilʹi Proroka v I︠A︡roslavle, 1650-2000 gg: Statʹi i materialy. I︠A︡roslavlʹ: A. Rutman, 2001.

Buscar texto completo
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
4

Profeticheskie funkt︠s︡ii poėzii, ili, Poėty-proroki. Moskva: Vest-Konsalting, 2011.

Buscar texto completo
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
5

Mikhail, Glinka y Vdovina I. M, eds. Svoevremennye mysli, ili, Proroki v svoem Otechestve. Leningrad: Lenizdat, 1989.

Buscar texto completo
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
6

Kurmachev, V. A. T︠S︡erkovʹ Proroka Ilii s pridelom Pokrova Presvi︠a︡toĭ Bogorodit︠s︡y goroda Ti︠u︡meni, 1833-2002 gg. Ti︠u︡menʹ: MI "Rutra", 2002.

Buscar texto completo
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
7

Prylip, Oleksandr. Monakhy Studyty na Hut́s̀ul'shchyni: Rozdumy nad istoríèíù odnoho monastyríà. L'viv: Svichado, 1998.

Buscar texto completo
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
8

Tugaĭ, Irkhan. Kto zhe istinnyĭ semit? Evrei, araby ili i︠a︡, volgo-uralʹskiĭ tatarin?: (v matematicheskikh raschetakh) : piktograficheskoe pisʹmo o drevneĭshem poli︠u︡se Zemli, putʹ atlantov v stranu prorokov, puti zemnye Iisusa Khrista. Ufa: Izdatelʹstvo "Dialog", 2011.

Buscar texto completo
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
9

Tamara, Rutman, ed. T︠S︡erkovʹ Ilʹi Proroka v I︠A︡roslavle. I︠A︡roslavlʹ: AR, 2002.

Buscar texto completo
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
10

T︠s︡erkovʹ Ilʹi Proroka v I︠a︡roslavle. I︠a︡roslavlʹ: Izdatelʹstvo Aleksandra Rutmana, 2002.

Buscar texto completo
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
Ofrecemos descuentos en todos los planes premium para autores cuyas obras están incluidas en selecciones literarias temáticas. ¡Contáctenos para obtener un código promocional único!

Pasar a la bibliografía