To see the other types of publications on this topic, follow the link: Razione.
Journal articles on the topic 'Razione'
Create a spot-on reference in APA, MLA, Chicago, Harvard, and other styles
Consult the top 50 journal articles for your research on the topic 'Razione.'
Next to every source in the list of references, there is an 'Add to bibliography' button. Press on it, and we will generate automatically the bibliographic reference to the chosen work in the citation style you need: APA, MLA, Harvard, Chicago, Vancouver, etc.
You can also download the full text of the academic publication as pdf and read online its abstract whenever available in the metadata.
Browse journal articles on a wide variety of disciplines and organise your bibliography correctly.
1
Bitunjac, Ana, Karolina Vižintin, and Željka Cindrić. "Empatija medicinskih sestara." Sestrinski glasnik 27, no. 3 (December 12, 2022): 155–59. http://dx.doi.org/10.11608/sgnj.27.3.1.
Full textAbstract:
Uvod: Bolesnici i njihove obitelji od medicinskih sestara očekuju suosjećanje, empatiju i uzajamno poštovanje. S ciljem što boljeg usvajanja empatičkih vještina komuniciranja s bolesnicima, u sestrinskoj profesiji potrebno je provoditi kontinuiranu edukaciju od samog početka školovanja te nastaviti putem cjeloživotnog učenja.Ispitanici i metode: Podaci su prikupljani općim upitnikom o demografskim karakteristikama i studentskom verzijom Jeffersonove ljestvice empatije razvijene posebno za proučavanje empatije zdravstvenih djelatnika i studenata u kontekstu skrbi o pacijentima. Istraživanjem su obuhvaćene 252 medicinske sestre i tehničara. Provedeno je presječno istraživanje. Statistička analiza rađena je programskim sustavom MedCalc.Rezultati: Istraživanjem je uočena visoka razina empatije, medijan Jeffersonove ljestvice empatije iznosio je 121 (IQR 111 – 128), što je iznad prosjeka u usporedbi s prijašnjim istraživanjima. Značajno višu razinu empatije iskazale su žene u usporedbi s muškarcima, a značajno nižu najmlađi ispitanici. Nije uočena povezanost empatije s razinom obrazovanja.Zaključak: Rezultati istraživanja ukazuju na visoku razinu empatije kod medicinskih sestara i tehničara, ali još uvijek ima dovoljno prostora za poboljšanja. Očekivala se viša razina empatičnosti prvostupnika sestrinstva. Pretpostavljalo se da će profesionalno iskustvo, kao i obrazovanje, doprinijeti višoj razini empatičnosti. Može se zaključiti da bi u obrazovanje medicinskih sestara i tehničara poželjno bilo uključiti više sati poučavanja o dobrobitima empatije i vježbanju vještine iskazivanja empatije.
2
Surić, Maša. "Potopljeni krš – živ ili mrtav? Primjeri s istočne obale Jadrana (Hrvatska)." Geoadria 10, no. 1 (January 13, 2017): 5–19. http://dx.doi.org/10.15291/geoadria.70.
Full textAbstract:
U podmorju duž cijele istočne obale Jadrana nalaze se brojni krški oblici potopljeni posljednjom gornjopleistocensko-holocenskom transgresijom. Općenito, većina procesa u okviru okršavanja prestaje na razini erozijske baze koja je u slučaju priobalnog krša apsolutna erozijska baza – razina mora. Međutim, u podmorju i priobalnom dijelu istočnog Jadrana brojni su primjeri gdje se i ispod morske razine djelomično nastavilo okršavanje (korozija) i okršavanju bliski procesi (mehanička erozija i bioerozija), a poznati su i primjeri značajne promjene hidrogeoloških funkcija pojedinih priobalnih hidroloških sustava uzrokovanih izdizanjem morske razine.
3
Surić, Maša. "Potopljeni krš – živ ili mrtav? Primjeri s istočne obale Jadrana (Hrvatska)." Geoadria 10, no. 1 (January 13, 2017): 5–19. http://dx.doi.org/10.15291/geoadria.69.
Full textAbstract:
U podmorju duž cijele istočne obale Jadrana nalaze se brojni krški oblici potopljeni posljednjom gornjopleistocensko-holocenskom transgresijom. Općenito, većina procesa u okviru okršavanja prestaje na razini erozijske baze koja je u slučaju priobalnog krša apsolutna erozijska baza – razina mora. Međutim, u podmorju i priobalnom dijelu istočnog Jadrana brojni su primjeri gdje se i ispod morske razine djelomično nastavilo okršavanje (korozija) i okršavanju bliski procesi (mehanička erozija i bioerozija), a poznati su i primjeri značajne promjene hidrogeoloških funkcija pojedinih priobalnih hidroloških sustava uzrokovanih izdizanjem morske razine.
4
Brust Nemet, Maja, and Tena Velki. "Odnos nekih demografskih i razrednih karakteristika te školske klime i socijalne podrške prema stresu učitelja." Nova prisutnost XVIII, no. 3 (November 21, 2020): 501–15. http://dx.doi.org/10.31192/np.18.3.5.
Full textAbstract:
Stres učitelja sveprisutan je u školama, a učiteljeve demografske i razredne karakteristike te školska klima i socijalna podrška važni su za percepciju razine stresa. Cilj istraživanja bio je provjera povezanosti razine stresa s demografskim karakteristikama i karakteristikama razreda te sa školskom klimom i socijalnom podrškom kod 311 hrvatskih učitelja razredne nastave. Učitelji su ispunili Skalu za mjerenje izvora nastavničkog stresa, Skalu socijalnih zaliha i Upitnik školske klime te su dali demografske podatke i podatke o razrednom odjelu i školi u kojoj rade. Rezultati su pokazali da demografske karakteristike nisu značajne u odnosu na razinu stresa, ali se od razrednih karakteristika broj učenika u razrednom odjelu pokazao značajnim za doživljaj stresa. Utvrdilo se i da učitelji koji doživljavaju višu razinu ukupnog stresa i višu razinu stresa uzrokovanog radnim opterećenjem i potrebom za profesionalnim priznanjem doživljavaju školsku klimu negativnijom te je viša razina stresa povezana i sa slabijom socijalnom podrškom.
5
Možnik, Marijo, Milan Milošević, and Marija Možnik. "Profesionalno izgaranje i tjelesna aktivnost odgojiteljica u Dječjem vrtiću Jarun." Sigurnost 63, no. 1 (April 12, 2021): 37–45. http://dx.doi.org/10.31306/s.63.1.3.
Full textAbstract:
Današnja istraživanja koja se bave stresom odgojitelja na radnom mjestu su rjeđa u odnosu na istraživanja koja uključuju stres učitelja i nastavnika. Odgojitelji u dječjem vrtiću su u stalnom kontaktu s djecom i rade iznimno odgovoran posao. Stoga je ovo istraživanje opravdano u cilju utvrđivanja intenziteta izgaranja i razine tjelesne aktivnosti te prevencije pojava negativnih reakcija. Cilj rada je tvrditi razinu tjelesne aktivnosti, intenzitet izgaranja na poslu, ukupnu razinu stresa na poslu te razinu zadovoljstva životom odgojiteljica zaposlenih u Dječjem vrtiću Jarun te ispitati povezanost navedenih varijabli. U ispitivanju je sudjelovalo 80 odgojiteljica predškolske djece u dobi od 23 do 61 godine. Uzorak je obuhvatio 95 % odgojiteljica zaposlenih u Dječjem vrtiću Jarun, drugom po veličini vrtiću u Gradu Zagrebu. Istraživanje je provedeno putem pet upitnika s ukupno 76 pitanja: Sociodemografski upitnik, Upitnik intenziteta sagorijevanja na poslu, Skala procjene stresnosti posla odgojitelja, Međunarodni upitnik o tjelesnoj aktivnosti i Skala procjene zadovoljstva životom. Statistička obrada prikazana je putem osnovnih deskriptivnih pokazatelja (uključujući Kolmogorov-Smirnovljev test normaliteta distribucije i Box and Whisker dijagram) te distribucije uzorka po referentnim intervalima pojedinih mjernih instrumenata. Povezanost između glavnih varijabli testirana je serijom linearnih bivarijatnih regresijskih analiza. Istraživanje je pokazalo da odgojiteljice zaposlene u Dječjem vrtiću Jarun imaju visoku razinu tjelesne aktivnosti, svoj posao ukupno doživljavaju umjereno stresnim, imaju mali intenzitet izgaranja na poslu te su u prosjeku malo zadovoljne životom. Odgojiteljice s ukupno višom razinom stresa na poslu imaju viši intenzitet izgaranja na poslu te su nezadovoljnije životom. Rezultati daju smjernice za preventivne mjere u redukciji profesionalnog stresa i edukaciju odgojiteljica usmjerenu na poticanje i održavanje njihove tjelesne aktivnosti na razini koja im pozitivno utječe na zdravlje.
6
Kralik, Zlata, and Irena Išasegi. "Mogućnost korištenja selenom biofortificiranog kukuruza u hrani kokoši nesilica." Krmiva 60, no. 1 (November 27, 2018): 35–41. http://dx.doi.org/10.33128/k.60.1.5.
Full textAbstract:
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj korištenja različitih razina selenom biofortificiranog kukuruza u krmnim smjesama za nesilice na kvalitetu jaja i povećanje sadržaja selena u jajima. Pokusno razdoblje trajalo je 4 mjeseca. U pokusu je korišteno 45 kokoši pasmine hrvatica (crveni soj), a bile su podijeljene u tri skupine (A, C i D). Kokoši skupine A predstavljale su kontrolnu skupinu i konzumirale su krmne smjese komercijalnog sastava, dok su skupine nesilica C i D konzumirale smjese sa selenom biofortificiranim kukuruzom na dvije razine (niža i viša razina selena; 0,2 mg/kg i 0,4 mg/kg krmne smjese). Analizom rezultata utvrđeno je da kukuruz biofortificiran nižom razinom selena u smjesama za nesilice može zamijeniti selen koji se dodaje u premiks. Korištenjem kukuruza biofortificiranog višom razinom selena u hrani kokoši pasmine hrvatica statistički se značajno povećava sadržaj selena u jestivom dijelu jaja (P<0,001), te se pozitivno djeluje na pokazatelje kvalitete jaja (HJ, visinu bjelanjaka, boju žumanjaka, pH bjelanjaka i pH žumanjaka; P<0,05).
7
Gongola, Ana, and Nikša Sviličić. "UTJECAJ ZDRAVSTVENE PISMENOSTI NA ISHODE KRONIČNIH BOLESTI." South Eastern European Journal of Communication 2, no. 2 (December 4, 2020): 87–93. http://dx.doi.org/10.47960/2712-0457.2020.2.2.87.
Full textAbstract:
Zdravstvena pismenost podrazumijeva sposobnost razumijevanja i pravilnoga korištenja informacija u svrhu unapređenja vlastitoga zdravlja. Povezanosti zdravstvene pismenosti i zdravstvenoga stanja dobro je poznata i opisana. Praksa nedvojbeno ukazuje na sinkronicitet razine zdravstvene pismenosti, adherencije, zdravstvenih ishoda i zdravlja općenito. Osobe slabije zdravstvene pismenosti osjećaju duboko ukorijenjeni sram i strah, a to ih dovodi u poziciju povećanoga zdravstvenog rizika. Hrvatska ima dugu tradiciju javnoga zdravstva koja počiva na djelu dr. Andrije Štampara. Danas nemamo točne podatke o razini zdravstvene pismenosti, ali iz zdravstvenoga stanja nacije i prema istraživanjima provedenima u susjednim zemljama možemo zaključiti da nije na zadovoljavajućoj razini (razina zdravstvene pismenosti globalno je oko 50 %) te da poprima razmjere krize. Aktivnosti i inicijative u svrhu izobrazbe populacije o temama iz zdravstvenoga segmenta stoga su nužne, ali je jednako važno osvijestiti i pružatelje zdravstvene skrbi, da bi, svjesni razmjera problema, mogli prilagoditi svoj komunikacijski stil i pristup osobama koje su na osnovnoj razini ili ispod osnovne razine zdravstvene pismenosti. Svjetska zdravstvena organizacija naglašava da je vrijednost takvih inicijativa u osnaživanju zajednica i poboljšanju života pojedinaca jer manjak zdravlja dovodi do usporavanja ekonomskoga i socijalnog razvoja, propadanja postojećih potencijala i iscrpljivanja resursa u svim dijelovima društva.
8
Božić, Danijela, and Ivana Macuka. "Uloga osobnih čimbenika u objašnjenju kompulzivnog prejedanja." Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 53, no. 2 (December 30, 2017): 1–16. http://dx.doi.org/10.31299/hrri.53.2.1.
Full textAbstract:
Kod različitih oblika poremećaja hranjenja zajedničko obilježje je pretjerani utjecaj tjelesnog izgleda i težine u samoevaluaciji pojedinca uz neredovite ili kaotične obrasce unosa hrane. Zaseban poremećaj hranjenja kompulzivno prejedanje uključuje unos neuobičajeno velike količine hrane u kratkom vremenskom razdoblju kojeg prati intenzivan osjećaj gubitka kontrole. Dosadašnja istraživanja ukazuju na važnu ulogu raznih osobnih čimbenika u objašnjenju sklonosti kompulzivnom prejedanju, a cilj ovog istraživanja bio je ispitati zasebnu ulogu sposobnosti emocionalne regulacije i kontrole, razine uzbuđenja uslijed negativnog raspoloženja, samokritičnosti i samoohrabrivanja te indeksa tjelesne mase u objašnjenju sklonosti kompulzivnog prejedanja. U istraživanju su sudjelovale 302 djevojke prosječne dobi 22 godine (SD=2,70), a podaci su prikupljeni online upitnikom. Hijerarhijskom regresijskom analizom utvrđeni su zasebni doprinosi pojedinih skupina osobnih čimbenika objašnjenju kompulzivnog prejedanja kod djevojaka. Značajne samostalne odrednice kompulzivnog prejedanja su razina uzbuđenja uslijed negativnog raspoloženja i razina nevoljenog selfa kao zasebna dimenzija samokritičnosti. Zaključno, dobiveni rezultati ukazuju kako su djevojke s višom razinom uzbuđenja uslijed negativnog raspoloženja i višom razinom nevoljenog selfa sklonije kompulzivnom prejedanju, a odabrane osobne varijable u ovom istraživanju ukupno objašnjavaju 45,6 % varijance kompulzivnog prejedanja.
9
Krnić, Branko, and Marko Ban. "Likvidnost nefinancijskih poduzeća hrvatskog gospodarstva." Zbornik sveučilišta Libertas 5, no. 5 (December 9, 2020): 5–26. http://dx.doi.org/10.46672/zsl.5.5.1.
Full textAbstract:
Cilj je ovog rada istražiti performanse nefinancijskih poduzeća hrvatskog gospodarstva s aspekta likvidnosti te identificirati razlike po toj osnovi između gospodarskih djelatnosti u razdoblju recesije. U tu se svrhu analizira razina i dinamika promjena odabranih pokazatelja. U obuhvat je uključeno prvih sedam djelatnosti prema ostvarenom udjelu u ukupnim prihodima ili ukupno zaposlenima u hrvatskom gospodarstvu, odnosno sektoru nefinancijskih poduzeća. Utvrđene su znatne razlike u razini i dinamici promjena analiziranih pokazatelja te njihova značajna pogoršanja u razdoblju recesije hrvatskog gospodarstva. Identificirane su također sličnosti i razlike u jačini povezanosti sastavnica tih pokazatelja. U razdoblju recesije utvrđene su znatne razlike između gospodarskih djelatnosti u razini likvidnosti. Nalazi istraživanja mogu biti relevantni na makrorazini nositeljima regulacije i ekonomskih politika u spoznavanju promjena razine likvidnosti u hrvatskom gospodarstvu, što kao analitička podloga može pridonijeti pronalaženju mjera za poboljšanja na tom području.
10
Vahabian, Mehrangiz, and Farzaneh Esna-Ashari. "Collocational Competence Level of Medical English among Iranian Medical Students." JAHR 9, no. 1 (2018): 9–24. http://dx.doi.org/10.21860/j.9.1.5.
Full textAbstract:
Kolokacijska kompetencija smatra se važnim čimbenikom tečnosti jednog jezika. U Iranu su medicinski tekstovi uglavnom na engleskom jeziku, a studenti medicine moraju ostvariti 6 bodova iz kolegija Engleski jezik medicinske struke. Na tim kolegijima, osim engleskog jezika medicinske struke, trebao bi se učiti i velik broj medicinskih pojmova. Usporedili smo razinu kolokacijske kompetencije engleskog jezika medicinske struke prije i poslije polaganja kolegija Engleski jezik za studente Medicine 1 i 2 (ESM). Tri su skupine studenata medicine koji su položili kolegij Opći engleski (GE), Opći engleski i Engleski jezik medicinske struke 1 (GE i ESM1) te Opći engleski i Engleski jezik medicinske struke 1 i 2 (GE, ESM1 i 2) međusobno uspoređene. Ukupna razina kolokacijske kompetencije studenata bila je niska, što je ukazalo na to da kolegiji Engleskog jezika medicinske struke (ESM) nisu imali pozitivan učinak na njihovu razinu kolokacijske kompetencije. Štoviše, njihova ukupna razina receptivne kolokacijske kompetencije bila je veća od njihove produktivne kompetencije. Zaključeno je da unaprjeđenje razine kolokacijske kompetencije medicinske struke zahtijeva više vremena, eksplicitan naglasak na kolokacijama medicinske struke u učionicama i posebnu ponudu engleskog jezika medicinske struke kao zaseban kolegij, odvojen od medicinske terminologije.
11
Ferrara, Mario. "Campagne napoletane. Archeologie degli ordinamenti scomparsi." CRIOS, no. 19 (May 2021): 72–83. http://dx.doi.org/10.3280/crios2020-019007.
Full textAbstract:
Lo scopo di questa ‘campagna fotografica' è di leggere nel periurbano napoletano un ordine scomparso, attraverso la messa in forma di ricorrenze, analogie, allineamenti e altre tracce. Un lavoro da archeologo, che pone il fotografo in una posizione critica, che richiede un'attenta comprensione dei luoghi, mediante una loro lettura sistema¬tica, seriale. Una comprensione che potrà avvenire solo mettendo in atto quell'ope¬razione di immersione totale dell'autore nel paesaggio, richiamando quel concetto di criss-crossed landscape del filosofo Wittgenstein: conoscere un territorio vuol dire attraversarlo in lungo ed in largo, osservandolo da vari punti di vista. Di fondo, la con¬vinzione che la serialità della fotografia, come composizione armonica di un ordine invisibile, possa rivelare e mettere in mostra le potenzialità latenti dei luoghi. Nel caso del periurbano, spazio contradditorio e complesso, questa operazione consente di dare valore alla continua transizione città-campagna che in esso avviene, e alla sua latente possibilità di diventare spazio relazionale tra società e ambiente.
12
Lončarić, Antun, and Tanja Ćelić. "Serumska ekspresija OPG/RANKL sustava u kroničnoj bubrežnoj bolesti i kod primatelja bubrežnog transplantata." Medicina Fluminensis 56, no. 4 (December 1, 2020): 529–36. http://dx.doi.org/10.21860/medflum2020_245230.
Full textAbstract:
Cilj: Ciljevi ove studije su istražiti ima li omjer serumskih vrijednosti RANKL/OPG bolje prognostičke vrijednosti uspoređen s razinom iPTH-a u serumu te ispitati ovise li razine OPG-a i RANKL-a u serumu o terapiji vitaminom D. Ispitanici i metode: Istraživanje je obuhvatilo 120 pacijenata iz Kliničkog bolničkog centra Rijeka, Hrvatska. Pacijenti su podijeljeni u dvije skupine; skupina pacijenata na hemodijalizi (HD) i skupina primatelja bubrežnog transplantata. Primatelji transplantata bubrega uključeni su u trenutku transplantacije te praćeni 12 mjeseci nakon transplantacije. Rezultati: Prema rezultatima ovog istraživanja, serumske razine RANKL/OPG u skupini pacijenata na hemodijalizi koji su imali iPTH > 33 pmol/l i iPTH < 11 pmol/l bile su značajno veće u odnosu na one koji su imali iPTH 11 – 33 pmol/l. Također, razine RANKL/OPG u skupini primatelja bubrežnog transplantata koji su imali iPTH > 33 pmol/l i iPTH < 11 pmol/l bile su značajno veće, u usporedbi s onima koji su imali iPTH 11 – 33 pmol/l. Pacijenti na hemodijalizi i primatelji bubrežnog transplantata na terapiji vitaminom D imali su značajno više razine OPG-a u serumu i značajno nižu razinu sRANKL-a, od ispitanika bez terapije vitaminom D. Zaključak: Rezultati ovog istraživanja ukazuju na povoljan učinak vitamina D u prevenciji gubitka koštane mase kod pacijenata na hemodijalizi i kod primatelja bubrežnog transplantata. Omjer serumske razine RANKL/OPG korelira s vrijednostima iPTH-a, ali ostaje nejasno zašto je omjer RANKL/OPG nizak u umjereno povišenim vrijednostima iPTH-a te su potrebna dodatna istraživanja kako bismo dobili odgovor na ovo pitanje.
13
Pap, Ana. "Istraživanje političke apatije u Republici Hrvatskoj." Ekonomski pregled 71, no. 2 (2020): 109–51. http://dx.doi.org/10.32910/ep.71.2.2.
Full textAbstract:
Politička apatija je generalna nezainteresiranost i ravnodušnost građana prema politici, niska razina sudjelovanja u političkim aktivnostima i slab odaziv na izbore. Istraživanje provedeno na području pet slavonskih županija u Republici Hrvatskoj pokazalo je nisku razinu sudjelovanja u konvencionalnim i nekonvencionalnim političkim aktivnostima odnosno visoku razinu političke apatije. Istraživanje je provedeno 2017. godine, metodom osobnog ispitivanja na uzorku od ukupno 662 ispitanika. Rezultati analize razlika (ANOVA-e i T-testa) pokazali su kako veću tendenciju sudjelovanja u konvencionalnim i nekonvencionalnim političkim aktivnostima imaju muškarci te ispitanici s iznadprosječnim primanjima, a u slučaju nekonvencionalnih političkih aktivnosti veću tendenciju sudjelovanja iskazali su i više obrazovani ispitanici u odnosu na niže obrazovane. Provedenom klaster-analizom opisani su pojedini segmenti birača prema razini njihovog sudjelovanja u političkim aktivnostima, a rezultati su ukazali kako više od polovice ispitanika (51,2 %) pripada segmentu apatičnih građana. Ovaj segment najvećim dijelom čine žene i ispitanici s ispodprosječnim prihodima, a odlikuju ih visoke stope političkog cinizma, izrazito niske stope interesa za politiku i percipiranog znanja o politici. Rezultati ovog istraživanja doprinose teoriji i praksi političkog marketinga u Republici Hrvatskoj jer utvrđivanjem razine političke apatije te karakteristika određenih ciljnih skupina, političke stranke mogu odrediti smjer i načine djelovanja na određenu ciljnu skupinu u cilju povećanja broja svojih birača, ali i smanjenja političke apatije kao društvenog problema. Najveće ograničenje istraživanja odnosi se na nereprezentativan uzorak s obzirom na to da je istraživanje provedeno u samo jednoj regiji Republike Hrvatske. Za dobivanje cjelovite slike i utvrđivanje eventualnih regionalnih razlika istraživanje bi trebalo provesti na području cijele Republike Hrvatske. Buduća bi se istraživanja također trebala fokusirati na detaljnu analizu utjecajnih čimbenika političke apatije. Testiranjem jačine i smjera pojedinih utjecajnih čimbenika na političku apatiju dobila bi se korisna saznanja kako na te čimbenike djelovati s ciljem reduciranja političke apatije.
14
Gašparini, Dora, and Marija Kaštelan. "Vitamin D i koža." Medicina Fluminensis 57, no. 4 (December 1, 2021): 356–64. http://dx.doi.org/10.21860/medflum2021_264890.
Full textAbstract:
Povezanost vitamina D i kože započinje sintezom vitamina D u koži, a neprestano se istražuju i uočavaju novi mehanizmi kojima najistraživaniji vitamin utječe na najveći organ ljudskoga tijela. Cilj je ovoga rada dati pregled dosadašnjih spoznaja o interakciji vitamina D i kože te utjecaju razina vitamina D na kožne bolesti. Po nekim istraživanjima suboptimalne razine vitamina D nalaze se u čak 30 – 90 % stanovništva, a procjenjuje se da postoji manjak vitamina D u oko jedne milijarde ljudi na cijelome svijetu. U 25,6 – 68 % pacijenata sa psorijazom postoji nedostatak vitamina D, a manjak vitamina D nazočan je u čak 97 % pacijenata. Nadalje, niz opservacijskih studija i metaanaliza dokazalo je da su serumske razine kalcidiola niže u djece i odraslih s atopijskim dermatitisom, a pojedina istraživanja dokazala su da u čak 70,5 % pacijenata s vitiligom postoji nedostatak vitamina D. Niske razine vitamina D povezuju se i s progresijom malignog melanoma, no nepoznato je u kojem trenutku izloženosti UV zračenju vitamin D prestaje djelovati protektivno i započinje biti rizični čimbenik za razvoj tumora kože. Unatoč brojnim provedenim istraživanjima, još uvijek nije poznata priroda odnosa vitamina D i pojedinih kožnih bolesti, odnosno je li on uzročnoposljedičan ili slučajan, dok se u drugih dermatoza, poput psorijaze, dokazi o povezanosti s razinom vitamina D primjenjuju u svakodnevnom radu s pacijentima – u dijagnostici i liječenju.
15
Klarić, Mirko. "Problems and Developments in the Croatian Local Self-Government." Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu 54, no. 4 (November 7, 2017): 807–23. http://dx.doi.org/10.31141/zrpfs.2017.54.126.807.
Full textAbstract:
Hrvatska lokalna samouprava organizirana je na dvije razine. Prvu razinu predstavljaju jedinice lokalne samouprave, gradovi i općine, koje su organizirane kao politipične jedinice lokalne samouprave. Takvi su tipovi lokalne samouprave prije svega odgovorni za komunalne poslove i urbano planiranje. Na prvoj razini u Hrvatskoj postoji 550 lokalnih jedinica. Na drugoj razini nalaze se županije koje su odgovorne za više decentraliziranih javnih službi na lokalnoj razini, prije svega za zdravstvenu skrb, osnovno školstvo i druge lokalne obrazovne institucije, kao i za koordinaciju između jedinica lokalne samouprave na vlastitom području. Danas u Hrvatskoj postoji 20 županija, a glavni grad Zagreb također ima status županije. Sadašnja struktura lokalne samouprave osmišljena je 1992. kada je napušten stariji sistem lokalne samouprave. Lokalne jedinice imaju ovlasti i zadaće koje su podijeljene između gradova i općina na prvoj razini, te županija na drugoj razini. Ovlasti općina i gradova u načelu su jednake. Neki veći gradovi u određenim poslovima imaju višu jurisdikciju. Ovlasti koje imaju lokalne jedinice u javnim poslovima ograničene su. Jedno od pitanja buduće reforme lokalne samouprave jest kako unaprijediti organizaciju lokalne samouprave i kako da lokalne usluge za koje su zadužene dobiju višu kvalitetu, da budu efikasnije i dostupnije pod prihvatljivim troškovima. Glavno je pitanje postoji li mogućnost da decentralizacija lokalne samouprave u Hrvatskoj poboljša kvalitetu lokalnih javnih usluga u jedinicama lokalne samouprave. U tom smislu, u ovome se članku iznose aktualni problemi i razvoj jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj.
16
Degli Esposti, Fabio. "Sulla pelle dei soldati. Razioni di guerra, approvvigionamenti alimentari e speculazioni industriali (1914-1922)." ITALIA CONTEMPORANEA, no. 293 (August 2020): 9–46. http://dx.doi.org/10.3280/ic2020-293001.
Full textAbstract:
Nello scenario della guerra totale 1914-1918 la questione degli approvvigionamenti alimentari divenne un fattore essenziale. Il saggio prende in considerazione le politiche attuate dal governo italiano in un settore fondamentale, quello del consumo di carne. La strategia seguita fu in primo luogo quella di scoraggiare i consumi civili, che tuttavia, già piuttosto bassi, non poterono essere contratti in misura sufficiente. Le preoccupazioni sul progressivo depauperamento del patrimonio zootecnico nazionale per effetto delle massicce requisizioni militari indussero i vertici delle forze armate, dietro consiglio degli igienisti militari, a ridurre a fine 1916 anche la razione delle truppe mobilitate. Un provvedimento che, nei mesi successivi a Caporetto, suscitò accese polemiche nella classe medica, in quanto il peggioramento dell'alimentazione dei soldati fu individuata da alcuni come una delle concause del cedimento dell'autunno 1917. Una delle possibili soluzioni, l'incremento dell'importazione di carni congelate, era resa difficile da ostacoli di ordine tecnico come la pochezza della flotta frigorifera, la mancanza di grandi impianti frigoriferi e le deficienze nella rete di distribuzione che, dai porti tirrenici, doveva far arrivare il prodotto al fronte. Pur con gravi ritardi e sprechi, la guerra portò a una notevole espansione dell'industria del freddo italiana. Fra le novità del conflitto ci fu anche un fortissimo incremento nel consumo dei prodotti in conserva da parte dell'esercito. Il settore, gestito inizialmente da stabilimenti statali, vide nel corso della seconda parte del conflitto l'ingresso di un buon numero di industrie private. Queste tuttavia, secondo le indagini condotte nel dopoguerra dalla Commissione parlamentare d'inchiesta sulle spese di guerra, si resero protagoniste di vere e proprie truffe nei confronti dell'amministrazione militare, rimaste in gran parte impunite.
17
Shehi, Jasmina, Valentina De Marchi, Eleonora Di Maria, Andrea Pellizzari, Mirco Zerlottin, and Davide Beltrame. "Performance ambientale nel distretto della concia di arzignano: tra iniziativa imprenditoriale e intervento istituzionale." ECONOMIA E SOCIETÀ REGIONALE, no. 1 (June 2021): 152–78. http://dx.doi.org/10.3280/es2021-001012.
Full textAbstract:
Molto si è discusso sulla capacità dei distretti industriali italiani di fornire un vantaggio alle imprese che lo compongono in termini di capacità innovativa, flessibilità e produttività. Nell'ambito di questo dibattito, il presente lavoro si pone l'obiettivo di discutere se e come tale potenzialità possa portare non solo benefici economici ma anche vantaggi ambientali. L'agglomerazione in un territorio ristretto di attività produttive che insistono sulle stesse ri-sorse può portare a un forte degrado ambientale, ma anche a una maggiore pressione dagli stakeholder locali per invertire questa tendenza, portando a situazioni più virtuose che in altri territori. In questo scenario è presentato il contesto di Arzignano come esempio di come le dinamiche distrettuali possano innescare una propensione alla sostenibilità ambientale. Attra-verso l'analisi dei dati sul livello di inquinamento delle imprese e considerando le attività isti-tuzionali condotte da Acque del Chiampo Spa, l'ente gestore dell'impianto collettivo di depu-razione, si descrivono le attività di eco-innovazione introdotte e le performance ottenute, dan-do spunti utili per comprendere come i distretti industriali possano diventare attori del cam-biamento verso la sostenibilità e del contesto istituzionale di supporto in questa transizione.
18
Hrain, Leonarda, and Hana Brborović. "Kultura sigurnosti bolesnika u vrijeme COVID-19 pandemije u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“." Sestrinski glasnik 27, no. 2 (August 12, 2022): 95–102. http://dx.doi.org/10.11608/sgnj.27.2.2.
Full textAbstract:
Uvod: Svjetska zdravstvena organizacija definira sigurnost pacijenata kao „prevenciju, otklanjanje i unapređenje zaštite od neželjenih događaja tijekom procesa zdravstvene skrbi“. Sigurnost bolesnika važno je javnozdravstveno pitanje i najpouzdaniji indikator kvalitete zdravstvenog sustava.Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo ukupno 228 ispitanika – stopa odgovora iznosi 61,13 %. Upitnik korišten u ovom radu jest Upitnik o kulturi bolesnikove sigurnosti u bolnici. Upitnikom se ispituju stavovi zdravstvenih djelatnika o bolesnikovoj sigurnosti, pogreškama u liječenju te o izvještavanju o neželjenim događajima u bolnici. Distribucije kvantitativnih podataka analizirane na normalnost Smirnov-Kolmogorovljevim testom pokazale su da distribucija nije normalna, stoga su u analizi korišteni neparametrijski analitički postupci. Distribucije kvalitativnih podataka analizirane su Fisherovim egzaktnim testom. Rezultati su interpretirani na 5 %-tnoj razini značajnosti.Rezultati: Na razini Klinike, većina dimenzija imala je visoku razinu, osim dimenzije Popunjenost osobljem. Najviša je izmjerena snaga u dimenzijama Timski rad unutar odjela i Očekivanja rukovoditelja i aktivnosti koje promiču bolesnikovu sigurnost.Rasprava: Iako se kao Klinika za infektivne bolesti pronašla na prvoj liniji obrane od novog koronavirusa, zajedno sa svojim djelatnicima pokazala je izvrsnost u novonastaloj situaciji borbe s novom bolesti.Zaključak: Visoka je razina sigurnosti bolesnika u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“. Osim kontinuiranog truda da se visoka razina i dalje održava, važno je zapošljavanje zdravstvenih djelatnika kako bi se poboljšala popunjenost osobljem.
19
Raspudić, Nino. "Ljudska priroda kod Machiavellija." Filozofska istraživanja 40, no. 2 (August 20, 2020): 283–95. http://dx.doi.org/10.21464/fi40205.
Full textAbstract:
O poimanju ljudske prirode u Machiavellijevu djelu možemo govoriti na dvije razine. Prva je razina njegov temeljni antropološki pesimizam. Polazna je točka Machiavellijeve političke filozofije da su ljudi po prirodi skloni zlu, što, kako navodi u Raspravama o prvoj dekadi Tita Livija, kao početnu pretpostavku mora uzeti i svaki zakonodavac. Na drugoj razini, narav je pojedinoga čovjeka po njemu bitno nepromjenjiva pa kada se ona slaže s vremenima, on uspijeva (primjer pape Julija II.), a kada je u neskladu s onim što zahtijeva kontekst, neuspjeh je neizbježan. Na nizu primjera iz Machiavellijevih djela pokazuje se da je njegov pesimistički uvid u ljudsku prirodu temelj na kojem se gradi cijela njegova politička teorija. Zlu i sebičnosti sklona ljudska priroda objašnjenje je za stvaranja zajednice, zakona i državnih institucija, ali i dinamike koja dovodi do njihovog kvarenja i propasti.
20
Racz, Aleksandar. "Stavovi i predrasude Romkinja iz izoliranih romskih naselja u Međimurskoj županiji o nasilju nad ženom u obitelji." Nova prisutnost XX, no. 3 (November 16, 2022): 633–53. http://dx.doi.org/10.31192/np.20.3.11.
Full textAbstract:
Predmet istraživanja bili su stavovi i predrasude Romkinja o nasilju nad ženama u romskoj obitelji. Provedeno je jednokratno istraživanje tipa tzv. nacrta »poprečnog presjeka« u jednoj vremenskoj točki (proljeće 2020.) metodom anketiranja, a na proporcionalnom, stratificiranom uzorku od 350 Romkinja iz 12 romskih naselja Međimurske županije. Romska kućanstva odabrana su metodom »nasumičnog hoda«, a ispitanice metodom »prvog rođendana«. Istraživanje je pokazalo visoku razinu prihvaćenosti predrasuda o nasilju nad ženom u obitelji, uključujući prihvaćenost stavova o pravu muškarca na primjenu nasilja nad ženom pod brojnim okolnostima, nadalje visoku razinu prihvaćenosti predrasuda o krivnji žene kao žrtve za doživljeno nasilje, zatim predrasudu o minorizaciji značenja nasilja i relativizaciji odgovornosti nasilnika za učinjeno nasilje, te prihvaćenost predrasuda o načinu prevencije nasilja, a sve navedeno izraženo kroz ukupnu zabilježenu prosječnu vrijednost razine prihvaćanja prema svih 40 postavljenih tvrdnji na skali od 1 do 5. Istraživanjem je potvrđena signifikantna pozitivna povezanost prihvaćanja predrasuda sa svim promatranim socio-demografskim čimbenicima tako da su prihvaćanju takvih stavova značajno sklonije bile mlađe Romkinje, one koje su sklopile tradicionalni romski brak u mlađoj dobi prije punoljetnosti, one s vrlo niskom razinom obrazovanja, bez završene osnovne škole, nezaposlene i koje su prvo dijete rodile prije 16. godine, kao i one koje imaju više od četvero djece na skrbi.
21
Tarantino, Antonio. "Sul fondamento dei diritti del nascituro: alcune considerazioni bioetico-giuridiche (TI)." Medicina e Morale 44, no. 6 (December 31, 1995): 1209–48. http://dx.doi.org/10.4081/mem.1995.959.
Full textAbstract:
L'articolo (che nella sua prima parte è stato pubblicato su "Medicina e Morale" 1995,5:951-984) analizza quale etica sia confacente alla definizione dello statuto biologico dell'embrione. Dopo aver illustrato criticamente le varie posizioni filosofiche al riguardo, l'Autore ritiene decisivo per la riflessione il riconoscimento del rapporto fra ordine biologico ed ordine etico. Tale legame risponde all'esigenza di trovare dei punti fermi naturali ai quali ancorare il ragionamento e le norme che disciplinano la vita individuale e l'ordine civile in materia di tutela del diritto alla vita. Si tratta cioè di affermare che l'ordine insito nella natura umana può costituire il punto di orientamento della condotta della persona. Lo studio prosegue argomentando a favore della titolarità, da parte dell'embrione, di diritti essenziali rispetto alla madre, primo fra tutti quello alla vita, a partire dalla fecondazione. Il nascituro, quindi, va tutelato giuridicamente come persona umana. Dopo avere esaminato, alla luce di quanto precedentemente affermato, se esista un diritto della donna all'aborto volontario - arrivando ad una conclusione negativa - l'articolo si conclude auspicando che gli organi competenti nei vari Stati emanino una "Dichiarazione dei diritti del nascituro", nel rispetto di quanto affermato all'art. 3 della Dichia razione Universale dei Diritti dell'Uomo: "Ogni individuo ha diritto alla vita, alla libertà e alla sicurezza della propria persona".
22
Scholten, Peter. "Korak dalje u politikama integracije migranata." Hrvatska i komparativna javna uprava 18, no. 1 (March 28, 2018): 7–30. http://dx.doi.org/10.31297/hkju.18.1.6.
Full textAbstract:
U radu se istražuju mogućnosti rekonceptualizacije pitanja integracije migranata na razini upravljanja gradovima uzevši u obzir promjene u području različitosti povezanih s migracijom. Sve je više europskih gradova koji odgovaraju definiciji „super-različitih“, tj. radi se o gradovima gdje migrantska populacija čini znatan postotak ukupnog broja stanovnika i toliko je raznovrsna da se sve teže mogu razlikovati individualne migrantske skupine. U radu se razmatra kako različitosti povezane s migracijom utječu na upravljanje gradovima. Iznosi se teza da integracija ne bi trebala predstavljati cjelovite nacionalne ntegracijske modele, već da bi se trebala definirati kao lokalno pitanje. Tu se nameće pitanje kako urediti odnose između različitih razina upravljanja kako bi se izbjeglo razdvajanje politike (policy decoupling) te nastajanje proturječne politike. Nadalje, osim što se autor zalaže za konceptualizaciju upravljanja različitostima povezanih s migracijom kao lokalnog pitanja, u radu se predlaže smjer kojim bi lokalna vladavina mogla krenuti. Po uzoru na literaturu koja govori o ravnopravnosti (mainstreaming) u temama rodne različitosti, invaliditeta i zaštite okoliša, u radu se iznosi teza da strukturna priroda različitosti povezanih s migracijom u suvremenim gradovima zahtijeva strukturni pristup ugrađen u generičke politike. Također se govori o mogućem utjecaju lokalne definicije integracije na odnose između lokalne razine i ostalih razina upravljanja. S osvrtom na literaturu iz područja višerazinskog upravljanja govori se o mjeri u kojoj je lokalna definicija integracije dovela do učinkovite koordinacije između različitih razina upravljanja, tj. o primjerima onoga što se može nazvati razdvajanje politike ili neuslađenosti u upravljanju.
23
Trajkovski, Biljana. "Primjer godišnjeg izvedbenog kurikuluma za drugi razred OŠ Pehlin." Edukacija, rekreacija, sport 30, no. 43 (2021): 51–56. http://dx.doi.org/10.54478/ers.30.43.9.
Full textAbstract:
Na uzorku od 20 ispitanika starih 8 godina ± 6 mjeseci (10 dječaka i 10 djevojčica), OŠ Pehlin, bio je primijenjen sustav baterije mjernih instrumenata od ukupno 12 varijabli (5 morfoloških, 6 motoričkih i jedna funkcionalna), s ciljem utvrđivanja razine antropoloških obilježja radi optimalnog programiranja, odnosno optimalnog prilagođavanja zadataka, sadržaja, volumena opterećenja i metoda rada autentičnim potrebama mjerenih učenika. Podatci su dobiveni primjenom osnovnih statističkih parametara (AS, SD) skupina po spolu i uspoređeni su s vrijednostima za taj uzrast u Republici Hrvatskoj (Findak i suradnici, 1996). Temeljem analize izračunatih rezultata u morfološkim varijablama može se zaključiti da su i djevojčice i dječaci skladno građeni i da nemaju izrazitije količine masti u tijelu. U prostoru motoričkih sposobnosti analiza dobivenih rezultata ukazuje kod djevojčica na nešto nižu razinu statičke snage ruku i ramenog pojasa (MIV) i eksplozivne snage nogu (MSD), dok je kod dječaka niža razina sposobnosti izražena u testu eksplozivne snage nogu (MSD). Učenici i učenice su dobrih funkcionalnih sposobnosti.
24
Barač, Željko, Ivan Plaščak, Mladen Jurišić, Goran Heffer, Ivan Vidaković, Monika Marković, and Domagoj Zimmer. "Utjecaj vibracija na trup rukovatelja pri agrotehničkim operacijama." Glasnik zaštite bilja 40, no. 4 (2017): 8–14. http://dx.doi.org/10.31727/gzb.40.4.10.
Full textAbstract:
U radu su prikazana mjerenja obavljena tijekom dvije agrotehničke sezone. Mjerene su razine vibracija koje utječu na trup rukovatelja prilikom korištenja dva različita poljoprivredna stroja (malčer i raspršivač). Koristi se traktor Landini Powerfarm DT 100. Mjerenje je ponovljeno tri puta u trajanju 30 minuta. Istraživanje je obavljeno na poljoprivrednoj površini Poljoprivredne i veterinarske škole Osijek. Mjerenja su obavljena sukladno normama HRN ISO 2631-1 i HRN ISO 2631-4. Pri radu malčera izmjerena je veća razina vibracija u smjeru osi x i y, dok je pri radu raspršivača veća u smjeru z osi. Razine vibracija izmjerene iduće godine (traktor u eksploataciji sa dodatnih 1000 radnih sati) prilikom korištenja malčera razine vibracija povećane su u smjeru osi y, dok su u smjeru osi x i z smanjene. U drugoj godini rada s raspršivačem izmjerene vibracije u smjeru x i z osi ostale su podjednake, dok se razina vibracija u smjeru osi y smanjila.
25
Smerdel, Snježana. "Od vizualizacije do eliminacije miskoncepata." Život i škola 64, no. 1 (2018): 187–96. http://dx.doi.org/10.32903/zs.64.1.14.
Full textAbstract:
Istraživanja na području kemijskog obrazovanja pokazala su da učenici ulaze u učionice s unaprijed stvorenim predodžbama o prirodi, različitim od onih koje nudi postojeća znanstvena teorija i praksa. Nastavnici žele da učenici shvate relevantnost kemije za njihov svakodnevni život, ali mnogo je primjera nastavnih situacija bez praktičnog iskustva. Modernu kemiju karakterizira učenje i razmišljanje koje se odvija u stalnom prijelazu između makroskopske, submikroskopske i simboličke razine prikaza. Kada učenici ne mogu povezati sve tri razine, znanje im je fragmentirano i mnoge koncepte vjerojatno su naučili samo na činjeničnoj razini. Submikroskopska interpretacija na razini škole teško se može dostići promatranjem i eksperimentalnim učenjem, ali razvojem moderne informacijske tehnologije upravo animirana vizualizacija postaje moćni alat za poučavanje i učenje kemije. Prikladno odabrani i primijenjeni dinamički vizualni prikazi poput animacija i simulacija pomažu učenicima vizualizirati procese i poboljšati konceptualno razumijevanje kako bi mogli izgraditi znanstveno prihvatljive mentalne modele tvari i reakcija na submikroskopskoj razini.
26
Milin, Tea, and Željko Jovanović. "Znanje, stavovi i zastupljenost školjaka u prehrani u Republici Hrvatskoj." Medica Jadertina 52, no. 1 (April 20, 2022): 57–68. http://dx.doi.org/10.57140/mj.52.1.7.
Full textAbstract:
Uvod: Prehrana morskim plodovima, uključujući školjkaše, preporučuje se zbog svojih nutritivnih vrijednosti i dobrobiti za zdravlje. Školjke su i važan izvor prihoda za mnoge stanovnike Republike Hrvatske zbog blizine Jadranskoga mora i tradicijske prisutnosti u kulturi društva ovoga podneblja. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati povezanost znanja o školjkama, tehnologiji njihovoga uzgoja, nutritivnim i toksikološkim obilježjima, s dobi, spolom, stupnjem obrazovanja i prehrambenim navikama konzumacije školjkaša na uzorku odraslih osoba iz opće populacije, koji žive na području Republike Hrvatske. Ispitanici i metode: Za provođenje presječnog istraživanja koristio se anketni upitnik na uzorku opće populacije od 156 ispitanika. Pitanja unutar upitnika podijeljena su na ona kojima su se doznale sociodemografske karakteristike sudionika u istraživanju i njihove prehrambene navike vezane uz konzumaciju školjaka, te na ona kojima se ispitalo njihovo teorijsko znanje o školjkašima. Rezultati: Istraživanje je pokazalo da je zastupljenost školjaka u prehrani u Republici Hrvatskog relativno mala. Osobe starije od 40 godina češće konzumiraju školjke, no zastupljenost školjaka u prehrani ne utječe na razinu znanja o njima. Razina znanja o toksičnostima i nutritivnoj vrijednosti školjkaša veća je u odnosu na razinu znanja o tehnologiji njihovoga uzgoja. Geografski čimbenici imaju veći utjecaj na razinu znanja o školjkašima u odnosu na sociodemografske čimbenike i prehrambene navike. Zaključak: Rezultati istraživanja potencijalno odražavaju potrebu za edukacijom opće populacije o školjkašima u cilju poticanja njihove veće konzumacije zbog poznatih nutritivnih vrijednosti za zdravlje. Daljnja bi istraživanja trebala istražiti povezanost razine znanja o toksičnosti školjkaša i prijašnjih iskustava na reprezentativnom uzorku s većim brojem ispitanika.
27
Neuberg, Marijana, Tina Cikač, Ivana Herak, Matija Kovačić, and Valentina Vincek. "Sigurnost bolesnika u zdravstvenim ustanovama iz perspektive medicinskih sestara." Sestrinski glasnik 26, no. 2 (2021): 103–8. http://dx.doi.org/10.11608/sgnj.26.2.3.
Full textAbstract:
Uvod: Sigurnost bolesnika u fokusu je interesa svih zdravstvenih organizacija jer može determinirati kvalitetu života bolesnika nakon završetka njegove hospitalizacije. Međutim, sigurnost bolesnika određena je brojnim faktorima, a jedan od njih su i medicinske sestre koje rade u bolničkim organizacijama. Preopterećenost medicinskih sestara brojnim zadacima, ali i nepravilna komunikacija mogu rezultirati ugrozom sigurnosti. Sigurnost bolesnika predmet je regulacije i zakonodavca koji putem indikatora kvalitete definira potrebu praćenja i poboljšanja postojeće razine sigurnosti bolesnika. Cilj: Cilj je ovog rada istražiti percepciju medicinskih sestara o sigurnosti pacijenata. Metode: U istraživanju je korišten Upitnik o kulturi bolesnikove sigurnosti u bolnici (HSOPSC), a u istraživanje je uključeno 209 ispitanika. Kao tehnika prikupljanja podataka korištena je anketa provedena putem Google Forms obrasca tijekom travnja i svibnja 2020. godine. Prikupljene ankete analizirane su pomoću deskriptivne statistike za što je korišten MS Excel program. U svrhu testiranja hipoteza koristio se hi-kvadrat test. Rezultati: Rezultati istraživanja pokazuju kako medicinske sestre percipiraju sigurnost pacijenata te da postoji razlika u percepciji sigurnosti s obzirom na hijerarhiju zaposlenika u zdravstvenoj ustanovi. Percepcija sigurnosti bolesnika u zdravstvenoj ustanovi mijenja se ovisno o razini obrazovanja te godinama radnog iskustva sudionika. Zaključak: Budući da smanjena razina sigurnosti može rezultirati pojavom neželjenih događaja, odnosno može smanjiti kvalitetu skrbi za pacijenata, percepcija medicinskih sestara o sigurnosti pacijenata u zdravstvenoj ustanovi, razina njihove edukacije te način izvođenja aktivnosti mogu doprinijeti sigurnosti bolesnika.
28
Smodlaka, Marija, Luči Veljačić, and Marko Hranilović. "Sigurnost u izvođenju podvodnih radova u Hrvatskoj." Sigurnost 62, no. 2 (July 8, 2020): 161–67. http://dx.doi.org/10.31306/s.62.2.2.
Full textAbstract:
SAŽETAK: Ronilački radovi danas su u svijetu jedni od najopasnijih poslova s posebnim uvjetima rada, čije izvođenje nema definiran zakonski okvir u Republici Hrvatskoj poput izvođenja ostalih građevinskih radova. Pravilnik o obavljanju podvodnih aktivnosti određuje samo uvjete bavljenja istima u svrhu razonode i športa. Sigurnost izvođenja podvodnih radova tako ovisi isključivo o pravilno izrađenoj Procjeni rizika izvođača radova te o njegovom Planu izvođenja radova ako se radi o podvodnim građevinskim radovima. Za razliku od hrvatskog pravnog poretka, u Velikoj Britaniji ovo područje je detaljno i kvalitetno uređeno od 1997. godine te ima jasan zakonodavni okvir na temelju kojeg su donesene smjernice, operativni postupci i načela prema kojima većina građevinskih i energetskih tvrtki temelji svoje pravilnike, a pojedine zemlje i zakone. Isti pravni propis primijenila je u svojim pravilima međunarodna udruga podvodnih izvođača radova IMCA (eng. International Marine Contractors Association). Rezultat primjene propisa je razvoj sigurnosne kulture, znatno smanjenje učestalosti nesreća i promicanje razine sigurnosti pri izvođenju podvodnih građevinskih radova. Primjenom postojećih smjernica IMCA u zakonodavni okvir Republike Hrvatske, podignula bi se razina sigurnosti ronioca na najvišu razinu.
29
Šulevski, Petra, and Ivna Kocijan. "Važnost vježbanja kod oboljelih od dijabetesa." Journal of applied health sciences 5, no. 1 (March 15, 2019): 113–19. http://dx.doi.org/10.24141/1/5/1/11.
Full textAbstract:
Sve je veći broj oboljelih osoba od dijabetesa, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Procjene govore o ukupnoj brojci od 415 milijuna oboljelih. Broj oboljelih, a posebice onih s dijagnozom dijabetesa tipa 2, upućuje na neuredan način života, odnosno loše prehrambene navike, sedentaran način života i stres. Liječenje dijabetesa provodi se pravilnom prehranom, redovitom tjelesnom aktivnošću i medikamentnom terapijom, a sve u cilju regulacije glikemije. Tjelesna aktivnost sastavni je dio liječenja dijabetesa jer se njezinim provođenjem održava odgovarajuća razina glikemije, poboljšava lipidni status te povećava osjetljivost stanica na inzulin. Ujedno se vježbanjem smanjuje potreba za inzulinom jer mišići svojom kontrakcijom pojačano troše glukozu. Dozvoljene su sve vrste tjelesne aktivnosti, ponekad uz određena individualna ograničenja, a najviše koristi polučuje ako se vježbanje provodi redovito i uz umjereni intenzitet, ali uz određeni oprez, posebice ako su prisutne komplikacije bolesti. Posebnu pažnju treba posvetiti riziku od hipoglikemije, jer se prilikom tjelovježbe smanjuje razina glukoze. Prije provođenja tjelesne aktivnosti potrebno je provjeriti razinu glukoze te tomu prilagoditi tjelesnu aktivnost ili je odgoditi u slučaju previsoke ili preniske razine. Istraživanja su pokazala da aerobne i anaerobne aktivnosti utječu na regulaciju glukoze. Prije svega, preporučuju se vježbe fleksibilnosti (iako nemaju izravan utjecaj na smanjenje glukoze) te vježbe balansa, koje smanjuju mogućnost padova. Preporučuje se 150 minuta tjedno umjerene do snažne aktivnosti.Primjerice, vježbe se mogu provoditi umjerenim intenzitetom uz 15 ponavljanja ili jakim intenzitetom uz šest do osam ponavljanja. Možemo zaključiti da je redovita tjelovježba nužna za očuvanje zdravlja i kvalitete života oboljelih od dijabetesa.
30
Ostojić, Ana. "Jesu li zadaci iz matematike na natjecanjima za osnovnu školu u RH preteški ? -Od Školskog natjecanja do JBMO-." Acta mathematica Spalatensia. Series didactica 4, no. 4 (December 11, 2021): 1–19. http://dx.doi.org/10.32817/amssd.4.4.1.
Full textAbstract:
Analizom riješenosti zadataka na svim razinama natjecanja proteklih godina u Republici Hrvatskoj, a konkretno ću se osvrnuti na školsku godinu 2018./2019., lako je detektirati one zadatke koje su učenici manje uspješno riješili. Poseban osvrt sigurno zaslužuje Županijsko natjecanje. Mnogi će se mentori složiti da su ti zadaci preteški i da učenici zbog toga odustaju od natjecanja iz matematike. Je li to doista tako ili postoje i drugi razlozi zbog kojih učenicima ponestaje motivacije? Ponestaje li zaista motivacije onima najuspješnijima?! S druge strane, što takve učenike očekuje na Međunarodnim natjecanjima i kako se za natjecanja pripremaju njihovi vršnjaci izvan granica RH? Jednako tako, je li važna i motivacija učitelja za rad s tako izrazito nadarenim učenicima? Jesu li mentori spremni na izazove koje pred njih stavlja nadareni „osmaš“ tijekom priprema npr. za Juniorsku balkansku matematičku olimpijadu? Trebamo li spustiti razinu očekivanja od naših učenika ili dopuniti razine natjecanja koje smo tijekom godina izgubili? Brojna pitanja traže odgovor, ali i suglasje svih mentora kako bismo zajedno s Državnim povjerenstvom uz podršku Agencije za odgoj i obrazovanje i Ministarstva znanosti i obrazovanja sustav natjecanja unaprijedili i uskladili s očekivanjima učenika i mentora, ali i s međunarodnom razinom u kojoj Republika Hrvatska već odavno u kontinuitetu ima zapažene rezultate.
31
Marin, Gabrijela, and Sanja Fabac. "Računalne provjere znanja u sustavu Moodle u kontekstu diferencijacije vrednovanja." Educatio biologiae, no. 6 (December 27, 2020): 16–28. http://dx.doi.org/10.32633/eb.6.2.
Full textAbstract:
Istraživanje je provedeno tijekom nastave na daljinu (školske godine 2019./2020.), na uzorku od 49 učenika dvaju prvih razreda Medicinske škole Ante Kuzmanića, u Zadru. Cilj istraživanja je bio empirijski istražiti mogućnost korištenja brzih računalnih provjera u pristupu vrednovanju naučenog, u uvjetima pandemije. Tijekom četiri tjedna učenici su poučavani asinkrono-korištenjem digitalnih sadržaja u digitalnoj bilježnici (OneNote Class Notebook) i sinkrono-korištenjem video poziva. Uspješnost online poučavanja provjerena je rješavanjem tri vremenski ograničene računalne provjere, u sustavu Moodle. Svaka od računalnih provjera sadržavala je određen omjer pitanja koja provjeravaju različite kognitivne razine. Nakon što su učenici riješili računalnu provjeru srednje razine, morali su odabrati računalnu provjeru osnovne ili napredne razine. Rezultati istraživanja pokazuju da unatoč detaljno razrađenim aktivnosti učenika i nastavnika u online poučavanju, nastava na daljinu nije rezultirala željenim ishodima, odnosno postotak ukupne riješenosti u svakoj od tri računalne provjere je bio manji od 50%. Suprotno postavljenoj hipotezi učenici najveća postignuća ostvaruju u računalnoj provjeri srednje razine, a broj sati koje je nastavnik koristio za poučavanje nije utjecao na postignuća učenika. U skladu s postavljenom hipotezom učenici najbolje rješavaju zadatke prve kognitivne razine. Unatoč dobivenim rezultatima, platforma za učenje Moodle, u kojoj nastavnik može kreirati banku zadataka različitih kognitivnih razina, otvara put za diferencijaciju vrednovanja u skladu s različitim potrebama i interesima učenika.
32
Zloković, Jasminka, and Andrea Lukajić. "OSNAŽIVANJE OBITELJI KROZ POTICANJE POZITIVNIH ODNOSA I OBITELJSKE KOHEZIJE." Zbornik Odseka za pedagogiju, no. 25 (November 10, 2017): 7–22. http://dx.doi.org/10.19090/zop.2016.25.7-22.
Full textAbstract:
Rezultati multidisciplinarnih istraživanja pokazuju da međusobna povezanost, potpora, pozitivna obiteljska atmosfera, način i razina komunikacije u obitelji i širem društvenom okruženju mogu da potiču, ali i da osporavaju i ograničavaju razvoj ličnosti. U radu polazimo sa stanovišta pitanja o obiteljskoj komunikaciji i koheziji s ciljem poticanja daljnjih mogućnosti u osnaživanju obitelji a time i pronalaženja konceptualnih modela u podizanju razine pozitivnih obiteljskih odnosa i zdravog razvoja djece.
Rezultati istraživanja, koje se provodilo 2010. i 2016. godine u sklopu znanstvenog projekta „Pedagoški aspekti odnosa u obitelji“ (Zloković, 2012) longitudinalnom primjenom Olsonovog modela kao konceptualnog modela za mjerenje obiteljskog sistema, pokazuju neuravnotežene obiteljske odnose - ekstremno visoku i ekstremno nisku povezanost na skali obiteljske kohezivnosti. Visoki rezultati na emocionalnoj povezanosti mogu ukazivati na otežani razvoj buduće neovisnosti individue, a niska povezanost na kaotične odnose u obitelji. I na skali za ispitivanje komunikacije roditelj – dijete pokazuju se također dvije ekstremne skupine ispitanika. Na jednoj strani nalaze se ispitanici čiji odgovori ukazuju na neprimjerenu, nejasnu, ambivalentnu komunikaciju u obitelji i na suprotnom kraju ispitanici koji sa svojim roditeljima komuniciraju na visokoj razini što je jedna od pretpostavki koja pridonosi visokim rezultatima na skali kohezivnosti.
Dobiveni rezultati doprinose pedagoškoj znanosti, posebno obiteljskoj pedagogiji, kao i praksi u određivanju preventivnih i intervencijskih aktivnosti usmjerene na optimalno funkcioniranje i osnaživanje obitelji.
33
Kirin, Snježana. "Prilog istraživanju razine buke u procesu strojnog punjenja boca vodom." Sigurnost 59, no. 2 (July 20, 2017): 109–15. http://dx.doi.org/10.31306/s.59.2.2.
Full textAbstract:
SAŽETAK: Buka djeluje na čovjeka višestruko štetno, pri čemu direktno ili indirektno oštećuje čovjekovo zdravlje, izaziva zamor i smanjuje radnu sposobnost, ometa govornu komunikaciju, odmor i san. Propisima i normama definira se prihvatljivo stanje buke za svaku konkretnu okolinu na osnovi postavljenih kriterija kao što je zaštita sluha u cilju smanjenja opterećenja i zamora radnika, te povećanje proizvodnosti. U radu je istraživana razina buke u procesu strojnog punjenja boca vodom na tri radna mjesta opremljena računalno vođenim strojevima. Analizom rezultata dobivenih mjerenjem utvrđeno je da je ekvivalentna razina buke različita po radnim mjestima, pri čemu na prvom radnom mjestu iznosi 82,1 dB(A), te na drugom mjestu 83,1 dB(A) što zahtijeva uporabu osobne zaštitne opreme radnika. Na trećem radnom mjestu ekvivalentna razina buke iznosi 78,3 dB(A) te se nalazi u granicama dopuštene razine buke za tu vrstu djelatnosti.
34
Paić, Sanja, and Dražen Kaužljar. "Uloga željezničkog prometa u Rijeci kao centru povijesne, kulturne i prometne različitosti i povezanosti." Socijalna ekologija 30, no. 3 (2021): 483–99. http://dx.doi.org/10.17234/socekol.30.3.6.
Full textAbstract:
S aspekta sigurnosti željezničkog prometa tehnička razina sigurnosti i osposobljenost željezničkih radnika na visokoj je razini. Analize izvanrednih događaja u željezničkom prometu pokazuju kako najveći broj ozbiljnih nesreća prouzroče druge osobe. To su osobe koje nisu izravno povezane sa željezničkim prometom poput putnika ili željezničara. Već desecima godina u Hrvatskoj se provode različite preventivne akcije usmjerene prema drugim osobama kao što je akcija „Vlak je uvijek brži“. Povremeno su preventivne akcije željezničkih poduzeća u vezi s događajima izvan željezničkog sustava. Jedan od takvih je i promoviranje Rijeke kao Europske prijestolnice kulture u 2020. Grad Rijeka centar je povijesne, kulturne, ali i prometne različitosti i povezanosti. Prometna povezanost odnosi se na Luku Rijeku i Mediteranski koridor. Taj jednogodišnji događaj bila je izvrsna prilika za podizanje razine sigurnosti i kulture u željezničkom prometu. Temeljem navedenog teza koja je postavljena u radu je da se urbana, umjetnička intervencija na željezničkim objektima u Rijeci može temeljiti na suvremenim smjernicama društveno odgovornog poslovanja i održivog razvoja. U prvom redu bilo je potrebno napraviti analizu stanja željezničkih objekata na kojima je moguće provoditi urbanu umjetničku intervenciju. To su željeznički mostovi, željezničko-cestovni i pješački prijelazi, željezničke ograde, željeznička pruga i druge zgrade. Metodom promatranja i fotografiranja postojećeg stanja izrađena je podloga za sinteze stečenih informacija i znanja. Očekivani je rezultat rada utvrđivanje i provođenje preventivnih akcija na željezničkom području u Rijeci te smanjenje broja izvanrednih događaja.
35
Pycia-Košćak, Paulina. "Zvuk u prijevodu. Onomatopeje u Tuwimovoj pjesmi Lokomotiva i njezinom hrvatskom prijevodu." Przekłady Literatur Słowiańskich 10, no. 1 (June 29, 2020): 191–206. http://dx.doi.org/10.31261/pls.2020.10.01.08.
Full textAbstract:
Ovaj članak analizira onomatopeju, zahtjevnu stilsku figuru u izvornom tekstu, pjesmi Lokomotiva Juliana Tuwima i u hrvatskom prijevodu. Onomatopeje oponašaju zvukove izvanjezičke stvarnosti koristeći u tu svrhu specifičnost fonične razine određenog jezika, pa su one kulturološki uvjetovane. U analiziranom izvornom tekstu fonična razina uvelike nadopunjuje semantičku, međutim u prijevodu je taj odnos ograničen. Prijevodne tehnike, uključujući brojne kompenzacije, u prevedenoj pjesmi ne odražavaju u potpunosti akustične dojmove izvornog teksta.
36
Šimunković, Gordana. "Pozicioniranost mentalnog zdravlja djece i mladih u Republici Hrvatskoj." JAHR 13, no. 2 (2023): 335–51. http://dx.doi.org/10.21860/j.13.2.6.
Full textAbstract:
Djeca i mladi zaslužuju posebnu pažnju kada govorimo o zdravlju, između ostalog i zbog povezanosti resursa djetinjstva i mladenačke dobi na utjecaj dobrobiti u odrasloj dobi, gdje očekujemo produktivne pojedince koji odgovorno pridonose zajednici u svim pogledima, i socijalnom i ekonomskom. Mentalno zdravlje postavljeno je kao javnozdravstveni prioritet na globalnoj razini. Na razini svijeta, 10 - 20 % djece i adolescenata doživi neki mentalni poremećaj, pri čemu polovica svih mentalnih poremećaja započinje u dobi od 14 godina, a tri četvrtine do sredine 20-ih godina života. Govoreći o mentalnom zdravlju djece i mladih kao socijalnoj stvarnosti govorimo o socijalnom problemu koji je potrebno rješavati na razini društva u smjeru prikladnosti, razrješenju konfuzije i izgradnji perspektive. Rad daje pregled stanja ulaganja u zdravlje, djecu i obitelj, pregled sadržaja dokumenta temeljnih politika mentalnog zdravlja i politike za djecu i mlade te problematiku definiranja i praćenja stanja mentalnog zdravlja. Navedeno je i u svrhu argumenta da je ulaganje u mentalno zdravlje djece i mladih na području Republike Hrvatske i dalje na nedovoljnoj razini za postizanje veće razine uspjeha.
37
Tkalec, Marina, Iva Tomić, and Ivan Žilić. "Potražnja za radom u Hrvatskoj." Ekonomski pregled 71, no. 5 (2020): 433–62. http://dx.doi.org/10.32910/ep.71.5.1.
Full textAbstract:
U ovome radu opisujemo metodologiju razvoja indeksa online slobodnih radnih mjesta te dokumentiramo stanje, trendove i cjelokupno okruženje potražne strane tržišta rada u Hrvatskoj. Analizom individualnih oglasa za posao donosimo zaključke o trendovima na tržištu rada kroz više dimenzija: na razini zanimanja, geografije, razini traženog obrazovanja te vrsti ugovora koji se nudi. Rezultati pokazuju da konstruirani indeks relativno precizno pokazuje razmjere ekonomske krize koja je zahvatila Hrvatsku od 2008. do 2014. godine te da se regionalna tržišta rada značajno razlikuju. Analizirajući najtraženija zanimanja od 2015. godine na razini cijele Hrvatske zaključujemo da se najviše tražilo prodavača, konobara, kuhara, programera i vozača, što govori u prilog polarizaciji traženih zanimanja. Analizirajući dinamiku tražene razine obrazovanja dolazimo do zaključka da su radnici nižih kvalifikacija sve više traženi. Istovremeno je potražnja za visokoobrazovanim radnicima stabilna, dok udio oglasa za poslove koji traže srednju stručnu spremu značajno pada u promatranom razdoblju. Osim promjene u traženoj razini obrazovanja, tržište rada nakon krize karakterizira i rast nestandardnih tipova ugovora o radu. Analiza online oglasa slobodnih radnih mjesta pokazuje i potencijalnu prisutnost nesklada između ponude i potražnje kod određenih zanimanja, što dodatno upućuje na postojanje strukturne nezaposlenosti na hrvatskom tržištu rada.
38
Žagar, Marija, and Radoslav Kosić. "Samoprocjena stresa i primjena strategija suočavanja sa stresom kod studenata preddiplomskog stručnog studija Sestrinstva." Sestrinski glasnik 26, no. 2 (2021): 109–14. http://dx.doi.org/10.11608/sgnj.26.2.4.
Full textAbstract:
Uvod: Vrijeme studiranja označava veliku stepenicu prema osamostaljenju i putu odrastanja. Tijekom tog vremena studenti se suočavaju s brojnim životnim pitanjima i raznim pritiscima sa svih strana. U tom periodu postoje mnogi stresori koji djeluju na studente. Razina stresa, kao i strategije koje studenti upotrebljavaju za suočavanje sa stresom, iznimno su važni za prevenciju nastanka mnogih bolesti i poremećaja kojima je stres jedan od mogućih uzroka. Cilj istraživanja: Cilj je ovog rada ispitati razinu stresa kod studenata prve i treće godine redovnog preddiplomskog stručnog studija Sestrinstvo u Rijeci te identificirati najčešće oblike suočavanja sa stresom kod sudionika istraživanja. Sudionici i metode: U ispitivanje su uključeni studenti sestrinstva prve i treće godine redovnog preddiplomskog stručnog studija Sestrinstvo u Rijeci. Ukupno su sudjelovala 44 sudionika. Za provođenje istraživanja koristila se anonimna online anketa. Podaci prikupljeni anketiranjem sudionika obrađeni su metodama deskriptivne i inferencijalne statistike. Rezultati: Prema rezultatima istraživanja, sudionici prijavljuju visoku razinu stresa koja je podjednaka kod studenata prve i treće godine. Sudionici se također, bez obzira na godinu studija, podjednako koriste određenim strategijama suočavanja. Kao način rješavanja problema i suočavanja sa stresom sudionici najčešće planiraju rješavanje problema, pozitivno ga nastoje sagledati, aktivno se nose s problemom te traže instrumentalnu i emocionalnu podršku. Zaključak: Istraživanje pokazuje da su sudionici, bez obzira na poželjne strategije suočavanja sa stresom, pod značajno visokom razinom stresa. Postojeći načini suočavanja ne pokazuju se dovoljnima za uspješno smanjenje stresa. Uzimajući u obzir spoznaju da stres negativno djeluje na razna područja funkcioniranja te da može imati značajne posljedice na fizičko i mentalno zdravlje pojedinca, ukazuje se potreba za ozbiljnijim shvaćanjem postojanja stresa kod studenata i daljnjim istraživanjima u ovom području. Pritom je primarno usmjeriti se na načine njegove prevencije.
39
Sever Globan, Irena, Mateja Plenković, and Vanesa Varga. "Reklame i rodni stereotipi." Media, culture and public relations 9, no. 1-2 (December 16, 2018): 81–94. http://dx.doi.org/10.32914/mcpr.9.1-2.6.
Full textAbstract:
Reklame su jedan od najraširenijih oblika medijskih i kulturnih proizvoda, kojima smo svjesno ili nesvjesno izloženi svakodnevno. Moderna oglašivačka industrija postala je središnja institucija tržišno-industrijske ekonomije na koju se godišnje potroši više stotina milijardi dolara. Stručnjaci za medije slažu se da je učinak oglašavanja na stavove, ponašanje i emocije vrlo snažan, osobito kada se radi o djeci i mladima. Trend je da reklame rijetko prikazuju prednosti proizvoda čiju prodaju pokušavaju potaknuti, a sve više nameću određene životne stilove koje mladi usvajaju kao dio njihovih identiteta i obrazaca ponašanja. To se prvenstveno odnosi na rodne stereotipe i nerealne prikaze ženskih i muških tijela kao glavnih komponenti oglašavanja. Posebno je važno pitanje posljedica česte izloženosti rodnim stereotipima u oglašavanju na psihosocijalnoj i socijalnoj razini. Kako bi se smanjili negativni učinci reklama, potrebno je djelovati na više razina. Društvena razina uključuje provođenje odgovorne medijske politike i definiranje etičkih standarda u oglašavanju. Na individualnoj razini, roditelji i nastavnici trebaju preuzeti odgovornost za razvijanje medijske pismenosti djece i mladih.
40
Vuković, Siniša. "Grafija višečlanih toponima - problematika pisanja višečlanih toponimskih likova na pravopisnoj, sintaktičkoj i fonetskoj razini." Croatica et Slavica Iadertina, no. 3 (February 7, 2017): 107. http://dx.doi.org/10.15291/csi.363.
Full textAbstract:
U radu se analizira problematika pisanja onih toponima čiji su likovi duži od jedne riječi. Autori različitih radova iz onomastičke literature različito su prilazili toj problematici, a naše je stanovište kako istu problematiku treba sustavnije proučiti i protumačiti, te predložiti kriterije po kojima bi se – na pravopisnoj razini – sugeriralo njihovo ispravno bilježenje. Mi smo složenost pisanja višeleksemskih toponima prikazali na tri razine. Prva se odnosi na pisanje velikog i malog slova u nepočetnim imenicama (apelativima), drugi se tiče spojenog i rastavljenog pisanja istih, a treći ukazuje na problematiku fonološke prirode.
41
Brajić, Aldin, Samira Dedić, and Saliha Brajić. "ANALYSIS OF THE RELATIONSHIP BETWEEN THE QUALITY OF HEALTH SERVICES DIMENSIONS AT THE TERTIARY LEVEL OF HEALTHCARE." Ekonomska misao i praksa 31, no. 1 (June 2022): 101–23. http://dx.doi.org/10.17818/emip/2022/1.5.
Full textAbstract:
Tercijarna razina zdravstvene zaštite trebala bi pružati visokospecijaliziranu zdravstvenu uslugu koja uključuje najsloženije metode i postupke dijagnostike, liječenja i rehabilitacije. U skladu s time, kvaliteta usluga na ovoj razini zdravstvene zaštite trebala bi biti na najvišoj razini, a menadžeri bi trebali posjedovati i provoditi sustav upravljanja kvalitetom. Cilj rada je ispitati povezanost dimenzija kvalitete zdravstvenih usluga na tercijarnoj razini zdravstvene zaštite u Bosni i Hercegovini, mjereno iz perspektive korisnika zdravstvene zaštite. Središnja hipoteza glasi: „Postoji statistički značajna povezanost između dimenzija kvalitete zdravstvenih usluga na tercijarnoj razini zdravstvene zaštite Bosne i Hercegovine.“ Istraživanje je provedeno anketnim putem na stratificiranom uzorku od 1022 korisnika zdravstvenih usluga svih pet tercijarnih kliničkih centara na području BiH. Istraživanjem je utvrđena statistički značajna korelacija između promatranih dimenzija kvalitete zdravstvenih usluga: opipljivosti, pouzdanosti, odaziva, sigurnosti i empatičnosti. Dobivene rezultate klinički menadžment može koristiti za implementaciju sustava upravljanja kvalitetom i poboljšanje kvalitete zdravstvenih usluga.
42
Palfi, Marina, Zdravko Matotan, and Svjetlana Matotan. "Utjecaj tretiranja sjemena stimulatorom klijanja Ekobooster 1 na početni rast i razvoj paprike." Sjemenarstvo 30, no. 1-2 (November 15, 2017): 45–54. http://dx.doi.org/10.33128/s1.30.1-2.5.
Full textAbstract:
Provedenim istraživanjem pokušalo se ustanoviti djelovanje stimulatora klijanja EkoBooster 1 na početni rast i razvoj paprike. Ispitivanja su provedena na sjemenu paprike sorte Podravka u laboratorijskim uvjetima na filter papiru pri temperaturama 20C i 20-30C. Sjeme paprike tretirano je 1%-tnom otopinom preparata EkoBooster 1 u trajanju od 20 minuta. Kod energije klijanja sjemena nije uočena statistički značajna razlika između sjemena tretiranog stimulatorom klijanja i netretiranog sjemena niti na jednoj razini temperature, ali je zato klijavost sjemena povećana kod sjemena tretiranog stimulatorom klijanja na obje razine temperatura. Klijavost je kod netretiranog sjemena u odnosu na sjeme tretirano stimulatorom klijanja pri tempera-turi ispitivanja od 20C bila manja za 9%, a pri temperaturi od 20-30C za 4%. Postotak nenormalnih klijanaca i neklijavog sjemena je smanjen u odnosu na netretirano sjeme. Masa svježih i zdravih klijanaca poveća-na je na obje razine temperatura ispitivanja u odnosu na netretirano sjeme. Temeljem rezultata provedenih istraživanja može se zaključiti da tretman sjemena stimulatorom klijanja daje pozitivne učinke na ispitivana svojstva što je naročito značajno u uvjetima nepovoljnih temperatura u početnim fazama razvoja paprike.
43
Lemac, Tin, and Vinko Drača. "Slikovnost, refleksivnost i kulturološka analiza predmetnoga sloja pjesničke knjige Čađ i pozlata Marije Čudine." Croatica et Slavica Iadertina 14, no. 2 (February 11, 2019): 367–77. http://dx.doi.org/10.15291/csi.2783.
Full textAbstract:
U ovome se radu analizira druga pjesnička knjiga Marije Čudine Čađ i pozlata (1963) sa stilističkoga aspekta. Izdvajaju se slikovnost i refleksivnost kao dominantne razine poetskoga diskurza. Slikovni diskurz pruža uvid u zagrobni svijet u koji uranja lirski subjekt, dok se refleksivnim diskurzom izvode meditacije o odnosu života i smrti. Ispituju se interferencijske zone tih dviju diskurznih razina i simbološki tumači predmetni sloj pjesama kako bi se dokazalo da je u zbirci opisan put lirskoga subjekta kroz zagrobni svijet. Kao dodatak, predmetni se sloj kulturološki tumači kako bi se dao uvid podrijetla zagrobnih motiva u slikovnome diskurzu.
44
Kožul, Darija, and Snježana Romanić. "Levels and Distribution of PCBs and Organochlorine Pesticides in the Air, Pine Needles, and Human Milk." Archives of Industrial Hygiene and Toxicology 61, no. 3 (September 1, 2010): 339–56. http://dx.doi.org/10.2478/10004-1254-61-2010-2007.
Full textAbstract:
Razine i raspodjela PCB-a i organoklorovih pesticida u zraku, borovim iglicama i majčinu mlijekuU ovome preglednom radu prikazani su rezultati dobiveni diljem svijeta o raspodjelii razinama 20 kongenera poliklorbifenila (PCB) i 7 organoklorovih pesticida (OCP) u uzorcima zraka, majčina mlijeka i borovih iglica. Istraživanja prisutnosti navedenih spojeva u tim uzorcima dugi niz godina provode se i u Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada te su u ovome preglednom radu sažeti i ti rezultati. Vidljivo je da su se koncentracije organoklorovih spojeva značajno snizile nakon zakonske zabrane njihove upotrebe, no to se snižavanje usporilo i oni se još nalaze u svim uzorcima. Općenito, više razine PCB-a nađene su u uzorcima s urbanog područja, razine pesticida više u onima gdje je vjerojatno u prošlosti postojala njihova primjena u poljoprivredi, dok je razina HCB-a obično pokazatelj industrijske aktivnosti.γ-HCH određen je u najvišoj koncentraciji u uzorcima zraka i borovih iglica, dok su u ljudima najzastupljeniji DDE i β-HCH. Indikatorski kongeneri PCB-a također su različito zastupljeni u okolišu i ljudima te su tako u zraku i borovim iglicama više koncentracije hlapljivijih nižekloriranih PCB-a, a u ljudima postojanijih višekloriranih PCB-a. Od toksičnih ortho-supstituiranih kongenera PCB-a i u uzorcima ljudi i okoliša najzastupljeniji je PCB-118, dok su najrjeđe detektirana tri najtoksičnija ne-ortho-supstituirana kongenera: PCB-77, PCB-126 i PCB-169. Od organoklorovih pesticida DDD u svim je uzorcima određen u najnižim koncentracijama.
45
Mrak, Maja, Martina Mavrinac, Bernard Mrak, Bernarda Mrak, and Sara Belčić. "Samoprocjena digitalne pismenosti studenata medicine u Rijeci prije i tijekom pandemije COVID-19." Medicina Fluminensis 59, no. 1 (March 1, 2023): 57–63. http://dx.doi.org/10.21860/medflum2023_292450.
Full textAbstract:
Cilj: Procijeniti razinu digitalne pismenosti (DP) studenata prije i tijekom pandemije te ispitati promjenu razine DP-a kod studenata uslijed pandemije. Nadalje, ispitati postoji li razlika u DP-u između studenata koji su volontirali u bolničkom COVID centru i studenata koji nisu volontirali. Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo 150 studenata kliničkih godina Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija medicine u Rijeci. Istraživanje je obuhvatilo 114 ženskih i 35 muških ispitanika, u dobi od 22 do 28 godina (medijan 24 godine). Ukupno 56 ispitanika volontiralo je tijekom izvedbe hibridne nastave u COVID infocentru i/ili bolničkom COVID centru. Studenti su anonimno i dobrovoljno ispunjavali online upitnik. Rezultati: Ispitanici su DP prije pandemije ocijenili prosječnom ocjenom 3,81 (SD = 0,89), a tijekom pandemije 4,07 (SD = 0,84). Većina ispitanika smatra da novi modeli nastave nisu pridonijeli njihovoj pismenosti (P < 0,001). T-testom utvrđeno je da su studenti tijekom pandemije bilježili napredak svojih digitalnih vještina, u odnosu na pretpandemijsko razdoblje (P > 0,05). Kod studenata koji nisu volontirali razlika u DP-u nije statistički značajna P = 0,06, dok je kod studenata koji su volontirali došlo do poboljšanja DP-a tijekom pandemije (P = 0,038). Zaključak: Rezultati istraživanja pokazuju porast razine samoprocjene DP-a u skupini studenata, međutim studenti ne povezuju poboljšanje DP-a s online nastavom. S druge strane, vidljiv je značajan porast razine DP-a u studenata koji su volontirali za vrijeme pandemije COVID-19 u odnosu na one koji nisu volontirali.
46
Kralik, Zlata, Gordana Kralik, Manuela Košević, and Mirela Samardžić. "Utjecaj razine organskog selena u hrani kokoši nesilica na kvalitetu jaja." Krmiva 64, no. 1 (November 30, 2022): 23–31. http://dx.doi.org/10.33128/k.64.1.3.
Full textAbstract:
Jaje je animalna namirnica koja je nutritivno izbalansirana, a cjenovno je prihvatljiva da se svakodnevno koristi u domaćinstvu. Dizajniranjem smjesa za nesilice moguće je jaje obogatiti različitim nutricinima. Stoga je cilj ovog rada bio proizvesti jaja obogaćena selenom, te ispitati njegov učinak na pokazatelje kvalitete i održivost svježine jaja tijekom skladištenja u trajanju od 28 dana u hladnjaku na 4 °C. U istraživanju je korišteno 120 nesilica hibrida Tetra SL. Pokus je trajao 5 tjedana. Na početku pokusa nesilice su bile u dobi od 30 tjedana. Formirane su dvije skupine P1 i P2, koje su hranjene s dvije smjese. Svaka skupina smještena je u 6 kaveza sa po 10 nesilica. Krmne smjese kojima su hranjene nesilice razlikovale su se u sadržaju organskog selena (Sel-Plex). Hrana nesilica iz skupine P1 sadržala je nižu razinu selena (0,348 mg Se/kg smjese), a nesilice skupine P2 konzumirale su hranu s višom razinom selena (0,447 mg Se/kg smjese). Na kraju pokusnog razdoblja uzorkovano je ukupno 120 jaja (P1 60 komada i P2 60 komada). Jaja su pripadala razredu L (masa jaja od 63-73 g). Promatrani efekti (hranidbeni tretmani, vrijeme skladištenja i interakcija) nisu imali utjecaja na vrijednosti indeksa oblika, masu jaja i ljuske, čvrstoću i debljinu ljuske (P>0,05). Vrijeme skladištenja imalo je utjecaj na masu žumanjka (P<0,001) i masu bjelanjka (P=0,010). Razina selena u hrani i vrijeme skladištenja utjecali su na porast pH vrijednosti u žumanjcima i bjelanjcima (P<0,001). Vrijeme skladištenja jaja statistički je značajno utjecalo na smanjenje visine bjelanjka (mm) i Hough jedinica (HJ) (P<0,001), dok su na intenzitet boje utjecali vrijeme skladištenja i interakcija (P < 0,05). Oksidacija lipida u žumanjcima jaja ispitivanih skupina bila je ujednačena, nisu utvrđene statistički značajne razlike u dobivenim vrijednostima (P>0,05). Razina Se u krmnim smjesama za nesilice značajno je utjecala na njegov sadržaj u bjelanjcima i žumanjcima jaja. Kod bjelanjka sadržaj selena se povećao sa 107,86 na 162,48 μg/kg (P1 u odnosu na P2; P<0,001) i u žumanjcima sa 644,11 na 748,05 μg/kg (P1 u odnosu na P2; P= 0,032). Istraživanjem je utvrđena mogućnost povećanja sadržaja selena u jajima korištenjem organskog oblika selena u krmnoj smjesi za nesilice. Također je uočeno da viša razina selena u hrani utječe na veće odlaganje selena u jestivom dijelu jaja, te pozitivno djeluje na pokazatelje kvalitete i svježine jaja.
47
Barač, Željko, Ivan Plaščak, Domagoj Zimmer, and Mladen Jurišić. "Utjecaj različitih vrsta podloga i radnih sati trakotra na proizvedenu razinu buke." Agronomski glasnik 79, no. 4 (March 15, 2018): 165–76. http://dx.doi.org/10.33128/ag.79.4.1.
Full textAbstract:
U radu su prikazani rezultati mjerenja buke traktora LANDINI POWERFARM DT100A. Mjerenje buke obavljeno je na tri različite podloge (makadam, asfalt i trava) tijekom 2015. i 2016. godine. Mjerenje je obavljeno uređajem proizvođača METREL tipa Multinorm MI 620I EU, prema normi HRN ISO 6396 koja se odnosi na mjerenje buke s lijeve i desne strane rukovatelja, pri čemu se traktor gibao oko 7,5 km/h, te prema normi HRN ISO 5131, koja propisuje točni položaj uređaja u odnosu na referentnu točku sjedala rukovatelja. Iz rezultata je vidljivo da ispitivani traktor najvišu razinu buke proizvodi na makadamskoj podlozi, dok najmanju razinu buke proizvodi na travnatoj podlozi. Razina buke koju proizvodi ispitivani traktor manja je od 90 dB.
48
Kundić, Marin. "Odgovornost za štetu nastalu u obavljanju vatrogasne djelatnosti." Sigurnost 63, no. 3 (October 4, 2021): 317–22. http://dx.doi.org/10.31306/s.63.3.8.
Full textAbstract:
Obavljanje vatrogasne djelatnosti podrazumijeva zakonitu primjenu javnih ovlasti u izvršavanju vatrogasnih intervencija. Prekoračenje javnih ovlasti ili druga nezakonita postupanja u sklopu obavljanja vatrogasne djelatnosti mogu uzrokovati nastanak štete trećim osobama. Odgovornost vatrogasnih postrojbi i organizacija obilježava odnos odgovornosti za štetu koju počine zaposlenici, odnosno njihovi članovi. Iz perspektive vatrogasaca s druge strane, odgovornost za nadoknadu štete nastale u obavljanju vatrogasne djelatnosti može se razmatrati na dvije razine. Jedna razina obuhvaća odgovornost za štetu koju vatrogasac trećim osobama počini u obavljanju ili prilikom obavljanja vatrogasne službe te druga razina koja obuhvaća odgovornost vatrogasca za štetu koju namjerno ili krajnjom nepažnjom nanese Republici Hrvatskoj ili jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno vatrogasnoj postrojbi u kojoj radi ili djeluje u vezi s obavljanjem vatrogasne djelatnosti. Novim Zakonom o vatrogastvu koji je na snagu stupio 1. siječnja 2020. godine detaljnije je regulirano pitanje odgovornosti za štetu nastalu u obavljanju vatrogasne djelatnosti. U radu se razmatra zakonska osnova odgovornosti za štetu nastalu u sklopu obavljanja vatrogasne djelatnosti te pregled izmjena na temelju novog Zakona o vatrogastvu.
49
Plata, Miguel Moreno. "In Search of New Paradigms in the Mexican Public Administration." Hrvatska i komparativna javna uprava 19, no. 4 (December 30, 2019): 565–94. http://dx.doi.org/10.31297/hkju.19.4.3.
Full textAbstract:
Rad analizira razvoj meksičke javne uprave u okviru dvaju novih polja: karijerne državne službe i antikorupcijske politike. Koristi se razlikovanje institucionalnih aranžmana zasnovanih na klasičnoj formuli o isključivim nadležnostima svake razine vlasti i onoj o konkurirajućim nadležnostima, svojstvenoj modernom federalizmu. Kvalitativna i kvantitativna analiza institucionalnog okvira karijerne državne službe na razini federacije te na subnacionalnim razinama daje uvid u dominantnu praksu patronaže. Takva je situacija disfunkcionalna za strukturu, ciljeve i funkcionalnost Nacionalnog antikorupcijskog sustava. Na kraju se zaključuje da je u Meksiku potrebna nova institucionalna struktura karijerne državne službe zasnovana na formuli o podijeljenim nadležnostima, budući da izostanak ili krajnja slabost javne uprave može onemogućiti efikasno funkcioniranje novih institucionalnih aranžmana za borbu protiv korupcije.
50
Landekić, Matija, Mario Šporčić, Matija Bakarić, and Ivan Bošnjak. "Trendovi i odnosi pokazatelja sigurnosti pri radu u hrvatskom šumarstvu." Šumarski list 146, no. 5-6 (June 30, 2022): 201–12. http://dx.doi.org/10.31298/sl.146.5-6.3.
Full textAbstract:
Pridobivanje drva, posebice ručno-strojna sječa i izrada, visoko je rizičan radni proces gdje je motorna pila ključni izvor opasnosti. Slijedom navedenog, osnovni cilj istraživanja vezan je za utvrđivanje radnog potencijala za kvalitetnim i sigurnim radom radnika sjekača spram ostvarene prosječne ocjene radne tehnike. Drugi cilj vezan je za prepoznavanje manjkavosti i kritičnih elemenata u radnoj tehnici kao mjesta potrebnih korekcija i unapređenja, a samim time i unapređenja kulture sigurnosti u šumarstvu. Treći cilj istraživanja odnosi se na analizu i usporedbu odabranih sigurnosnih pokazatelja na razini poduzeća Hrvatske šume d.o.o., pripadajuće djelatnosti definirane prema nacionalnoj klasifikaciji i države Republike Hrvatske. Ukupno 10 253 ocjena za 11 elemenata radne tehnike dodijeljenih u razdoblju 2014.-2018. godine, te odabrani pokazatelji sigurnosti pri radu na razini poduzeća - djelatnosti - države za razdoblje 2014.-2020. godine, uneseni su u bazu podataka za daljnju obradu. Kod analize podataka primijenjene su tehnike deskriptivne i inferencijalne statistike. Prosječne ocjene po radnim elementima za petogodišnje razdoblje kreću se od 2,65 do 2,95, a razina radne tehnike izražena apsolutnom srednjom ocjenom iznosi 2,81, što čini 93,67 % ukupnog radnog potencijala (P<sub>max</sub>). Dva najbolje ocijenjena elementa odnose se na uporabu osobne zaštitne opreme (pripada C skupini elemenata) i kvalitetu kresanja (pripada B skupini elemenata), a kritični elementi radne tehnike sjekača utvrđeni su u A skupini kao npr. element izgleda prijelomnice i element utvrđivanja i provjere smjera rušenja stabla. Analizom varijance utvrđena je statistički značajna razlika između A i C skupine radnih elemenata. Kod analize pokazatelja sigurnosti u predmetnom razdoblju na razini poduzeća Hrvatske šume d.o.o. najveći broj nesreća (51,35% svih evidentiranih ozljeda na radnom mjestu) dogodio se kod radova sječe i izrade drva tj. tijekom ručno-strojnog rada. Analizirani trend učestalosti ozljeđivanja uzrokovanih radom u promatranom razdoblju na razini poduzeća ne pokazuje značajno poboljšanje, već stagnirajuće vrijednosti s manje značajnim oscilacijama između godina. S druge strane, broj priznatih ozljeda u poduzeću Hrvatske šume d.o.o. čini od 27,07 % do 39,96 % ukupnog broja priznatih ozljeda u djelatnosti Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo. Dodatno, promatrano kroz pokazatelj broja ozljeda na 1000 zaposlenih poduzeće Hrvatske šume d.o.o. bilježi u prosjeku duplo veću vrijednost istog pokazatelja u odnosu na razinu države (12,36 ozljeda na 1000 zaposlenih) i matične djelatnosti (14,30 ozljeda na 1000 zaposlenih). Vezano za broj priznatih profesionalnih bolesti u djelatnosti Poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Hrvatske šume d.o.o. sudjeluju u prosjeku s 84,77 % priznatih profesionalnih bolesti u promatranom razdoblju. U sklopu diskusije i zaključaka kao ključ daljnjeg unapređenja sustava upravljanja sigurnošću u Hrvatskom šumarskom sektoru naglašava se uvođenje i poboljšanje kulture sigurnosti na radnom mjestu kroz specijalizirane i cikličke programe osposobljavanja radnika s ciljem unapređenja radne tehnike, razvoj dobre dvosmjerne komunikacije, usvajanje sustava poticaja/nagrada za dobro sigurnosno ponašanje radnika i sl.