Academic literature on the topic 'Čistý kód'

Hans Kelzen je rodonačelnik tzv. čiste teorije prava koja u poluvekovnoj validnosti i pored brojnih sledbenika, nije bila pošteđena političkih sumnji, otpora i pristrasnih osporavanja. Pravnu ideju, filozofsku koncepciju i formalno-logičku argumentaciju čiste teorije prava H. Kelzen je izložio u istoimenom radu: Čisto učenje o pravu (Reine Rechtslehre, 1934). Drugo, dopunjeno, (novo)prerađeno i prošireno izdanje ove knjige pojavilo se tri decenije docnije (1960), štampano kod (onog) istog bečkog izdavača (Franz Deuticke) koji je objavio prvi Kelzenov naučni rad: Die Staatslehre des Dante Alighieri (Učenje o državi Lantea Alitjerija). Velik broj radova nastalih u vreme Kelzenovog boravka i rada u Americi tematski je veoma razuđen a istraživački raznovrstan. Naime, jedan broj studija odnosi se na problematiku logike normi, kritiku aktuelnih političkih ideologija ili analitičku jurisprudenciju, a drugi kompleks njegovih radova obuhvata pravnu informatiku, filozofska promišljanja pravde ili istraživanje prirode i funkcije institucija ustavnog sudstva.

Unutarnje čišćenje glavnog spremnika za škropivo kod prskalica i orošivača sastavni je dio aplikacije pesticida. Kod tog čišćenja često dolazi i do točkastog onečišćenja okoliša. Posljednjih godina u strojeve za primjenu pesticida sve češće se ugrađuje sustav za kontinuirano čišćenje spremnika. Za to je potrebna dodatna crpka¸ mlaznica za čišćenje spremnika, spremnik čiste vode i pravilno spojene cijevi. Dodatna crpka može se pokretati električnim motorom ili hidromotorom. Kontinuirano čišćenja omogućuje bolje čišćenje spremnika u usporedbi s klasičnim sustavom za čišćenje. Izvodi se manjom količinom čiste vode, za samo čišćenje potroši se manje vremena, a ujedno je i ugodnije za korisnika. Ovim postupkom čišćenja korisnik ima niži rizik od kontaminacije pesticidima.

U ovom radu istražuje se postojanje karizmatskih obilježja kod Franje Tuđmana u razdoblju prije njegova dolaska na dužnosti predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i predsjednika Republike Hrvatske. Autor analizira Tuđmanove dnevničke zapise nastale tijekom njegova boravka u zatvoru od 1982. do 1984. ispitujući je li Tuđman u spomenutom razdoblju iskazivao konstitutivna obilježja karizme – uvjerenje o posjedovanju posebnog dara te življenje za svoju stvar i slijeđenja svog djela. Analizom dnevničkih zapisa također se nastoji ustanoviti je li Tuđman iskazivao i konstitutivna obilježja »čiste karizme« – vjerovanje u vlastitu misiju i usmjerenost vlastite misije na određenu skupinu ljudi. Provedena analiza pokazuje da je u razmatranom razdoblju Tuđman iskazivao karizmatska obilježja koja će biti važna pretpostavka razvoja njegova karizmatskog vodstva početkom 1990-ih.

Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj pasmine i spola svinja na dnevni prirast u testu u proizvodnim uvjetima. Istraživanje je obuhvatilo 62 469 zapisa iz testa svinja u proizvodnim uvjetima od 1998. do 2017. godine u Republici Hrvatskoj. U istraživanje su bile uključene svinje četiri čiste pasmine: landras (L), veliki jorkšir (VJ), pietren (P), durok (D) te oba recipročna križanca LxVJ. Oba promatrana utjecaja imala su značajan utjecaj (P<0,05) na dnevni prirast. Uočena je statistički značajna razlika u dnevnom prirastu između pasmina. Prosjeci dobiveni metodom najmanjih kvadrata pokazuju da su svinje pasmine durok imale najveći dnevni prirast sa 583 g, zatim ih slijede križanci LxVJ sa 532 g i VJxL sa 529 g. Dnevni prirast za velikog jorkšira iznosi 528 g, a najmanji prirast je zabilježen kod pietrena sa 519 g. Utvrđena je značajna razlika (P<0,05) u dnevnom prirastu u testu u proizvodnim uvjetima između spolova (nerastića i nazimica) gdje prosječni dnevni prirast dobiven metodom najmanjih kvadrata iznosi 569 g u nerastića i 508 g u nazimica.

Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj genotipa na svojstva polovica i kvalitetu mesa tovljenika crnih slavonskih svinja (CS) te križanaca crnih slavonskih svinja s durokom (CSxD) uzgajanih u ekstenzivnom sustavu. U istraživanju je korišteno 40 svinja koje su podijeljene u dvije skupine s obzirom na genotip; crne slavonske svinje (CS, n=20) te križanci crne slavonske svinje s durokom (CSxD, n=20). Svinje su zaklane u dobi od 550 dana. Od klaoničkih svojstava i parametara kvalitete polovice u radu su prikazani rezultati mase polovica, dužine polovica (mjera „a“ i mjera „b“), debljine slanine (s) i mišića (m), dužine i opsega buta, pH45 i pH24 u m. semimebranosus i m. longissimus dorsi, boja mesa (CIE L*a*b*), kalo kuhanja i instrumentalna nježnost mesa. Rezultati istraživanja su ukazali na to da se križanjem crne slavonske pasmine i durok pasmine mogu proizvesti križanci dužeg trupa te većeg opsega buta u odnosu na čiste crne slavonske svinje. Nadalje, kod crnih slavonskih svinja je utvrđena veća debljina leđne slanine u odnosu na križance s durokom. Statistički značajan utjecaj genotipa utvrđen je za pH24 izmjerenu u butu (P<0,001), CIE a* vrijednost boje (P<0,01), kalo kuhanja (P<0,001) te instrumentalnu nježnost mesa (P<0,01).

Biti u pravu uvijek i u svemu je jedna od najjačih egoističkih osobina kod čovjeka. Mnogi ljudi ne mogu podnijeti da i neki drugi mogu biti u pravu, pa čak i onda kada je to ljudskoj logici neobično. Veoma zanimljiv je odnos na relaciji otac i sin, kako ga Kur'an, a.š., navodi između Ibrahima a. s., i njegovoga oca. Ta ljubav i pažnja prema roditelju od strane djeteta nikada ne smije biti prekinuta, kao ni taj emotivni odnos, bez obzira na eventualne nesuglasice i nerazumijevanja. Međutim, jedina nit koja se morala prekinuti, jeste nit na ideološkom planu, kada sin (Ibrahim, a. s.,) zadržava svoj čisti tevhid, monoteizam, dok otac (Azer) ostaje privržen politeizmu - širku. I pored toga što nisu "na istome pravcu", dijete uvijek ostaje u obavezi da ispunjava svoje dužnosti prema roditeljima:''Po dunjalučkim pitanjima budi dobar prema njima". (Kur'an)وصاحبهما فى الدنيا معروفاًDrugi važan pogled na naslovljenu problematiku ukazuje na mogućnost ispravnih stavova dvaju (eventualno) suprotstavljenih strana, a obje mogu biti ispravne. (slučaj h. Omera, r. a. u tekstu) Učenje je Kur'ana na različite načine bogatstvo u formalnoj različitosti, gdje je suština ostala ista. Nijanse ne smiju biti uzrokom međusobnoga sukobljavanja. Pozivanje na Pravi put, put islama je prikazano kroz nekoliko primjera i na način koji nikako nije iz kolekcije mudrosti na koju Stvoritelj posebno ukazuje. Ponuđeni primjeri u tekstu ukazuju, nažalost, i na jedan dio mladalačke populacije koja je puna isključivosti - nespremne da prihvati i razumije duboku poruku Kur'ana i sunneta oko pitanja da'vetskog angažmana. Čitaocu navedenog rada ostaje, da se i sam zapita koliko smo u društvenim i međusobnim odnosima spremni voditi razuman dijalog sa drugima ili drugačijima od nas.Molimo Allaha, dž. š., da nam prosvijetli umove i ojača srca na putu Jedinog i Mudrog Allaha, dž.š. Amin!

Mnoge teorije i modeli pokušavaju da objasne zašto se ljudi uključuju u različite aktivnosti u slobodno vreme. Prema nekim poznatim teorijama motivacije, oni to rade jer im je to prijatno, zanimljivo, ispunjava ih (npr. Apter, 1982, 1989; Csikszentmihalyi, 1997), jer im omogućava samorealizaciju, rast i razvoj (Deci & Ryan, 1985, 2000), kao i zato što je to način da se ostvare neki od ličnih ciljeva (Apter, 1982, 1989). Sve pomenuto može da se stavi pod okrilje hedoničkih i eudemoničkih motiva, kao što je definisano u radu Veronike Huta (Huta, 2007; Huta & Ryan, 2010; Huta, 2013). Kod hedonički motivisanih aktivnosti bitni su zadovoljstvo i ugoda, dok je kod eudemonički motivisanih aktivnosti bitno da pokušamo ostvariti svoj maksimalni potencijal (Huta, 2007; Huta & Ryan, 2010). Iako su različita, hedonička i eudemonička iskustva mogu da se poklapaju. Cilj ove studije je bio da istraži razlike u hedoničkim i eudemoničkim motivima za omiljene slobodne aktivnosti. Učestvovala su 422 studenta (26.12% muških), prosečne starosti 20.55 godina. Oni su naveli svoju omiljenu aktivnost i ispunili The Self-reported Hedonic and Eudaimonic Activities Scale (SHEA: Huta, 2007; HEMA: Huta & Ryan, 2010), koja meri eudemoničke i hedoničke motive. Na osnovu njihove prirode, aktivnosti su grupisane u sedam kategorija: čitanje, umetničke aktivnosti, sport, mediji i muzika, druženje, ples i aktivnosti na otvorenom. Za potrebe narednih analiza, aktivnosti su takođe grupisane u dve opštenitije kategorije: aktivne (umetničke, sportske i ples) i zabavne (čitanje, muzika i mediji, druženje i aktivnosti na otvorenom). Testirane su razlike u eudemoničkim i hedoničkim motivima za različite aktivnosti, kao i interakcije između motiva i aktivnosti. Prosečne procene za hedoničke motive su koherentnije od prosečnih procena eudemoničkih motiva za različite omiljene aktivnosti. Postoje značajni glavni efekti motiva za aktivnosti, vrste aktivnosti i značajne interakcije. Veličina efekta motiva za omiljene aktivnosti je najveća, dok su efekti drugog faktora i interakcije bili manji. Bonferroni post-hoc testovi otkrili su da su čitanje, umetničke aktivnosti, sport i ples više motivisani eudemonički od medija i muzike, druženja i aktivnosti na otvorenom. Što se tiče hedoničkih motiva, sve aktivnosti su podjednako hedonički motivisane. Razlike između hedoničkih i eudemoničkih motiva značajne su za čitanje, medije i muziku, druženje, aktivnosti na otvorenom i ples. Sve ove aktivnosti su više hedonički nego eudemonički motivisane. Moderatorska uloga vrste aktivnosti na odnos hedoničkih i eudemoničkih motiva je testirana samo za dve opštije grupe aktivnosti. Vrsta aktivnosti (zabavna ili aktivna) moderira odnos između hedoničkih i eudemoničkih motiva. Nagib i odsečak eudemoničkih motiva su veći za aktivne nego za zabavne aktivnosti. Postoji značajna razlika među efektima eudemoničkih motiva na hedoničke za različite aktivnosti. Dobijeni rezultati potvrdili su tvrdnje da eudemonija bez hedonije ne može da postoji: kada se pojedinac angažuje u nekoj aktivnosti, koju bi se moglo smatrati kao čisto eudemoničku, on će svejedno uživati. Teško je zamisliti da osoba ima omiljenu aktivnost, koju je slobodno izabrala i u kojoj se često angažuje, a da pri tome ne doživljava zadovoljstvo. Pored toga, aktivnosti koje su manje aktivne i zahtevne, dobar su izvor zadovoljstva, radosti i sreće, ali ako želimo da doživimo smisao i svrhu u isto vreme, moramo da biramo aktivnosti koje su izazovnije i energičnije, imaju jasne ciljeve te koje će doprineti ličnom razvoju ili su od koristi za društvo u kome živimo.

Područje poplavnih šuma crne johe (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) u Sloveniji čini samo 0,4 % (približno 4708 ha) ukupne površine šumskog zemljišta (Čater i sur., 2001.). Veći kompleks takvih sastojina u Sloveniji su Črni i Polanski Log, a istraživanje je provedeno na području potonjeg (slika 1). Kako čiste sastojine johe odlikuju brojne specifičnosti, potrebno im je prilagoditi šumskouzgojne postupke. Da bi se utvrdio odgovarajući intenzitet prorjede takvih sastojina, 1967. godine u Polanskom Logu postavljene su pokusne plohe. Od tada do 2018. godine na plohama je izvršeno pet do sedam mjerenja. Sva stabla na plohama su bila obrojčana. Izvršeno je mjerenje prsnih promjera i procjena sljedećih elemenata na stablima: pripadnost etaži, vitalnost, uzgojna perspektiva, uzgojna uloga, duljina krošnje i kvaliteta (tablica 3). Svaka ploha bila je podijeljena u tri polja (40 x 50 m) s različitim metodama rada: bez intervencije, umjereno i intenzivno prorjeđivanje. Uzgojni postupci koji su poduzeti tijekom praćenja pokusa prikazani su u tablici 2. Danas su te sastojine u zreloj fazi razvoja, stoga smo u ovom radu analizirali reakcije crne johe na različite intenzitete prorjeđivanja i dobivene rezultate usporedili s preporukama autora tradicionalnih uzgojnih modela i modela koji se temelje na situacijskoj njezi šuma. Ustanovili smo da se na plohama s intenzivnim prorjeđivanjem gustoća sastojine koja je u dobi između 50 i 70 godina i na kraju je ophodnje kreće od 295 do 690 kom/ha (slika 3), dok se na plohama bez intervencije ova vrijednost kreće u rasponu od 370 do 790 kom/ha. Drvne zalihe u istom su se razdoblju kretale u rasponu od 277 do 458 m³/ha na plohama s intenzivnim prorjeđivanjem, dok su na plohama bez intervencije bile veće, u rasponu od 309 do 516 m³/ha (slika 4). U to su se doba temeljnice nalazile u rasponu između 23 i 41 m²/ha na plohama s intenzivnim prorjeđivanjem, a na plohama bez intervencije u rasponu od 26 do čak 51 m²/ha (slika 5). Tijekom cijelog razdoblja praćenja ploha, stabla su, bez obzira na metodu rada, narasla za tri do četiri debljinska stupnja (slika 2). Na plohama s umjerenim prorjeđivanjem i onima bez intervencije, debljinski prirast stabala bio je skoro jednak (0,33 cm godišnje) (slika 6). Statistički je značajan veći debljinski prirast stabala na plohama s jako intenzivnim prorjeđivanjem (0,37 cm godišnje). Debljinski prirast dominantnih stabala bio je nešto veći, od 0,46 cm godišnje na plohama bez intervencije do 0,50 cm godišnje na plohama s jako intenzivnim prorjeđivanjem, ali statistički značajne razlike između metoda rada nisu utvrđene (slika 6). Međutim, otkrili smo da kod dominantnih stabala ne postoje statistički značajne razlike s obzirom na njihovu slojevitost, vitalnost, tendenciju, dužinu krošnje i kvalitete s obzirom na korištenu metodu rada. U usporedbi s uzgojnim modelima koji su se koristili za manji broj odabranih stabla, gustoća i temeljnica ispitivanih sastojina je znatno veća, a debljinski prirast manji. Autori tradicionalnih i modela s manjim brojem odabranih stabala zagovaraju rano prorjeđivanje takvih sastojina (tablica 1). Veće razlike nastaju u konačnom broju stabala po hektaru i u intenzitetu intervencije. Razlog malog debljinskog prirasta i razlike između metoda rada na našim plohama pripisali smo nedovoljnom intenzitetu i djelomično nedosljednoj provedbi postupka prorjeđivanja. Ipak, ukazala se potreba za intenzivnim prorjeđivanjem i pospješivanjem rasta stabala najvećeg prsnog promjera, vitalnosti i tendencije, lijepo oblikovane i duge krošnje (slika 7, slika 8).

Rad obrađuje šumsku vegetaciju potencijalnog Natura 2000 područja „Trešnjik” na Starčevici kodBanje Luke. Iako područje leži nadomak glavnog grada Republike Srpske, šumska vegetacija do sadanije bila istraživana. Istraživanje je ukazalo na veliki diverzitet šumskih staništa na relativno malomprostoru. Utvrđeno je ukupno sedam stanišnih tipova, klasifikovanih u dvije ekološki i florističkijasno definisane grupe: (i) Grupa stanišnih tipova bukovih šuma: (1) stanišni tip Athyrium filix-femina-Fagus sylvatica (čiste šume bukve); (2) stanišni tip Fagus sylvatica-Tilia tomentosa (šume bukvei srebrnolisne lipe); (3) stanišni tip Quercus petraea-Tilia tomentosa (degradacija prethodnog tipa,sa dominacijom lipe); (ii) Grupa stanišnih tipova kitnjakovih šuma: (4) stanišni tip Carpinus betulus-Quercus petraea (klimatogena šuma kitnjaka i graba); (5) stanišni tip Vaccinium myrtillus-Quercuspetraea (acidofilna kitnjakova šuma); (6) stanišni tip Carpinus orientalis-Quercus petraea (termofilnekitnjakove šume); (7) stanišni tip Fraxinus ornus-Carpinus orientalis (šikare bjelograbića i crnogjasena).

Pretpostavku, prihvaćenu već prije stotinjak godina, da je Silvani Incus extra murum u Plautovoj Aululariji (674) bio u antičkoj komediji koju je Platit adaptirao Panova spilja na atenskoj akropoli treba odbaciti, ne samoo zbog toga što lug izvan gradskih zidina nema mnogo veze sa spiljom na akropoli, nego i zato što čitava epizoda skrivanja blaga ima više čisto rimskih motiva pomoću kojih je Plaut okarakterizirao Eukllona na način na kakav Grci nisu mogli. Kako Fides (580 i d.) i auspicium ex canta i ex tripudio (624 i d.) upućuju na ako ne potpuno, onda barem u velikoj mjeri slobodan Ptaulov postupak pri adaptaciji grčkog predloška, najevjerojatno da bi Euklion rekao da je bolje povjeriti blago Silvanu nego Fidei (certumst, Silvano petius credam quam Fide, 676) ako je Plaut pod Silvanom mislio na grčkog Pana, Ta nelogičnost nestaje ako se epizoda poveže s dva rimska obredna propisa koji govore da iz Silvanova kultnog mjesta nije dopušteno iznijeli predmet koji su jednom onamo doneseni (Calo, de agri cult. 83; Cll. VI 576). Iz toga se može zaključili da je Euklion u Plautovoj verziji komedije pristao pribjeći krajnjem sredstvu zaštite svojeg blaga, makar uz cijenu gubitka prava slobodnog raspolaganja njime.

Every second, there are many attempts to attack various entities on the Internet. This is why high-quality, fast, and up-to-date tools are needed to easily analyze network traffic. Netfox Detective is one of such tools. Specifically, it is used for forensic analysis of network communication. The aim of this work is to migrate Netfox Detective to the newest version of .NET platform (.NET 5), including refactoring with respect to user experience and correct use of software design patterns. This thesis deals not only with the migration itself, but is listing common mistakes programmers make along with possible solutions to these mistakes. The chapters contain a detailed decision log that can help guide other developers to better solutions. Furthermore, the work deals with analysis and creation of unit tests and with correct use of tools for CI/CD. Fully migrated project is not the only output of this thesis. A development environment for the project has been prepared in GitLab and it is ready to be used.

The goal of this thesis is to design and implement coding conventions management system for project. Prior to the creation of the system itself, the research of coding conventions benefits, the analysis of used technologies in open source projects at GitHub service, and the analysis of existing technologies managing coding conventions was done. On the basis of that, usage scenarios were designed, requirements were specified and system architecture was determined. Then the system was implemented as web application based on Blazor and EditorConfig technologies. The main aim was to create a system that would allow to store all types of programming conventions and at the same time allows users to automatically control and generate them. It is published under an open source license within the GitHub service and deployed on the Azure cloud platform.