Bibliografías temáticas / Pobjeda

Literatura académica sobre el tema "Pobjeda"

Autor: Grafiati
Publicado: 25 de julio de 2024
Última modificación: 26 de julio de 2024

Crea una cita precisa en los estilos APA, MLA, Chicago, Harvard y otros

Elija tipo de fuente:

Índice

Consulte las listas temáticas de artículos, libros, tesis, actas de conferencias y otras fuentes académicas sobre el tema "Pobjeda".

Junto a cada fuente en la lista de referencias hay un botón "Agregar a la bibliografía". Pulsa este botón, y generaremos automáticamente la referencia bibliográfica para la obra elegida en el estilo de cita que necesites: APA, MLA, Harvard, Vancouver, Chicago, etc.

También puede descargar el texto completo de la publicación académica en formato pdf y leer en línea su resumen siempre que esté disponible en los metadatos.

Artículos de revistas sobre el tema "Pobjeda"

1

Birač, Dimitrije. "Sovjetska industrijalizacijska debata". Ekonomski pregled 72, n.º 5 (2021): 718–49. http://dx.doi.org/10.32910/ep.72.5.4.

Texto completo
Resumen
U radu se analizira sovjetska debata o industrijalizaciji, posebno sukob dvojice njenih protagonista – Preobraženskog i Buharina. Period sovjetske debate, 1922/23-1927/28, bio je najdinamičniji i najkreativniji period sovjetske ekonomske misli, ali i pun proturječja. Njegov kraj bio je presudni moment jačanja procesa iz kojih će se kasnije razviti staljinizam. Utoliko je značajnija borba političkih i ekonomskih ideja između teorijsko-ideoloških struja boljševičke partije, personificiranih u likovima dvojice glavnih partijskih ekonomista. Osnovna je teza rada da je pobjeda Buharinovih ekonomskih pogleda u konačnici vodila ukidanju nove ekonomske politike i nasilnoj kolektivizaciji, odnosno rupturi radničko-seljačkog saveza, iako to nije bila Buharinova namjera niti cilj njegove politike. Usporedno s time, poraz Preobraženskog označio je pobjedu teorije socijalizma u jednoj zemlji. U tom smislu, ove činjenice pružaju ponešto drugačije pojašnjenje historijske uloge Buharina i Preobraženskog od onih koje im se često pripisuju.
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
2

Jašović, Golub. "Contribution to the study of geographical vocabulary, antroponymy and toponomy in Mirko Banjević's poem 'Sutjeska'". Bastina, n.º 53 (2021): 29–39. http://dx.doi.org/10.5937/bastina31-31193.

Texto completo
Resumen
This paper deals with geography lexics and terminology found in a Mirko Banjević poem Sutjeska. This poem has been published several times. It was published just after the First World War for the first time in 1946 by "Pobjeda" from Podgorica, and then it was published by publishing house "Rad" from Belgrade in 1953, publishing house "Kosmos" from Belgrade in 1958 and finally by Yugoslav academy of sciences and arts from Zagreb in 1961. Materials used in this paper came from the Kosmos edition from 1961.
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
3

Jokić, Jovan y Sandra Martinčić-Ipšić. "Primjena šume slučajnih stabala za predviđanje ishoda šahovske partije reprezentirane kompleksnom mrežom". Zbornik Veleučilišta u Rijeci 7, n.º 1 (2019): 31–52. http://dx.doi.org/10.31784/zvr.7.1.4.

Texto completo
Resumen
Cilj je ovog rada izgraditi model vrednovanja šahovskih pozicija koji se temelji na informacijama dobivenima iz mrežnih značajki pozicija šahovskih figura na ploči. Međusobni odnosi figura, kao i odnosi figura i polja koja zauzimaju, a koji opisuju određene taktičke i strateške elemente šahovske partije, mogu se modelirati kompleksnom mrežom. Ovim je radom pokazano kako upotrebom samo određenih mjera koje opisuju strukturu kompleksne mreže možemo naučiti klasifikator pozicija koji može predvidjeti krajnji ishod partije bolje od klasične Shannonove evaluacijske funkcije. Shannonova evaluacijska funkcija kvantificira materijalno stanje na ploči obiju strana u šahovskoj igri, mobilnost figura, sigurnost kralja te kvalitetu pješačke strukture. Računalni model koji klasificira na ulazu ima vektore značajki određene iz četiri vrste mreža (mreža podrške, mreža mobilnosti, pozicijska mreža, mreža praćenja) konstruiranih iz baze majstorskih partija, od kojih svaka modelira određeni aspekt šahovske igre. Vektor značajki sadrži značajke dobivene izračunom različitih mjera strukture mreže. Za određivanje značajki prema važnosti, kao i klasifikacijski postupak ishoda igre, upotrebljava se šuma slučajnih stabla. Nadalje, eksperimentalno se određuju osnovne evaluacije statičkih pozicija u šahovskim partijama pomoću Stockfish šahovskog programa. Nakon toga, značajke te pripadne evaluacijske ciljne klase (pobjeda bijelog, pobjeda crnog igrača ili remi) udružuju se u ulazne vektore za učenje modela klasifikacije pozicija, čiji se rezultati uspoređuju sa Shannonovom evaluacijskom funkcijom. Pokazano je kako predložena metoda vrednovanja temeljena na informacijama o strukturi mreže daje bolje rezultate (75 % točnosti) od klasične Shannonove evaluacijske funkcije (52 % točnosti) za testnu bazu partija.
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
4

Bušatlić, Ismet y Hamza Lavić. "Datiranje kurʼanskim tekstom". Anali Gazi Husrev-Begove biblioteke 29, n.º 43 (31 de diciembre de 2022): 51–62. http://dx.doi.org/10.51719/25663267.2022.29.43.51.

Texto completo
Resumen
Ovim radom obuhvaćeni su primjeri tariha izrečeni kurʼanskim tekstom u povodu ostvarenih pobjeda u ratovima, završetka gradnji mesdžida i džamija, škola (muallimhana), biblioteka i vodovoda (šadrvana i česama), te smrti muderrisa. U svakom od navedenih slučajeva godina u kojoj se to dogodilo iskazana je brojčanom vrijednošću arapskih grafema sadržanih u odabranom kurʼanskome tekstu. Sadržaj teksta ujedno ukazuje na rezultat događaja, vrstu, svrhu i namjenu građevine za koju je tarih izrečen, a zbir brojčanih vrijednosti arapskih slova, u tarih ukomponovanog kurʼanskog teksta po sistemu ebdžed, sadrži hidžretsku godinu u kojoj se događaj zbio. Radom su obuhvaćeni tarihi povodom gradnje dva mesdžida, džamije, mekteba, biblioteke, šadrvana, dvije česme, godine osvajanja Janoka i smrti jednog muderrisa.
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
5

Neagoe, Alexandru. "Simboli sukoba i nade". Kairos 11, n.º 2 (7 de diciembre de 2017): 199–207. http://dx.doi.org/10.32862/k1.11.2.3.

Texto completo
Resumen
Ovaj članak donosi analizu upotrebe simbola u knjigama Daniel i Otkrivenje. Prvi dio studije procjenjuje razinu tematskog jedinstva, za koje se može reći da postoji između dvije knjige (s obzirom na njihov zajednički književni žanr). U drugom dijelu članka istražuju se različite uloge koje simbolizam igra u ove dvije knjige. Konačno, završni dijelovi ujedinjuju nalaze istraživanja, ukazujući na to kako je, unatoč složenom simbolizmu u knjigama Daniela i Otkrivenja, moguće o njima govoriti (pojedinačno i skupno) kao o knjigama koje imaju jedinstvenu poruku koja bi se mogla opisati kao pobjeda dobra nad zlom, ili točnije, kao suverenost Boga u svijetu u kojem izgleda da prevladava zlo. Istodobno, ta jedinstvena poruka može za određene skupine i okruženja poprimiti širok raspon posebnih značenja.
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
6

Singbo, Odilon-Gbènoukpo. "Postsmrtno stanje: metafizičko-eshatološke ambicije transhumanizma". Filozofska istraživanja 40, n.º 2 (20 de agosto de 2020): 251–67. http://dx.doi.org/10.21464/fi40203.

Texto completo
Resumen
U radu se ispituju metafizičke i eshatološke implikacije transhumanizma, osobito u svjetlu njegove ideje o besmrtnosti ljudske vrste. Kroz jezgrovit prikaz povijesnog okvira pojave transhumanističkog pokreta, rad ističe njegove glavne karakteristike kao što su poboljšanje čovjeka, nadilaženje ljudskoga i pobjeda inherentnih čovjekovih nedostataka pomoću suvremenih grana znanosti te suvremene tehnike. Navedene karakteristike pomažu u shvaćanju metafizike i eshatologije na način kako ih formiraju neki aspekti transhumanizma. Upravo su ti aspekti po svojim načelima nedvojbeno tehničke i sekularne naravi jer se odmiču od religioznog shvaćanja ljudskih čežnji i smrti. Često se smrt shvaća kao greška, a proces starenja kao patološko, ponižavajuće, ali izlječivo stanje. Transhumanizam na taj način označava kraj humanističko-transcendentalne perspektive o slobodnom subjektu stvorenom dobrotom i spašenom ljubavlju Boga u otajstvu Isusa Krista. Kroz rad se argumentira da tehnokratska rješenja ne mogu ispuniti temeljne ljudske čežnje.
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
7

Mijić, Linda y Anita Bartulović. "Grčki i latinski frazemi s toponimskom i etnonimskom sastavnicom". Croatica et Slavica Iadertina 17, n.º 1 (14 de enero de 2022): 105–37. http://dx.doi.org/10.15291/csi.3519.

Texto completo
Resumen
Mnogi frazemi motivirani nekim antičkim događajem ili ličnošću, koji mogu biti ili povijesni ili mitološki, postali su općeeuropski te je njihovo značenje kao i pozadinska slika posve jasno (npr. trojanski konj, gordijski čvor, Ahilova peta, Pirova pobjeda itd.). Međutim, zbog fragmentarne sačuvanosti antičkih književnih i leksikografskih izvora frazemima s toponimskom i etnonimskom sastavnicom ponekad je teško u potpunosti odrediti kontekst pozadinske slike motivirane nekim manje poznatim kulturnim i geografskim osobitostima, mitološkim prizorima ili povijesno-političkim događajima i odnosima. U radu se na temelju leksikografske građe kontrastivno analiziraju grčki, latinski i njima podudarni hrvatski frazemi s navedenim sastavnicama. Semantičkom i konceptualnom analizom objašnjavaju se sličnosti i razlike u motivaciji, pozadinskoj slici i značenju pojedinih frazema grupiranih u različite koncepte, tj. predodžbe o određenoj izvanjezičnoj stvarnosti. Kontrastivna je analiza pokazala da većina frazema u analiziranome korpusu ima potpunu desemantizaciju i antropocentričnu usmjerenost te da su motivacijski neprozirni nacionalni frazemi s etnonimskom i toponimskom sastavnicom uglavnom negativno konotirani.
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
8

Herman Duvel, Maja y Anto Gavrić. "Toma Akvinski o odnosu dobra i zla u stvorenome svijetu". Filozofska istraživanja 41, n.º 2 (9 de julio de 2021): 415–31. http://dx.doi.org/10.21464/fi41212.

Texto completo
Resumen
Cilj je ovoga rada pokazati da Toma Akvinski problem zla promišlja ne samo kao pitanje zla u njemu samome nego i u puno širem kontekstu Božjeg stvarateljskog djela i providnosnog upravljanja te na taj način dokazuje da činjenica postojanja zla u svijetu nije održiv argument protiv Božjeg postojanja. Naime, za Tomu Akvinskog zlo nije nešto, nekakvo biće sa svojom biti i naravi, nego je ono lišenost dobra, nedostatak onoga dobra koje je neko biće po naravi dužno imati. Zlo ima dobro za svoj subjekt, objekt i uzrok, a može na koncu imati i dobro kao svoj učinak. Takva potpuna uronjenost i ovisnost zla o dobru kazuje da je ontološki status zla s jedne strane realan, a s druge strane da nije apsolutan. Zlo ne može postojati od sebe, po sebi i za sebe. Ono je pod svakim vidom podređeno dobru. Takav statuszla postaje još očitiji u Akvinčevu osvrtu na odnos zla i apsolutnog dobra koje je Bog. Bog je onaj koji jest u apsolutnom smislu, a zlo postoji samo u odnosu na dobro koje je Božje stvorenje. Propadanje stvari je tek posljedica Božjeg stvaranja dobrog svijeta u kojemu postoje bića koja mogu biti deficijentna u dobru, što ona ponekad i jesu. To znači da Bog ne želi zlo, nego ga na neki način dopušta dok sve providnosno upravlja k dobru koje je on sam. Naime, Bog je toliko svemoguć da dopuštajući zlo može ostvariti i veća i brojnija dobra. U djelu Božjega upravljanja svijetom čovjek zauzima posebno mjesto jer je sposoban za osobni odnos s Bogom. No čovjek se slobodnom voljom može i odmetnuti od poretka i pravila koji ga vodi sjedinjenju s njegovim krajnjim dobrom koje je Bog. Takav čin se naziva moralno zlo krivnje ili grijeh. Toma Akvinski primjer i uzor pobjede dobra nad zlom nalazi u liku pravednog i nevinog Joba koji je, upravo zahvaljujući iskustvu strahovitoga zla, shvatio da Bog beskrajno transcendira ljudsku spoznaju, bitak i moć, te da bi svako pripisivanje zla Bogu bilo ludost, a svako nijekanje Božjega postojanja zbog zla koje ga je zadesilo bezumlje. Job je shvatio da Božja pravednost i logos vladaju svime i da je konačna pobjeda dobra sigurna.
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
9

Greblo Jurakić, Zrinka y Gordana Keresteš. "Druga strana medalje". Psihologijske teme 26, n.º 2 (2017): 377–96. http://dx.doi.org/10.31820/pt.26.2.6.

Texto completo
Resumen
U sportu se pobjeda i poraz uobičajeno smatraju najrelevantnijim kriterijem procjene kompetentnosti sportskih trenera. Posljedično, negativna se ponašanja trenera nerijetko ignoriraju, što naročito dolazi do izražaja u slučajevima kada su takvi oblici ponašanja povezani sa sportskim uspjehom. S obzirom na to da su postojeći mjerni instrumenti dominantno namijenjeni procjeni pozitivnih aspekata trenerova stila rukovođenja, osnovni je cilj istraživanja bio konstruirati i validirati Upitnik negativnog ponašanja trenera (UNPT). Dodatni je cilj bio ispitati razlikuju li se sportaši timskih i individualnih sportova u percepciji trenerova ponašanja. Upitnik NPT sastoji se od 13 čestica raspoređenih na tri podljestvice: Neosjetljivost za osobnu dobrobit sportaša, Negativna povratna informacija i Usmjerenost na rezultat. U istraživanju u kojem su utvrđene psihometrijske karakteristike upitnika (faktorska struktura, pouzdanost, osjetljivost, konvergentna i divergentna valjanost) sudjelovali su studenti i studentice Kineziološkog fakulteta (n=181). Rezultati istraživanja pokazali su da je UNPT valjan i pouzdan mjerni instrument koji se može koristiti u različitim istraživanjima u području sporta. Sukladno očekivanjima, veća zastupljenost negativnih i manja zastupljenost pozitivnih ponašanja trenera utvrđena je kod sudionika timskih sportova. Rezultati upućuju na potrebu za daljnjim istraživanjem uzroka, korelata i posljedica različitih oblika ponašanja sportskih trenera.
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
10

Lacković, Krešimir, Ivan Pavić y Gordana Tkalec. "UTJECAJ USPJEHA U SPORTU NA MEDIJSKO PRAĆENJE". South Eastern European Journal of Communication 5, n.º 1 (30 de junio de 2023): 55–68. http://dx.doi.org/10.47960/2712-0457.2023.1.5.55.

Texto completo
Resumen
Sport je jedna od rijetkih rubrika u medijima u kojoj „dobra vijest“ povećava zanimanje publike za sportski sadržaj. Pobjeda i ostvareni rezultati u sportu smatraju se dobrim vijestima koje su sve manje zastupljene u suvremenim medijima. Cilj je rada prikazati utjecaj sportskoga uspjeha na medijsko praćenje i povećano zanimanje u medijima na primjerima ostvarivanja značajnih sportskih rezultata. Glavna je hipoteza rada da ostvaren uspjeh u sportu povećava zanimanje publike. U tome su smislu definirani sportski uspjeh te postupci i tehnike stvaranja publiciteta sportaša i sportskih organizacija, što je preduvjet za kasnije istraživanje. U radu su analizirani različiti mediji i njihov sadržaj za vrijeme natjecanja u kojima su hrvatski sportaši ostvarili sportski uspjeh. Uz to analizirana je čitanost tekstova objavljenih tijekom sličnih natjecanja u kojima je očekivani rezultat izostao. Osim analize sadržaja hrvatskih medija za potvrdu hipoteze preuzete su i analize iz drugih internetskih izvora. Uz metodu analize sadržaja primijenjene su kvantitativna i komparativna metoda s egzaktnim podatcima. U manjoj mjeri korištena je kvalitativna metoda kako bi se u tekstovima prepoznao uspjeh ili neuspjeh kao dobra ili loša vijest. Rezultati i rasprava pokazuju ispravnost cilja istraživanja i postavljene hipoteze. Ključne riječi: sportski mediji, uspjeh, publicitet praćenost, google trends
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
Más fuentes

Libros sobre el tema "Pobjeda"

1

Lakušić, Ilija. Papirova pobjeda. Podgorica: Udruženje književnika Crne Gore, 2010.

Buscar texto completo
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
2

Hanić, Ahmed. Pobjeda je uvijek slatka. Tuzla: Bosanska riječ, 2005.

Buscar texto completo
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
3

Jembrih, Alojz. Sisačka pobjeda 1593: Njezin odjek u hrvatskoj književnosti. Sisak: Matica hrvatska Sisak, 1993.

Buscar texto completo
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
4

Galijašević, Husein. "Pobjeda" Tešanj 1954-2014. godine: Vizija, znanje, hrabrost. Tešanj: Centar za kulturu i obrazovanje, 2014.

Buscar texto completo
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
5

Golubović, Jovan. Bibliografija članaka i priloga iz kulture, prosvjete i književnosti u listu "Pobjeda" za 1961/62. g. XVIII i XIX godište. Podgorica: Grafo Crna Gora, 2014.

Buscar texto completo
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
6

Miroslav, Tuđman, ed. Dr. Franjo Tuđman--neoproštena pobjeda: Rasprave sa simpozija organiziranog u povodu treče obljetnice smrti prvoga hrvatskoga predsjednika. Zagreb: Udruga za promicanje hrvatskog identiteta i prosperiteta, 2003.

Buscar texto completo
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
7

Đuranović, Draško y Milo Đukanović. Mi, sami: "Đe je zrno klicu zametnulo, ondje neka i plodom počine" : deset godina od obnove crnogorske nezavisnosti : Pobjeda. Podgorica: Nova Pobjeda d.o.o., 2016.

Buscar texto completo
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
8

Galijašević, Husein. Izudin Alićehajić 1926-1996. Tešanj: Centar za kulturu i obrazovanje, 2022.

Buscar texto completo
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
9

Omrčanin, Ivo. Ime pobjede kršćanstvo Hrvata. Wash., D.C: Ivor Press, 1993.

Buscar texto completo
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
10

Branislav, Kovačević, ed. Crvena mrlja: Prve autentične ispovijesti o stradanjima povodom sukoba sa Informbiroom : dopunjeni i prerađeni feljton "Svjedočenja i svjedočanstva", "Pobjeda" od 12. jula 1989. do 25. januara 1990 godine. Titograd: Pobjeda, Sektor "Novinska djelatnost", 1990.

Buscar texto completo
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
Más fuentes

Actas de conferencias sobre el tema "Pobjeda"

1

Pejanović, Mirko. "Društveno-istorijski kontekst opstojnosti i razvoja države Bosne i Hercegovine u postdejtonskom vremenu". En Međunaordna naučno-kulturološka konferencija “Istoriografija o BiH (2001–2017 )”. Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina, 2020. http://dx.doi.org/10.5644/pi2020.186.22.

Texto completo
Resumen
U savremenom dobu, na kraju dvadesetog i početkom dvadeset prvog stoljeća, Bosna i Hercegovina egzistira kao suverena i međunarodno priznata država unutar novog svjetskog poretka. Nakon troipogodišnjeg rata od 1992. do 1995. godine, društveni razvoj države Bosne i Hercegovine determiniše izgradnja mira i demokratskih institucija na temelju Dejtonskog mirovnog sporazuma potpisanog 1995. godine. Dejtonskim mirovnim sporazumom država Bosna i Hercegovina je dobila pretpostavke političkog razvoja u miru. Ta pretpostavka se iskazuje u angažovanju Međunarodne zajednice i Evropske unije u provođenju društvenih reformi koje omogućuju integraciju države Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju i NATO savez. Među društvenim reformama u postdejtonskom periodu, javlja se i nužnost za izvođenje ustavne reforme. Radi se o istorijskoj neophodnosti izvođenja promjene i dogradnje dejtonskog ustava Bosne i Hercegovine, jer je ovim ustavom Bosna i Hercegovina postala nefunkcionalna država. Proces odlučivanja u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine determinisan je etničkim pluralizmom. Etničke političke stranke, koje u postdejtonskom periodu dobivaju pobjedu na parlamentarnim izborima, nemaju istorijsku moć za oblikovanje konsenzusa vladajućih političkih stranaka za izvođenje ustavne reforme, a država egzistira u permanentnoj krizi ekonomsko-socijalnog i političkog razvoja. U radu se elaboriraju promjene entitetskih ustava 2002. godine i pokušaji izvođenja promjene ustava Bosne i Hercegovine u obliku prijedloga “Aprilskog paketa” amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine 2006. godine. Istovremeno se u radu izlaže jedna od naučnih koncepcija ustavno-političkog ustrojstva Bosne i Hercegovine kako bi država Bosna i Hercegovina postala funkcionalna i samoodrživa. Odabrana naučna koncepcija profesora Omera Ibrahimagića zasniva se na uspostavljanju političko-teritorijalnog ustrojstva Bosne i Hercegovine na savremenom evropskom modelu regionalne i lokalne samouprave.
Los estilos APA, Harvard, Vancouver, ISO, etc.
También puede estar interesado en las bibliografías ampliadas sobre el tema "Pobjeda" para tipos de fuentes particulares:
Artículos de revistas Libros
Ofrecemos descuentos en todos los planes premium para autores cuyas obras están incluidas en selecciones literarias temáticas. ¡Contáctenos para obtener un código promocional único!

Pasar a la bibliografía