To see the other types of publications on this topic, follow the link: Arhivul.
Journal articles on the topic 'Arhivul'
Create a spot-on reference in APA, MLA, Chicago, Harvard, and other styles
Consult the top 50 journal articles for your research on the topic 'Arhivul.'
Next to every source in the list of references, there is an 'Add to bibliography' button. Press on it, and we will generate automatically the bibliographic reference to the chosen work in the citation style you need: APA, MLA, Harvard, Chicago, Vancouver, etc.
You can also download the full text of the academic publication as pdf and read online its abstract whenever available in the metadata.
Browse journal articles on a wide variety of disciplines and organise your bibliography correctly.
1
Lavrenčič, Aleksander. "Izročitev lastnega avdiovizualnega gradiva filmskemu arhivu pri Arhivu Republike Slovenije." Moderna arhivistika 2020, no. 2 (November 10, 2020): 263–75. http://dx.doi.org/10.54356/ma/2020/2/kpgl7241.
Full textAbstract:
Namen prispevka je opis postopkov pri izročanju zasebnih avdiovizualnih posnetkov v Slovenski filmski arhiv. Cilj predstavitve je spodbujanje delavcev v arhivih h kreativnosti in beleženju svojih postopkov in aktivnosti. Raziskava je bila omejena z obravnavo avdiovizualnega gradiva enega samega ustvarjalca. Pred začetkom raziskave je bila postavljena hipoteza, da bodo v arhivu gradivo ovrednotili kot arhivsko gradivo s trajnim pomenom za kulturo in znanost. Gradivo bo na ta način dostopno uporabnikom in pripravljeno za migracije na nove formate, česar si kot posamezniki z omejenimi tehnološkimi in finančnimi resursi ne moremo privoščiti. Cilj raziskave je tudi povečanje zaupanja v javne arhivske ustanove. Tako bodo imeli ustvarjalci več časa za kreativno ustvarjanje, arhivi pa bodo poskrbeli za varno in trajno hrambo.
2
Mušič, Dunja, Mira Hodnik, and Elizabeta Eržen Podlipnik. "Prvi slovenski strip v arhivistiki - Korak k širši prepoznavnosti poslanstva arhivov." Moderna arhivistika 2022 (5), no. 1 (October 2022): 153–63. http://dx.doi.org/10.54356/ma/2022/dgwl3774.
Full textAbstract:
Zgodovinski arhiv Ljubljana širi svojo prepoznavnost z inovativnimi pristopi k predstavitvi kulturne dediščine. Del svojega poslanstva in delovanja so v največjem slovenskem arhivu strnili v obliki stripa. Prvi slovenski strip v arhivistiki nagovarja vse generacije, da spoznajo zgodovinska dejstva, različne pisave in poklic arhivista. V kulturi vse bolj priljubljeni verbalno-vizualni medij vzpodbuja k raziskovanju tudi vzgojno-izobraževalne zavode, saj nudijo QR kode dostop do številnih didaktičnih vsebin na spletni strani arhiva. Rdeča nit besedila v oblačkih je kulinarična zgodba. Dialog med arhivistom in mlado vedoželjno raziskovalko Zalo bogatijo ilustracije, razglednice, fotografije in ostali povedni arhivski dokumenti. Povezava znanj in spoznanj o preteklosti se močno prepleta s procesom digitalizacije – ta namreč omogoča lažjo dostopnost arhivskega gradiva in boljšo prepoznavnost arhivov v družbi.
3
Jelinčić, Jakov. "Dnevnik rada popisivanja gradiva crkvenih arhiva Porečke i Pulske biskupije te Pazinske apostolske administrature (18. prosinca 1970. - 28. listopada 1980.)." Vjesnik Istarskog arhiva 25 (2018): 49–99. http://dx.doi.org/10.31726/via.25.4.
Full textAbstract:
Tko se god bavi lokalnom poviješću zna da su crkveni arhivi bogat i nenadomjestiv izvor za proučavanje mjesta u kojem je gradivo nastalo. Treba znati da su crkveni arhivi strogo zaštićeni kanonskim propisima Katoličke crkve. Često se događa da su upravo crkveni dokumenti jedini izvor za lokalnu povijest, u slučajevima kada su arhivi nastali djelovanjem državnih i inih civilnih organa uništeni. Godine 1970., dogovorom između Historijskoga arhiva u Pazinu (danas: Državni arhiv u Pazinu – DAPA) i Porečke i Pulske biskupije i Pazinske apostolske administrature, započelo je popisivanje svih crkvenih arhiva na području navedenih crkvenih organizacija. Dvojica su arhivskih djelatnika, jedan imenovan s crkvene strane (svećenik Ivan Grah), a drugi sa strane Arhiva (profesor Jakov Jelinčić, arhivist), u vrijeme sređivanja i popisivanja navedenih crkvenih arhiva vodili Dnevnik koji je predmet ovoga rada. Vremenski je raspon Dnevnika od 18. prosinca 1970. do 28. listopada 1980. godine. Jakov Jelinčić prepisao je Dnevnik sa svim pogreškama i osobitostima te je priredio i »Kazalo« sjedišta u kojima su se u vrijeme njihova rada nalazili crkveni arhivski fondovi, s naznakom dana kada je fond bio u obradi, sati utrošenih za sređivanje i popisivanje svakoga pojedinog djelatnika, potom rednoga broja pojedinoga mjesta i stranice Dnevnika na kojoj se izvješće o radu nalazi. Zaključno je poglavlje ovoga rada napisao mr. sc. Ilija Jakovljević. Jakov Jelinčić u »Uvodu«, pored isticanja uloge velečasnoga Graha, posebno naglašava zasluge blagopokojnoga porečkog i pulskog biskupa dr. Dragutina Nežića, zatim tadašnjega direktora Arhiva Hrvatske (danas: Hrvatski državni arhiv) Bernarda Stullija i tadašnjega direktora Historijskog arhiva u Pazinu (danas: Državni arhiv u Pazinu) profesora Dražena Vlahova. Ilija Jakovljević u zaključnom poglavlju govori o Grahovim i Jelinčićevim zaslugama, naglašavajući posebno ulogu mons. Graha kao povjesničara i arhivista.
4
Sečnik, Špela. "Analiza obravnave in hrambe ene vrste gradiva v različnih inštitucijah: primer hrambe razglednic, fotografij in spisovnega gradiva kot del arhivskega gradiva v arhivih in muzejskega gradiva v muzejih." Moderna arhivistika 4, no. 1 (November 30, 2021): 101–13. http://dx.doi.org/10.54356/ma/2021/dwot5232.
Full textAbstract:
Namen: arhivi in muzeji hranijo nekatere iste tipe gradiva, kot so razglednice in fotografije, v muzejskih zbirkah pa najdemo tudi spisovno gradivo. In čeprav gre za gradivo, ki je del dediščine, se postopki obravnave in hrambe v arhivu in muzeju razlikujejo. Namen prispevka je analizirati načine umestitve tovrstnega gradiva v arhivske fonde/zbirke in muzejske zbirke ter način hrambe. Metoda/pristop: uporabljena metoda je študija literature s primeri hrambe istovrstnega gradiva v nekaterih slovenskih arhivih in muzejih ter analiza postopkov umestitve gradiva v arhivske fonde/zbirke in muzejske zbirke. Omejitve: raziskavo je omejeval omejen dostop do popisov gradiva. Rezultati: istovrstno gradivo se v arhivih in muzejih različno pridobiva, obravnava in razvršča, vendar obstajajo tudi nekatere podobnosti. Ugotovitve/uporabnost: Največje razlike najdemo v sami umestitvi v fonde/zbirke, popisovanju in dajanju v uporabo širši javnosti, kar močno vpliva na dostopnost gradiva kot kulturne dediščine.
5
Bukvić, Nenad. "Financiranje državnih arhiva kroz programe javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske." Arhivski vjesnik 62 (December 18, 2019): 15–45. http://dx.doi.org/10.36506/av.62.1.
Full textAbstract:
U članku su prezentirani rezultati analize financiranja državnih arhiva proračunskim sredstvima namijenjenim financiranju javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske u posljednjem desetogodišnjem razdoblju. Dane su nove spoznaje o financiranju arhivâ, što se uobičajeno navodi među ključnim čimbenicima (uz prostorne i ljudske resurse) koji utječu na stanje arhivske službe u Hrvatskoj. Rezultati analize sistematizirani su u obliku grafikona i tabličnih prikaza. Interpretirani su u širem kontekstu kretanja relativnoga udjela Ministarstva kulture u državnom proračunu Republike Hrvatske te ulaganja u programe drugih kulturnih djelatnosti. Između ostaloga, rezultati pokazuju vrstu, opseg i kontinuitet aktivnosti na koje su arhivi u sustavu javne arhivske službe stavljali naglasak, te njihovu podudarnost s osnovnim zadaćama arhivâ. Zajedno s pregledom kretanja iznosa odobrenih sredstava, takvi su podatci i jedan od pokazatelja odnosa države prema arhivskoj djelatnosti. Mogućnost praktične primjene rezultata istraživanja je u tome što daju podlogu za preispitivanje pristupa državnih arhiva u planiranju arhivskih programa, kao i metodologije financiranja od strane mjerodavnoga ministarstva.
6
Iskra, Petra. "Izzivi implementacije GDPR v TV-dokumentaciji RTV Slovenija." Moderna arhivistika 2, no. 1 (May 1, 2019): 1–11. http://dx.doi.org/10.54356/ma/2019/mudw9259.
Full textAbstract:
S 25. majem 2018 je v veljavo stopila Splošna uredba o varstvu podatkov (GDPR). Uredbi so se morale prilagoditi vse organizacije, ki obdelujejo ali hranijo osebne podatke rezidentov Evropske unije, ne glede na to, kje je sedež organizacije oz. institucije. Čeprav med omenjene organizacije sodijo tudi arhivi, uredba s svojimi določili ni posegla v obstoječo arhivsko zakonodajo držav članic EU, temveč je ravno s tem arhive podprla in jim priznala pomembno družbeno in zgodovinsko funkcijo. V prispevku so predstavljeni bistveni vidiki arhivske zakonodaje v razmerju do GDPR ter nekatera vprašanja, ki se v zvezi z varovanjem osebnih podatkov pojavljajo pri delu z arhivskim gradivom v Arhivu in dokumentaciji RTV Slovenija.
7
Kuzman Šlogar, Koraljka, Anamarija Žugić Borić, and Antonia Hladilo Duspara. "Archives and users." Arhivski vjesnik 66 (December 7, 2023): 65–95. http://dx.doi.org/10.36506/av.66.2.
Full textAbstract:
Cilj je članka na primjeru odjela dokumentacije Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu prikazati specifičnosti specijaliziranih arhiva u kontekstu rada s korisnicima i strategija za prezentaciju i diseminaciju gradiva koje čuvaju. Odjel dokumentacije pripada onim službama koje funkcioniraju kao neformalni specijalizirani istraživački arhivi, a koje je za svoje potrebe oformila matična institucija. Pokušat će se objasniti razlozi zbog kojih odjel dokumentacije desetljećima zadržava isti neodređeni status, ali istodobno kontinuirano oplemenjuje metodologiju svojega rada uvidima iz drugih specifičnih vrsta arhiva poput arhiva zajednice. Kako bi se oprimjerila potreba za inkluzivnijim i specifičnijim ophođenjem prema vanjskim korisnicima, ovom su prilikom prvi put pregledane i analizirane evidencijske liste vanjskih korisnika nastale tijekom proteklih 60 godina te je provedena analiza vanjskih korisnika koji su ujedno pratitelji društvenih mreža odjela dokumentacije. Uz osvrt na digitalizacijske projekte odjela dokumentacije kao zalog kvalitetnije diseminacije i komunikacije s korisnicima, naglasak je stavljen i na revalorizaciju njegovih profila na društvenim mrežama kao inovativnoga okružja u kojem pasivni korisnici postaju aktivni sudionici u kreiranju diskursa o gradivu, a time i njemu nadležnom arhivu.
8
Jenuš, Gregor, Žiga Koncilija, and Tatjana Hajtnik. "Avtomatizirano prekrivanje z arhivskim zakonom varovanih osebni podatkov - anonimizacija." Moderna arhivistika 2021, no. 2 (December 20, 2021): 149–68. http://dx.doi.org/10.54356/ma/2021/lsbo6521.
Full textAbstract:
Arhivsko gradivo je zapuščina naše preteklosti, zato vsebuje tudi takšne podatke, za katere je zakonodajalec določil, da niso dostopni vsakomur. V okviru slovenske javne arhivske mreže so javni arhivi zavezani k anonimizaciji oziroma prekrivanju z arhivskim zakonom varovanih osebnih podatkov. Avtorji v prispevku predstavijo problematiko varstva osebnih podatkov, pomena javne osveščenosti vrednosti le-teh v dobi četrte industrijske revolucije in hibridnega poslovanja. Opozorijo na pridobitve splošne evropske uredbe o varstvu osebnih podatkov in arhivske zakonodaje, ki kot enega od mehanizmov varstva predvidevajo tudi anonimizacijo. Prispevek predstavi tudi praktične vidike anonimizacije arhivskega gradiva v javnih arhivih, le-ta se izvaja na dva načina: fizično na kopijah arhivskega gradiva in elektronsko, slednje javni arhivi izvajajo na izvorno digitalnem ali digitaliziranem arhivskem gradivu s pomočjo namenskega programskega orodja, ki so ga pridobili v okviru projekta vzpostavitve slovenskega javnega elektronskega arhiva.
9
Prša, Anja, and Jože Kranjec. "Sodelovanje pristojnega arhiva in imetnika arhivskega gradiva na primeru podjetja Vegrad Velenje." Moderna arhivistika 1, no. 2 (June 1, 2018): 409–26. http://dx.doi.org/10.54356/ma/2018/wyst2312.
Full textAbstract:
Namen prispevka je predstaviti primer dobre prakse in uspešnega sodelovanja med pristojnim arhivom (Zgodovinski arhiv Celje) ter imetnikom arhivskega gradiva (Vegrad Velenje, d. d. - v stečaju). Prispevek se v večji meri nanaša na časovno obdobje, ko je bilo podjetje Vegrad že v stečajnem postopku in je moralo poskrbeti za izročitev arhivskega gradiva, hkrati pa tudi za nadaljnjo hrambo preostalega dokumentarnega gradiva, ki ga arhiv ni prevzel. Prispevek je sestavljen iz dveh delov; prvi prikaže potek dogodkov in medsebojno sodelovanje arhiva in imetnika, drugi pa, do kolikšne mere se je uporaba teoretičnih znanj s področja arhivistike lahko prenesla v praktično delo na terenu. Prikazuje izziv, kako so se morala ustaljena pravila arhivske stroke prilagajati sprotnim ugotovitvam pri delu na gradivu ustvarjalca.
10
Mušič, Dunja. "Uporaba in dostop do digitaliziranega arhivskega gradiva na primeru Zgodovinskega arhiva Ljubljana: arhivsko gradivo v digitalnem svetu." Moderna arhivistika 2, no. 1 (May 1, 2019): 96–105. http://dx.doi.org/10.54356/ma/2019/vhti6924.
Full textAbstract:
Digitalni svet predstavlja arhivski stroki vrsto izzivov, ki prinašajo številne priložnosti pri uvajanju novih oblik dostopnosti do digitaliziranega gradiva. Zgodovinski arhiv Ljubljana na spletni podstrani Digiteka objavlja digitalizirano arhivsko gradivo, ki ga hrani v svojih arhivskih fondih in zbirkah. Na obnovljeni spletni strani so dostopne digitalizirane publikacije ter trilogija poučnih filmov o arhivu in arhivskem gradivu. Najstarejše listine iz Digiteke je možno najti tudi preko spletnega mesta monasterium.net. Hiter in enostaven dostop do izbora digitaliziranega gradiva omogočajo objave na portalu SIstory. Med drugim je del arhivskega gradiva Zgodovinskega arhiva Ljubljana možno zaslediti na spletni strani Kamra in s tem posredno na portalu Europeana. Sistematičnost objavljanja arhivskih virov na spletu poveča sledljivost, dostopnost in učinkovito uporabo digitaliziranega gradiva.
11
Glavič, Jože, Vesna Gotovina, Klavdija Krivec, Žiga Koncilija, and Tatjana Hajtnik. "Postopek prevzema in problematika oblikovanja SIP paketov na primeru zvočnih zapisov Državnega zbora Republike Slovenija." Moderna arhivistika 2021, no. 2 (December 20, 2021): 192–207. http://dx.doi.org/10.54356/ma/2021/kmxi9438.
Full textAbstract:
Vzpostavitev postopka izročitve oz. prevzemanja elektronskega arhivskega gradiva predstavlja eno izmed ključnih nalog v okviru projekta vzpostavitve slovenskega elektronske arhiva oz. projekta e-ARH.si (2016-2021). Skladno s tem je bilo izvedenih več pilotnih prevzemov. Razvita je bila ustrezna metodologija, dokumentacija in orodja, namenjena učinkovitemu in varnemu sodelovanju z ustvarjalcem oz. v podporo izročitvi in prevzemanju elektronskega arhivskega gradiva v obliki sprejemnih informacijskih paketov (SIP) v repozitorij. Prispevek se osredotoča na ustvarjalca in specifiko zvočnih zapisov kot arhivskega gradiva ter zlasti na samo izvedbo prevzema zvočnih zapisov Državnega zbora Republike Slovenije, nastalih januarja 2017 - od začetka sodelovanja z ustvarjalcem do oblikovanja ustreznih navodil oz. dokumentacije, priprave SIP ter do izročitve elektronskega arhivskega gradiva pristojnemu arhivu oz. v slovenski elektronski arhiv.
12
Yakoub Primc, Tamara. "Preiskovanje kaznivih dejanj zoper kulturno dediščino kot najbolj prefinjeno obliko kriminalitete, boj zoper njo ter pravni okviri varovanja kulturne dediščine s poudarkom na arhivskem gradivu." Moderna arhivistika 1, no. 1 (June 1, 2018): 17–36. http://dx.doi.org/10.54356/ma/2018/iema9854.
Full textAbstract:
Bistvo prispevka je v ozaveščanju strokovnih delavcev v arhivih o morebitnih pojavnostih kaznivih dejanj na področju dela z arhivskim gradivom, njihovem zaznavanju in prepoznavnosti pri odkrivanju. Arhivi so izjemna in nenadomestljiva dediščina, ki se prenaša iz ene generacije v drugo. So odraz razvoja družb, saj varujejo in prispevajo k individualnemu in skupinskemu spominu. Problematika kaznivih dejanj zoper arhivsko gradivo je v Sloveniji domnevno zanemarljiva, saj imamo po dosedanjih znanih podatkih v zadnjih desetih letih zgolj en primer tatvine arhivskega gradiva iz arhiva. Pri tatvini arhivskega gradiva pa lahko mine vrsto let, preden se opazi, da je gradivo izginilo. S preventivo in upoštevanjem predpisane zakonodaje ter visokih standardov kodeksa etike za arhiviste lahko preprečimo, da se morebitna kazniva dejanja ne bodo zgodila.
13
Anžič Kemper, Sonja. "Digitalizacija v arhivu, primer iz Mestnega arhiva Pforzheim." Moderna arhivistika 1, no. 1 (June 1, 2018): 213–24. http://dx.doi.org/10.54356/ma/2018/zsjx7710.
Full textAbstract:
Prispevek govori o digitalizaciji arhivskega gradiva in pripomočkov za uporabo arhivskega gradiva v nemškem prostoru in opiše pristop k digitalizaciji v Mestnem arhivu Pforzheim od začetka, preko digitaliziranja pripomočka za uporabo fotografske zbirke, določil za odlaganje in hranjenje digitalnih kopij arhivskega gradiva pa vse do priprave strategije za digitalizacijo v arhivu.
14
Lakošeljac, Đurđina. "Arhivske vijesti o splitskim zlatarima 14. stoljeća." Radovi Instituta za povijest umjetnosti, no. 44/1 (February 2021): 17–32. http://dx.doi.org/10.31664/ripu.2020.44/1.02.
Full textAbstract:
U Državnom arhivu u Zadru i Arhivu HAZU u Zagrebu čuva se dio građe nekadašnjeg arhiva Stare splitske općine, u kojoj se u sedamdesetak dokumenata spominju splitski zlatari 14. stoljeća. Autorica u radu sabire otprije poznate i novootkrivene arhivske vijesti o tridesetak zlatara zabilježenih u splitskim arhivskim izvorima od 1341. do 1400. godine te temeljem njihove analize revidira i sintetizira spoznaje o njima.
15
Grahek, Petra, and Bernardka Šenk. "Izziv selitve neurejenega arhiva." Moderna arhivistika 2022 (5), no. 1 (October 2022): 173–85. http://dx.doi.org/10.54356/ma/2022/lxlq2308.
Full textAbstract:
Ministrstvo za okolje in prostor je imelo v preteklosti pestro zgodovino. Bilo je kar nekaj preimenovanj, pridružitev področij, razdružitev ministrstva in ponovna združitev, selitve arhiva sem in tja. Skrb za arhiv ni bila ravno prioriteta. Prav zaradi neodgovornega odnosa se je arhiv znašel v nemilosti različnih dejavnikov, ki so vplivali na njegovo postopno uničevanje. S povečanjem zavesti o stanju arhiva se je vzbudila tudi ideja o reševanju arhiva ter selitvi v bolj primerne prostore. V prispevku bova prestavili postopek od ideje do realizacije cilja – selitve neurejenega arhiva v nove prostore.
16
Lanščak, Iva Lana. "Z zakonom o arhivih določen dostop do arhivskega gradiva na Madžarskem." Moderna arhivistika 2022 (5), no. 2 (October 16, 2022): 397–406. http://dx.doi.org/10.54356/ma/2022/cfps7164.
Full textAbstract:
Namen prispevka je prikazati možnosti dostopa do arhivskega gradiva, ki ga hranijo arhivi na Madžarskem. Dostop do arhivskega gradiva je urejen z Zakonom o javnih listinah, javnih arhivih in varstvu zasebnega gradiva, ki je stopil v veljavo leta 1995. Pri pisanju prispevka se je avtorica osredotočala na prebiranje zakonov s področja arhivistike, ki veljajo na Madžarskem in ki urejajo dostop do arhivskega gradiva. Iz prispevka izvemo, kakšni so roki dostopnosti arhivskega gradiva, ki ga hranijo arhivi na Madžarskem, v katerih primerih je gradivo nedostopno in kakšne zahteve morajo biti izpolnjene na podlagi zakona o arhivih, da se lahko dostopa do arhivskega gradiva.
17
Torov, Vladimir. "Sistem za upravljanje digitalnih filmskih in avdiovizualnih vsebin ter njihova dostopnost - vzpostavitev filmskega in avdio-video arhiva." Moderna arhivistika 1, no. 1 (June 1, 2018): 115–24. http://dx.doi.org/10.54356/ma/2018/lxwm5320.
Full textAbstract:
Slovenski filmski arhiv pri Arhivu Republike Slovenije (v nadaljevanju: ARS/SFA) prevzema filmsko in avdiovizualno (dalje: AV) arhivsko gradivo v skladu z arhivsko zakonodajo. Producenti izročajo arhivsko gradivo v formatih in oblikah, ki jih Arhiv RS določi kot primerne formate za dolgoročno hrambo. V ta namen ARS/SFA pripravil določene standarde, orodja in postopke, ki nam bodo omogočali prevzem, preverbo, obravnavo, dosegljivost in hrambo prevzetega gradiva ter vzpostavitev celotnega sistema. Avtor predstavlja nekatere izzive, procese ter osnove, potrebne za vzpostavitev sistema za upravljanje ter dostopanje do digitalnih filmskih in AV-vsebin arhivskega gradiva, ki bo temelj za obravnavo ter shranjevanje takšnega gradiva v Arhivu RS. Tako bomo pregledali osnovo sistemov MAM (Media Asset Management), formata Digital Cinema, različnih video formatov ter način obravnave in hranjenja le-teh.
18
Ljubičić, Šime. "Skrb za siromašnu školsku djecu u Zadru i Zadarskom kotaru od 1916. do 1918. godine." Magistra Iadertina 17, no. 1 (October 17, 2022): 45–75. http://dx.doi.org/10.15291/magistra.3974.
Full textAbstract:
U radu autor obrađuje temu vezanu za djecu u Prvom svjetskom ratu u zadarskom kotaru, a donekle i u Dalmaciji. Rad je pisan isključivo na temelju građe Kotarskog školskog arhiva Državnom arhivu u Zadru, onovremenog tiska (Smotre dalmatinske, Narodnog lista, Hrvatske krune i Novog doba) i knjige Šime Ljubičića Pučko školstvo zadarskog kotara od 1869. do 1920. godine.
19
Pasini Tržec, Iva. "Osnutak, organizacijski ustroj i djelovanje Komisije za sakupljanje i očuvanje kulturnih spomenika i starina." Peristil 62, no. 1 (June 1, 2020): 123–38. http://dx.doi.org/10.17685/peristil.62.8.
Full textAbstract:
Na temelju obuhvatnoga arhivskoga istraživanja dokumentacije Komisije za sakupljanje i očuvanje kulturnih spomenika i starina (KOMZA), koja se čuva u fondu Ministarstva prosvjete Narodne Republike Hrvatske u Hrvatskom državnom arhivu te u Zbirci starije građe Središnjeg arhiva s područja kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske autorica predstavlja formiranje i djelovanje KOMZA-e te razmatra raspon njezine ovlasti i specifičnost njezine uloge.
20
Grdinić, Iva. "Prilozi za povijest fondova Druge austrijske uprave koji se čuvaju u Državnom arhivu u Pazinu." Vjesnik Istarskog arhiva 27 (2020): 13–39. http://dx.doi.org/10.31726/via.27.2.
Full textAbstract:
Rad se bavi poviješću fondova pazinskih, labinskih i porečkih kotarskih upravnih i s njima povezanih tijela iz razdoblja Druge austrijske (1814. – 1918.) uprave te rekonstruira stručne postupke provedene u Državnom arhivu u Trstu (1927. – 1961.) i Državnom arhivu u Pazinu (1962. – 1990.). Gradivo se tijela austrijske kotarske uprave po prestanku djelovanja njihovih stvaratelja nastavilo čuvati u pismohranama talijanskih podprefektura u Pazinu, Poreču i Labinu, sve do njihova ukidanja 1927. godine. Nakon 1927. godine prve je intervencije u ovo gradivo proveo Državni arhiv u Trstu. U prostorima samih ukinutih podprefektura provedeno je i dokumentirano odabiranje gradiva i izlučivanje, a potom su fondovi austrijskih kotarskih tijela Pazina, Labina i Poreča kao cjeline preseljeni u Arhiv u Trstu. Tijekom tršćanskoga skrbništva (1927. – 1961.) gradivo je osnovno evidentirano, bez daljnjih intervencija. Po provedenoj restituciji arhivskoga gradiva između Republike Italije i Jugoslavije, gradivo autrijske kotarske uprave s područja Patina, Labina i Poreča dodjeljuje se u skrbništvo Državnom arhivu u Pazinu, a daljnja se obrada odvija u dvjema velikim i dugotrajnim fazama. Prvu fazu čini osnovno sređivanje (1962. – 1982.), kojim je mlad i nedovoljno opremljen arhiv nastojao prvenstveno osigurati neophodnu fizičku zaštitu gradiva, udovoljiti zahtjevima za evidentiranjem i podići razinu intelektualne kontrole nad gradivom koje je zadržalo strukture formirane 1927. godine. U drugoj je fazi (1982. – 1990.), u skladu sa svim modernim stručnim smjernicama, provedena detaljna arhivističku obrada, koja je rezultirala cjelovitim preustrojem povijesnih struktura i ustrojem fondova kakvi su do danas. Na temelju povijesne arhivističke dokumentacije rad objašnjava povijesne etape obrade i evidentiranja arhivskoga gradiva, uspostavlja i obnavlja pokidane evidencijske veze i tumači promjene u nazivu fondova, vremenu nastanka gradiva pojedinih fondova te promjene u strukturama samih fondova.
21
Lajh, Andreja, and Eva Konečnik Kotnik. "Pouk geografije in zgodovine v muzeju in arhivu." Journal for Geography 16, no. 2 (December 15, 2021): 33–48. http://dx.doi.org/10.18690/rg.16.2.3209.
Full textAbstract:
V prispevku so predstavljene nekatere značilnosti pouka v muzeju in arhivu ter izpostavljeni pozitivni vplivi takšnega pouka na učence in dijake. Opisani so rezultati analize pedagoških vsebin, ki jih šolskim skupinam ponujajo slovenski muzeji in arhivi, ki kažejo na to, da se tako muzeji, kot arhivi dobro zavedajo svoje izobraževalne naloge in jo tudi redno izvajajo. Vključena je predstavitev rezultatov pedagoškega eksperimenta, v katerem smo preizkusili eno od izvedenih avtorskih inovativnih pedagoških delavnic v muzeju, v katerih smo želeli izpostaviti korelativnost vsebin, ciljev in kompetenc predmetov geografija in zgodovina. Z rezultati smo dokazali, da je taka oblika pouka pozitivno vplivala na razvoj znanj pri eksperimentalnem vzorcu dijakov ter da je le te pouk v izvenšolski ustanovi posebej motiviral.
22
Dornik, Boštjan. "Primerjalna analiza dela televizijskega arhiva med prvim in drugim valom epidemije Covid-19." Moderna arhivistika 4, no. 1 (November 30, 2021): 13–24. http://dx.doi.org/10.54356/ma/2021/wmgj7608.
Full textAbstract:
Leto 2020 je bilo v mnogočem izredno leto, tako je bilo tudi pri arhivskem strokovnem delu. Ob izbruhu epidemije COVID-19 so se različne institucije pripravile na delo po svojih lastnih percepcijah dela v izrednih razmerah, enako je bilo tudi v televizijskem arhivu Radiotelevizije Slovenija. V prispevku bomo predstavili primerjalno analizo delovanja televizijskega arhiva Radiotelevizije Slovenija v epidemiji s poudarkom na strategijah ukrepov, ki so neposredno vplivali na kakovostno opravljanje dela. Prikazali bomo delovanje televizijskega arhiva v prvem in drugem valu ter posledično v tretjem valu, opisali pridobljena spoznanja, ki izhajajo iz priprave na delo v izrednih razmerah, izkazane težave oz. pomanjkljivosti ter njihovo reševanje pri nadaljnjem delu. Z analizo prvega in drugega vala smo ugotovili velik napredek pri strokovni obdelavi gradiva. Rezultati preliminarne analize kažejo na velik razkorak med delom v prvem in drugem valu. Ocenjujemo, da sta drugačna priprava in implementacija spoznanj prvega vala pripomogli k bolj uspešnemu delovanju televizijskega arhiva v drugem valu.
23
Hebrang Grgić, Ivana. "Važnost arhivskih izvora za istraživanje publikacija hrvatskih iseljenika na primjeru Australije i Novog Zelanda." Arhivski vjesnik 65 (November 30, 2022): 81–96. http://dx.doi.org/10.36506/av.65.4.
Full textAbstract:
Članak na primjeru hrvatskih novina u Australiji i Novom Zelandu prikazuje mogućnosti istraživanja publikacija hrvatskih iseljenika. Objašnjava se cilj projekta Hrvatski iseljenički tisak, način izrade bibliografija unutar projekta i metodologija istraživanja. Posebno se objašnjava uloga arhiva kao baštinskih ustanova koje su nezaobilazne u istraživanju publikacija. Daju se primjeri novozelandskih i australskih novina za koje su jedini sačuvani izvori upravo oni arhivski. Jedne novozelandske novine nisu sačuvane ni u jednom primjerku, ali dokumenti sačuvani u novozelandskom arhivu dokazuju da su izlazile. Sličan je primjer jednih australskih novina. U radu su i slike dokumenata povezanih s istraživanjem hrvatskih novina. Jedan od tih dokumenata povezan je s provođenjem cenzure u Australiji 1930-ih godina i ukazuje na to kako su upravo hrvatske novine utjecale na izmjene podzakonskih akata. Ukazuje se na važnost privatnih arhiva i arhiva pri hrvatskim udrugama te ističu nove mogućnosti istraživanja hrvatskih publikacija u arhivima u zemljama u kojima žive iseljeni Hrvati.
24
Dugin, Aleksandr. "Archival and investigative files from the funds of the Central archive of the FSB of Russia as a historical source." OOO "Zhurnal "Voprosy Istorii" 2020, no. 12-1 (December 1, 2020): 168–88. http://dx.doi.org/10.31166/voprosyistorii202012statyi95.
Full textAbstract:
The publication is devoted to the content of recently declassified archival and investigative files (hereinafter - ASD) from the funds of the Central archive of the FSB of Russia on employees of the Central apparatus of the NKVD of the USSR in the 1930s - I.I. Shapiro, S. Ya. Zubkin, V.A. Ulmer and E.P. Salyn. A number of fragments from the “Summary report of the NKVD of the USSR on the number of people arrested and convicted in 1936-1938”, deliberately hidden by N.I. Ezhov from the leadership of the Soviet state, are used. New sources are named for the previously unknown attempt on Stalin, the military operation in Sinjiang of China and other documents from the Central archive funds of the FSB of the Russian Federation, revealed as a result of studying the named ASD. The full text of these and other documents from the Central Federal security service of Russia, expanding the source base of the history of Stalinism, is published by the author in the new monograph «Secrets of the archives of the NKVD of the USSR: 1937-1938. View from the inside” (M. 1920).
25
Prpić, Lara, and Marija Fajdić. "Školske spomenice kao arhivsko vrelo za proučavanje regionalne povijesti i povijesti školstva Like i okolice." MemorabiLika 4, no. 1 (January 18, 2023): 119–46. http://dx.doi.org/10.15291/ml.4131.
Full textAbstract:
Polazeći iz aspekta arhivske struke ovaj rad definira školske spomenice kao arhivske jedinice pedagoške dokumentacije trajne vrijednosti koje su kao dio materijalne hrvatske kulturne baštine iznimno vrijedno arhivsko vrelo za proučavanje povijesti Like i okolice. U tom su smislu u radu analizirane školske spomenice koje se čuvaju u Državnom arhivu u Gospiću i dijelu pismohrana škola koje su pod njegovom nadležnošću. Posebno je istaknuta zakonska regulativa o uvođenju i obvezi vođenja školskih spomenica u osnovnim školama. Prikazane su i opisane spomenice koje se čuvaju u fondovima školstva Državnog arhiva u Gospiću i pismohrani Osnovne škole dr. Jure Turić u Gospiću kao reprezentativnom primjeru sačuvanosti spomenica izvan Arhiva. Metodologijom istraživanja na malom uzorku djelomično su pregledani dosjei stvaratelja osnovnoškolskih ustanova Državnog arhiva u Gospiću i provedena je anketa u ustanovama za koje smo pretpostavljali da čuvaju spomenice koje imaju svojstvo javnog arhivskog gradiva.Slijedom navedenog, u radu se donose analizirani dobiveni podatci o sačuvanosti školskih spomenica ličkog i karlobaškog područja izvan Arhiva, podatci o ispunjavanju zakonske obveze vođenja školskih spomenica u osnovnim školama te današnjem obliku vođenja školskih spomenica s obzirom na to da je procesima globalizacije i napretka informatičke tehnologije pored analognog vođenja u obliku knjige zakonski otvorena mogućnost vođenja e-spomenica u digitalnom obliku.
26
Legović, Sebastijan. "Sumarni inventar zbirke HR-DAPA-862 Zbirka preslika gradiva iz inozemnih arhiva i ustanova." Vjesnik Istarskog arhiva 29 (2022): 13–76. http://dx.doi.org/10.31726/via.29.1.
Full textAbstract:
HR-DAPA-862, Zbirka preslika gradiva iz inozemnih arhiva i ustanova formirana je u Državnom arhivu u Pazinu. Gradivo zbirke čine preslici arhivskoga gradiva iz arhiva i ustanova iz inozemstva: Državnoga arhiva u Trstu, Arhiva Republike Slovenije, Austrijskoga državnog arhiva, Nacionalnoga arhiva Francuske, Diplomatičkoga arhiva Gradske knjižnice „Atilio Hortis“ u Trstu, Knjižnice talijanskoga parlamenta „Giovanni Spadolini“ u Rimu, Knjižnice Muzeja Correr u Veneciji, Knjižnice prizivnoga suda u Trstu, Nacionalne knjižnice Svetoga Marka u Veneciji, Biskupijskoga arhiva u Trstu, Tajnoga vatikanskog arhiva, Arhiva bečkoga sveučilišta, Biskupijskoga arhiva u Beču, Katoličkoga bogoslovnog fakulteta bečkoga sveučilišta, Sveučilišne knjižnice Maribor, Nacionalne i sveučilišne knjižnice Ljubljana, Literalnog arhiva spomenika narodne pismenosti u Pragu, Povijesnoga arhiva Njemačko-mađarskoga papinskog učilišta te muzeja Châtillonnais. Gradivo zbirke odnosi se na Miscellaneu diplomaticu biskupovoga ureda u Vrsaru, na Franciskanski katastar Istre, na Geografske karte Austrijskoga primorja, Glavnoga intendanta Ilirskih provincija, na Zemaljsko glavarstvo za Kranjsku, Vicedomski ured za Kranjsku, na Reprezentaciju i komoru za Kranjsku, Zemaljske staleže za Kranjsku, Intendanta za Istru, Intendanta Rijeke, na Zbirku karata i zemljovida, Zbirku spisa iz francuske uprave, na Opću seriju isprava, Diplomaciju i vanjsku politiku, na Vanjske poslove Rovinj, Hidrografsku službu mornarice, na istarske statute, na gradivo o biskupu Jurju Dobrili i biskupu Ignaciju Kajetanu te na karte i planove Ilirskih provincija. Iako je gradivo preuzimano u više navrata prije 2004. godine, zbirka dotad nije bila evidentirana u temeljnim evidencijama o arhivskom gradivu, a gradivo je bilo razdvojeno u više arhivskih fondova/zbirki. Objedinjeno je tek 2005. godine za potrebe objedinjavanja podataka u Pregledu arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske koji je bio objavljen 2006. godine. Jedini su izvor podataka o gradivu bili popisi mikrofilmova koji su izrađeni u tadašnjem Laboratoriju za mikrofilmiranje Državnoga arhiva u Pazinu. Godine 2006. izrađen je arhivski popis za sadašnju podseriju Franciskanski katastar Istre za potrebe korištenja u čitaonici i rješavanja zahtjeva stranaka. Godine 2011. izrađen je sumarno-analitički inventar koji je obuhvaćao samo preslike preuzete zaključno s 2007. godinom. Kako su se u međuvremenu i dalje prikupljali preslici, 2022. godine pristupilo se reviziji i sveobuhvatnom popisivanju i sređivanju svih preslika preuzetih iz inozemnih arhiva i ustanova zaključno s 2021. godinom. Gradivo zbirke višerazinski je opisano, izrađen je arhivistički popis te je izrađen i dovršen sumarni inventar zbirke.
27
Grdinić, Iva, and Jasna Mrkonjić. "O autobiografskim zapisima Antuna Hrvatina, Ivana Aničića i Katarine Šćuka-Kukec iz fondova Državnog arhiva u Pazinu." Vjesnik Istarskog arhiva 26 (2019): 105–11. http://dx.doi.org/10.31726/via.26.4.
Full textAbstract:
Ovaj smo rad pripremile kako bi poslužio kao uvodni tekst tri članka koja slijede u ovom broju Vjesnika istarskog arhiva, a naslova su: »Rodjen sam u Kašćergi…. Autobiografsko kroničarski zapis Antuna Hrvatina (1875. – 1913.)«, »Pisma Ivana Aničića (Zlovečere) Antunu Flegi (1910. – 1913.)« i »Righe na duši pravom arhivu«. U ta su tri članka pored uvodnih objašnjena uvršteni prijepisi autobiografsko-kroničarskih zapisa te preslici fotografija, tiskovina i fragmenata nastalih mahom u prva dva desetljeća 20. stoljeća i pohranjenih u dva osobna fonda (HR-DAPA-904 Antun Hrvatin: 1905/1937 [1945/1946] i HRDAPA- 925 Katarina Šćuka Kukec: 1905/1989) i Zbirci pisama DAPA (HR-DAPA-899/7 Zbirka Pisama (1824/1913). Pisma Ivana Aničića Antunu Flegi (1910/1913)). Riječ je o ostavštinama Antuna Flege i Katarine Šćuka-Kukec, koji su ih osobno predali u pohranu ondašnjem Historijskom arhivu u Pazinu, odnosno DAPA, te o pisanoj ostavštini Antuna Hrvatina koju su mu unuci kao nasljedstvo predali Historijskom arhivu u Pazinu. Nakon uvoda se u radu objašnjava zajednički kontekst navedenog gradiva s obzirom na različite stvaratelje te značaj tih primopredaja i u arhivskom i u osobnom kontekstu. Sve tri biografski kontekstualizirane primopredaje jasno pokazuju kako je DAPA u slučajevima preuzimanja takvih ostavština »malih ljudi« preuzeo ne samo dužnosti skrbnika njihove materijalne ostavštine, nego je zadobio i povjerenje takvih stvaratelja ili njihovih nasljednika kao pouzdan čuvar i posrednik osobnih životnih priča.
28
Tomić, Janica. "Čitati Bergmanov arhiv." Filozofska istraživanja 40, no. 3 (October 21, 2020): 569–84. http://dx.doi.org/10.21464/fi40307.
Full textAbstract:
Od godine 2018. dostupan javnosti, arhiv Ingmara Bergmana potaknuo je niz čitanja i revalorizacija, prije svega, tekstualnog dijela njegova opusa. Promišljajući odnos Bergmanovih rukopisa i filmova, u radu se ukazuje na značaj radnih dnevnika (1938. – 2006.) i drugih tekstualnih fragmenata za shvaćanje Bergmanova arhiva, u cjelini, kao umjetnosti. Zaključna analiza filma Pričesnici (Nattvardsgästerna) ilustrira kako isprepleteni dijelovi arhiva pridonose shvaćanju posebno ranije previđenih afektivnih slojeva, nadovezujući se i na teze o potrebi razrade uvriježenih filozofskih i srodnih pristupa Bergmanovu radu.
29
Lončar, Jelena, Iva Genda, Slaven Zjalić, and Anonija Mlikota. "Projekt „KultBaMikroo“: Preliminarno istraživanje prisutnosti, raznolikosti i dinamike celulolitičkih gljivica u zraku u prostorijama zgrade Državnog arhiva u Zadru." Ars Adriatica 12 (December 30, 2022): 208–16. http://dx.doi.org/10.15291/aa.4077.
Full textAbstract:
Prikazana metodologija rada i preliminarni rezultati dio su istraživanja provedenih kroz interdisciplinarni istraživački modularni pilot projekt „Zaštita zadarske kulturne baštine od negativnog utjecaja mikroorganizama“ (KultBaMikroo) koji je financiran od strane Sveučilišta u Zadru (IP.01.2021.12.). Modularni projekt zamišljen je na način da se može provoditi kroz nekoliko modula, s tim da se kroz module mijenja vrsta građe kojom se projekt bavi. U ovom prvom istraživačkom modulu provode se istraživanja pisane građe u svrhu što bolje zaštite građe i ljudi koji borave u prostorima gdje se građa čuva. Planirano je da se u sljedećim modulima projekt baviti istraživanjima zaštite slikarske baštine, odnosno zaštitom nepokretne kulturne baštine. U ovom prvom modulu istraživanja su provođena u prostorima Državnog arhiva u Zadru, koji je partner na projektu, te u prostorima Kaptolske knjižnice Zadarske nadbiskupije u Zadru. Ovdje će biti prezentirani samo preliminarni rezultati istraživanja provedenih u Državnom arhivu u Zadru, jednom od najvažnijih arhiva u Hrvatskoj.
30
Cenger, Dijana. "Nakladnička djelatnost državnih arhiva u Hrvatskoj u funkciji promotivnog alata i odnosa s javnošću." Arhivski vjesnik 65 (November 30, 2022): 27–56. http://dx.doi.org/10.36506/av.65.2.
Full textAbstract:
Cilj je ovoga rada analizirati povijesni razvoj nakladničke djelatnosti državnih arhiva u Hrvatskoj te suvremeni proces upravljanja arhivskim izdavaštvom u kontekstu promotivnoga alata i odnosa s javnošću. Analiza povijesnoga razvoja nakladničke djelatnosti provedena je na temelju dostupne literature te dokumentacije pojedinih arhiva i Ministarstva kulture i medija. Istraživanje o suvremenom upravljanju nakladničkom djelatnošću provedeno je jednokratno putem upitnika u razdoblju od 2. do 7. ožujka 2022. godine. Analiza povijesnoga razvoja nakladničke djelatnosti rezultirala je ključnom spoznajom da su državni arhivi u Hrvatskoj prepoznali tehnike ranih modela odnosa s javnošću (tiskovne agenture i agenture javnoga informiranja) te ih pokušali implementirati u organizaciju vlastite nakladničke djelatnosti. Rezultati istraživanja suvremenoga procesa upravljanja izdavaštvom državnih arhiva u kontekstu promotivnoga alata i odnosa s javnošću ukazuju na potrebu njegove reorganizacije, posebice u fazi strateškoga planiranja i evaluacije, te daljnjega stimuliranja razvoja digitalnih inačica arhivskih publikacija.
31
Iskra, Petra. "Izzivi priprave klasifikacijskega načrta arhivskih enot javnega zavoda RTV Slovenija, s poudarkom na izkušnjah televizijskega arhiva." Moderna arhivistika 4, no. 1 (November 30, 2021): 67–85. http://dx.doi.org/10.54356/ma/2021/yvxo3542.
Full textAbstract:
V Televizijskem arhivu in dokumentaciji RTV Slovenija je bilo v preteklosti pripravljenih že nekaj predlogov klasifikacijskega načrta, ki pa v praksi niso zaživeli. Ker se je v zadnjem času ponovno izrazila močna potreba po pripravi notranjih pravil in s tem klasifikacijskega načrta, so se različne enote javnega zavoda, ki opravljajo arhivsko dejavnost, aktivno zavzele za njegovo sestavo. V prispevku bomo izpostavili ključna vprašanja in dileme, s katerimi se kot televizijski arhiv spopadamo pri strukturiranju klasifikacijskega načrta, ter hkrati analizirali vzroke, ki so k temu pripeljali.
32
Dubovečak, Vesna. "Prvih deset godina Radiotelevizije Zagreb." Journal of contemporary history 53, no. 3 (December 16, 2021): 1023–70. http://dx.doi.org/10.22586/csp.v53i3.18668.
Full textAbstract:
Proces osnivanja i početak rada televizije kao odjela Radija Zagreb i prve godine djelovanja Radiotelevizije Zagreb unutar Jugoslavenske televizije odigrali su se u samo deset godina – od sredine 50-ih do sredine 60-ih godina XX. stoljeća. Obrađivani period analiziran je iz izvornih dokumenata Radija Zagreb i Radiotelevizije Zagreb, djelomično sačuvanih u Arhivu poslovne dokumentacije Hrvatske radiotelevizije, tekstova objavljenih u internim tiskovinama obiju ustanova i radiodifuzije Jugoslavije, kao i zabilježenih sjećanja sudionika tih događaja. Da bi se dobio potpuniji uvid u obrađenu temu, prikazan je i kratki pregled nastanka televizije u svijetu. Većina podataka korištenih u ovom radu nalazi se u radnoj jedinici Arhivi i programsko gradivo Hrvatske radiotelevizije.
33
Dundović, Zdenko. "Posjedi samostana benediktinki sv. Katarine u Zadru (16. stoljeće)." Croatica Christiana periodica 45, no. 87 (2021): 53–88. http://dx.doi.org/10.53745/ccp.45.87.3.
Full textAbstract:
U radu se razmatra dosad neobjavljen inventar posjeda ženskoga benediktinskog samostana sv. Katarine u Zadru iz 1599. godine, koji je pohranjen u Arhivu samostana benediktinki sv. Marije u Zadru. U inventaru su jasno naznačeni prostorni položaj, veličina, prihodi i koloni na posjedima ženskoga benediktinskog samostana sv. Katarine u Zadru u 16. stoljeću, a njihovom analizom nastojat će se prikazati gospodarski aspekti te redovničke zajednice, koja je u svoje redove primala isključivo pripadnice zadarskoga građanskog staleža. Podatci s kraja 16. stoljeća usporedit će se s izvješćem samostanskih prokuratora o samostanskim posjedima za razdoblje 1562. – 1564. godine iz arhivskoga fonda Državnoga arhiva u Veneciji (Archivio di Stato di Venezia) te dosad objavljenim rezultatima istraživanja.
34
Stibilj, Tatjana, and Primož Tanko. "Digitalni filmski arhiv - sistem za upravljanje in dostopnost do filmskih in avdiovizualnih vsebin e-arhivskega gradiva." Moderna arhivistika 2021, no. 2 (December 20, 2021): 169–78. http://dx.doi.org/10.54356/ma/2021/esjb1365.
Full textAbstract:
Upravljanje in dostopnost ter dolgoročna hramba sta ključnega pomena za ohranitev e-filmskega in AV-gradiva, zato je temu segmentu namenjena posebna skrb. Procesi morajo biti v večini avtomatizirani, to pa nam v posameznih fazah arhiviranja omogoča Cube-mam, sistem za upravljanje in dostopnost do filmskih in avdiovizualnih vsebin e-filmskega in AV-gradiva, ki smo ga namestili konec leta 2020. Njegova vzpostavitev od načrtovanja do naročila in implementacije v testno ter produkcijsko okolje je potekala v okviru projekta Razvoj in vzpostavitev slovenskega elektronskega arhiva E-ARH.SI:ESS 2016-2020 (e-ARH). S sistemom je povezano tudi upravljanje in dostop do digitaliziranih filmskih zapisov, ki nastajajo v okviru faze digitalnega zajema na digitalizatorju v Slovenskem filmskem arhivu.
35
Pavelić, Boris. "Neobjavljeni rukopisi Slavka Goldsteina u Arhivu Srba u Hrvatskoj." Tragovi 6, no. 2 (December 20, 2023): 151–74. http://dx.doi.org/10.52328/t.6.2.5.
Full textAbstract:
Članak opisuje i kontekstualizira više raznovrsnih tekstova pisca, publicista i izdavača Slavka Goldsteina pohranjenih u Fondu Goldstein, dijelu osobne arhive Slavka Goldsteina koju je 2016. godine pohranio u Arhivu Srba u Hrvatskoj. Članak opisuje skice, nacrte i planove za poglavlja nekoliko knjiga koje je Goldstein planirao i započinjao pisati, ali i nekoliko dovršenih poglavlja koja još nigdje nisu objavljena i koja dosad nisu bila poznata javnosti. U članku se opisuje i dio javnosti zanimljivih dnevničkih zapisa koje je Goldstein unosio kroz više desetljeća, od pedesetih godina prošlog stoljeća naovamo. Svi su ti tekstovi iznimno dragocjeni za istraživanje lika i djela velikog intelektualca, a veći dio njih svakako je vrijedan i naknadnog, posthumnog objavljivanja.
36
Sotelšek, Nina, and Špela Sečnik. "Vrednotenje kulturne dediščine v primežu postopkov slovenske arhivske in muzejske stroke." Moderna arhivistika 2022 (5), no. 2 (October 16, 2022): 386–96. http://dx.doi.org/10.54356/ma/2022/yhee2546.
Full textAbstract:
Arhiv in muzej sta inštituciji, ki se ukvarjata s pridobivanjem, vrednotenjem, urejanjem in hrambo kulturne dediščine v različnih oblikah, vendar standardi in postopki dela v obeh inštitucijah niso enaki. Namen prispevka je pregledati razlike in podobnosti v postopku vrednotenja ter iz pridobljenih rezultatov najti novo aplikativno znanje. Pridobljeni rezultati kažejo, da se postopek vrednotenja kulturne dediščine v arhivih in muzejih razlikuje, vendar obstajajo določene podobnosti.
37
Memišević Hodžić, Mirzeta, and Dalibor Ballian. "Varijabilnost morfoloških svojstava listova europske crne topole i hibridnih crnih topola u klonskom arhivu u Žepču." Šumarski list 147, no. 1-2 (February 28, 2023): 53–63. http://dx.doi.org/10.31298/sl.147.1-2.4.
Full textAbstract:
Crna topola (Populus nigra L.) je jedna od najznačajnijih europskih vrsta drveća koja nastanjuje aluvijalna staništa uz obale velikih rijeka. Danas je jedna od najugroženijih vrsta šumskog drveća zbog devastacije staništa, regulacije riječnih tokova, i pretjerane ekspolatacije, kao i unošenja alohtonih vrsta drveća s kojima je hibridizirala. Cilj ovog istraživanja je utvrditi varijabilnost morfoloških svojstava listova crne topole unutar i između klonova autohtonih populacija i hibrida, te između riječnih slivova u Bosni i Hercegovini, kako bi se učinkovitije pristupilo zaštiti i oplemenjivanju ove vrste.Istraživan je materijal iz klonskog arhiva crnih topola. Arhiv je osnovan 2005. godine u Žepču, od klonova sa 161 stabla autohtonih crnih topola iz 26 populacija širom Bosne i Hercegovine (iz slivova 6 rijeka) te 15 hibridnih vrsta topola. Mjereno je po 5 listova od svakoga klona, a uziman je peti list od vrha glavnog izbojka. Mjerenje je vršeno digitalnim pomičnim mjerilom sa preciznošću od 0.1mm i kutomjerom. Mjereni su: dužina plojke, širina plojke, dužina peteljke, ukupna dužina lista, ugao insercije prvog bočnog nerva i centralnog nerva, udaljenost između najšireg dijela lista i baze lista, broj zubaca u dužini od 1cm iznad najšireg dijela lista. Podaci su obrađeni korištenjem SPSS 26.0 i EXCEL-a, i to prema populacijama i prema slivovima rijeka.Analizom varijance utvrđene su statistički značajne razlike između ispitivanih populacija, kao i između slivova rijeka, za sva istraživana svojstva. Najveću varijabilnost pokazalo je svojstvo dužine peteljke, a najmanju kut insercije prvog bočnog i centralnog nerva. Populacija dlakavih crnih topola Čapljina ima najmanje dimenzije listova i značajno odstupa u svim mjerenim svojstvima od ostalih. Najčešći broj zubaca na 1cm lisnog ruba je 4 zupca koji se pojavljuje na 38,3% listova. Ovo istraživanje daje mali uvid u morfološke karakteristike crnih topola u klonskom arhivu Žepče, te može predstavljati osnovu za daljnja istraživanja u cilju potpunijeg razumijevanja svojstava crnih topola potrebnih za uspješan nastavak rada na oplemenjivanju ove vrste.
38
Reja, Dimitrij. "IoT v arhivski znanosti." Moderna arhivistika 5, no. 1 (October 2022): 105–17. http://dx.doi.org/10.54356/ma/2022/qvcp8960.
Full textAbstract:
Internet stvari (IoT – Internet of things) je nadgradnja vsesplošnega internetnega povezovanja naprav oz. vsakodnevnih predmetov. S pomočjo sodobne elektronike si lahko arhivisti bistveno olajšamo delo in učinkovito nadzorujemo arhiv kot entiteto. Ob tem lahko nadzorujemo tudi določene procese znotraj arhivskega dela. Članek na temo Internet stvari v arhivskih znanosti med drugim predstavlja načrt delovanja posodobljenega arhiva. Obenem podaja konkretne rešitve na področju avtomatizacije, umetne inteligence in metapodatkov.
39
Jeraj, Mateja, Špela Kojc, and Jože Podpečnik. "Upravljanje z dokumentarnim in arhivskim gradivom v Narodnem muzeju Slovenije - dejstva in izkušnje." Moderna arhivistika 2020, no. 1 (September 1, 2020): 154–68. http://dx.doi.org/10.54356/ma/2020/1/damq9534.
Full textAbstract:
Namen članka je predstaviti problematiko ravnanja z dokumentarnim in arhivskim gradivom v Narodnem muzeju Slovenije, njegovo sodelovanje s pristojnim arhivom in prizadevanja za pridobitev dovoljenja za lastno varstvo arhivskega gradiva. Bralca na kratko seznani z zgodovino muzeja in razvojem oblikovanja slovenskega državnega arhiva v njegovem okviru, obširneje pa z vsem gradivom, ki je nastalo (oziroma še nastaja) ob delovanju muzeja, in s pripravo Pisnega strokovnega navodila za odbiranje arhivskega gradiva iz dokumentarnega gradiva Narodnega muzeja Slovenije. Prispevek bo lahko koristil tako drugim podobnim kulturnim ustanovam kakor tudi pristojnim arhivistom pri izpolnjevanju njihovih nalog, še posebej pri pripravi pisnih strokovnih navodil za odbiranje arhivskega gradiva iz dokumentarnega gradiva.
40
Karajić, Kristijan. "Provjera sukladnosti pravila, tehnologija i postupaka pretvorbe i čuvanja gradiva u digitalnom obliku." Arhivski vjesnik 65 (November 30, 2022): 119–36. http://dx.doi.org/10.36506/av.65.6.
Full textAbstract:
Jedna od novina u pretvorbi dokumentarnoga i arhivskoga gradiva u digitalni oblik provjera je sukladnosti pravila, tehnologija i postupaka pretvorbe gradiva, koju provodi Hrvatski državni arhiv kao središnji i matični državni arhiv u Hrvatskoj. Riječ je o složenom postupku provjere određenoga informacijskoga sustava za digitalizaciju koji od tijela javne vlasti i drugih pravnih, ali i fizičkih osoba zahtijeva prihvaćanje i implementaciju odgovarajućih standarda i normi kako bi gradivo u digitalnom obliku na odgovarajući način moglo biti preuzeto u nadležne arhive, a samim time i dugoročno zaštićeno. Riječ je o jednoj od mjera u sustavu primjerene zaštite, trajnoga očuvanja i iskoristivosti gradiva u digitalnom obliku koja predstavlja velik izazov u poslovanju organizacija čijom djelatnošću gradivo nastaje, ali i arhivske službe koja im u tom segmentu mora pružiti adekvatnu stručnu podršku.
41
Hrelja, Hendi. "Sumarni inventar fonda Mjesni narodni odbor Bašanija 1947. – 1952." Vjesnik Istarskog arhiva 27 (2020): 41–61. http://dx.doi.org/10.31726/via.27.3.
Full textAbstract:
Mjesni narodni odbor Bašanija djelovao je od 1947. do 1952. godine, kao upravno tijelo lokalnoga karaktera neposredno podređen Narodnom odboru kotara Buje (1945-1955). Naslijedio ga je Narodni odbor Gradske općine Umag (1952. – 1955.) koji s radom počinje 1952. godine osnutkom Gradske općine Umag te čija teritorijalna nadležnost obuhvaća područje ukinutoga stvaratelja. Djelatnost Mjesnoga narodnog odbora Bašanija posebno se odnosila na ostvarivanje poljoprivrednog plana, brigu o materijalno-kulturnom napretku mjesta, obavljanje komunalnih poslova, unapređenje obrta i industrije te posredovanje u procesu razmjene dobara između grada i sela. Za vođenje administracije i izvršavanje odluka Narodnoga odbora bili su zaduženi njegov predsjednik i tajnik. Ostali su službenici od predsjednika i tajnika, kojima su bili odgovorni za svoj rad, dobivali zadatke po potrebi. Nakon prestanka rada stvaratelja gradivo fonda bilo je pohranjeno u arhivu Skupštine Općine Buje, odakle je 1977. godine, zajedno s gradivom povezanih stvaratelja, primljeno u Historijski arhiv – Pazin (danas Državni arhiv u Pazinu). Sređivanje i izrada sumarnoga inventara obavljeni su 2012. godine. Gradivo je sređeno sukladno sadržajno-funkcionalnom modelu sređivanja čuvajući prvobitni red. Cjeline »Opći spisi po broju« i »Povjerljivi spisi« ostavljene su kao zasebne serije dok je na nižoj razini gradivo složeno sukladno sadržajno-tematskoj problematici.
42
Ladišić, Tanja, and Vedran Šerbu. "Zbirka razglednica Marije i Krunoslava Leka." Vjesnik dalmatinskih arhiva 4, no. 1 (2023): 113–54. http://dx.doi.org/10.58565/vda.4.1.5.
Full textAbstract:
Zbirka je nastala radom kolekcionara i supružnika Marije i Krunoslava Leka. Razglednice iz Zbirke upotpunjuju sliku izdavaštva Dubrovnika krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Odlučivši se za Državni arhiv u Dubrovniku, kao ustanovu kojoj će pokloniti svoju zbirku, ostvarili su cilj da razglednice budu poklon građanima Dubrovnika. Po zaprimanju zbirke, pristupilo se arhivističkoj obradi i digitalizaciji te pripremi za objavu na mrežnoj stranici Državnog arhiva u Dubrovniku. Ovaj rad napisan je s namjerom da se prikaže postupak sređivanja razglednica kao arhivskoga gradiva te tijek same digitalizacije.
43
Jenuš, Gregor, Tatjana Hajtnik, Anja Paulič, and Vanja Pfajfar. "Analiza ustreznosti formatov za dolgoročno hrambo in metapodatkov pri digitalizaciji arhivske kulturne dediščine." Moderna arhivistika 1, no. 1 (June 1, 2018): 135–56. http://dx.doi.org/10.54356/ma/2018/vejb5192.
Full textAbstract:
Digitalizacija arhivske kulturne dediščine sodi med ene od temeljnih nalog in procesov, ki so na podlagi arhivske zakonodaje zaupani slovenskim arhivom. Njena vloga se je skozi zadnja desetletja spreminjala. Od procesa, s katerim zagotavljamo dolgoročno materialno varstvo arhivskega gradiva, saj s pretvorbo gradiva iz analogne v digitalno obliko zavarujemo originalno arhivsko gradivo pred materialnimi poškodbami, se je digitalizacija razvila v proces, ki omogoča širšo diseminacijo arhivskega gradiva, saj z njo gradivo postane dostopnejše tako v obstoječih čitalnicah slovenskih arhivov kot tudi v virtualni arhivski čitalnici, ki jo slovenska javna arhivska mreža razvija v okviru projekta e-ARH.si. Avtorji se v prispevku posvečajo spremembam vloge digitalizacije, njene vrednosti v sodobni informacijsko-komunikacijski družbi kakor tudi konkretnim strokovnim vprašanjem, ki posegajo na področje priprave arhivskega gradiva za digitalizacijo, določitve metapodatkov ter formatov za dolgoročno hrambo, obsegajo pa tudi njihovo skladnost z mednarodnimi standardi.
44
Čuš, Monika. "Materialno varstvo in prevzemanje arhivskega gradiva na področju gospodarstva v upravnih enotah Ptuj in Ormož." Moderna arhivistika 2020, no. 1 (September 1, 2020): 181–92. http://dx.doi.org/10.54356/ma/2020/1/idfp4563.
Full textAbstract:
Avtorica je s pomočjo raziskave želela ugotoviti morebitne razlike v odstopanjih glede upoštevanja materialnega varstva pri ustvarjalcih na področju gospodarstva v upravnih enotah Ptuj in Ormož, tako da je pregledala zapisnike o obiskih na terenu pred letom 1990 in po letu 2000 ter dodala svoje izkušnje pri zunanji službi. Ugotovila je, da so se razmere poboljšale in da večina ustvarjalcev pretežno upošteva Zakon o varstvu dokumentarnega in arhivskega gradiva ter arhivih, večje težave se pojavljajo pri varstvu gradiva v elektronski obliki. Prav tako se je avtorica posvetila pripravi arhivskega gradiva pri ustvarjalcih na področju gospodarstva in predajanju le-tega v arhiv od pravnih naslednikov in sedanjih ustvarjalcev.
45
Rok, Urška. "Vpogled in analiza arhivske mreže inštitucij Evropske Unije." Moderna arhivistika 2022 (5), no. 1 (October 2022): 164–72. http://dx.doi.org/10.54356/ma/2022/ergw8666.
Full textAbstract:
Leta 1951 je bila ustanovljena Evropska skupnost jekla in premoga, ki velja za predhodnico Evropske unije (EU). Do danes je EU razvila številne institucije. Le-te na dnevni ravni ustvarjajo večje količine dokumentarnega gradiva, ki ima pomembno zgodovinsko vrednost za vse državljane EU. V ta namen je v prispevku predstavljena arhivska mreža institucij EU, ki skrbi za tovrstno gradivo in nudi uporabniku vpogled vanj. Pri raziskavi arhivske mreže institucij EU je bila uporabljena metoda analize že obstoječe literature, arhivskih virov in zakonodaje, ki ureja arhivsko dejavnosti na nadnacionalni ravni. Za boljši vpogled v delovanje arhivske službe pri predstavništvih institucij EU na nacionalni ravni pa je bil izdelan krajši vprašalnik. Arhivske službe in arhivi so centralizirani znotraj posameznih institucij EU. V namen raziskovanja je bil leta 1984 v Firencah pod okriljem EUI ustanovljen tudi Zgodovinski arhiv EU. Ta arhiv v nasprotju s slovensko nacionalno zakonodajo pri svojem delu ne opravlja aktivne vloge pri pripravi in prevzemu arhivskega gradiva. V prihodnje bi to bilo potrebno spremeniti.
46
Šarić, Tatjana. "Archival Institutions and Women’s Migrations." Arhivski vjesnik 66 (December 7, 2023): 247–67. http://dx.doi.org/10.36506/av.66.10.
Full textAbstract:
U članku se daje osvrt na akciju Women on the Move (WEMov) u kojem sudjeluje i Hrvatski državni arhiv. WEMov je jedna od brojnih akcija financiranih od strane europske organizacije European Cooperation in Science and Technology (COST) kao vrlo važna inicijativa u znanosti. Međunarodnoga je karaktera, a bavi se pitanjima ženskih migracija s interdisciplinarnoga aspekta, kako kroz povijest tako i suvremenim migrantskim pitanjima. Hrvatski državni arhiv aktivno sudjeluje u toj akciji u okviru Radne grupe 1 (Working Group 1) “Izvori, granice i ograničenja” (Sources, Limits & Constraints). Toj je grupi cilj identificiranje i opis primarnih izvora o povijesti migracija žena u europskim arhivima, knjižnicama, muzejima i drugim ustanovama koje čuvaju tu vrstu gradiva. Uz opis projekta, u članku je predstavljen primjer jedne cjeline fonda Zavoda za migracije i narodnosti (ZMIN) Hrvatskoga državnoga arhiva, opisane u okviru WEMov-a, s velikom količinom podataka o životu žena na “privremenom radu u inozemstvu” u zapadnoeuropskim zemljama 1960-ih godina.
47
Koncilija, Žiga. "Izzivi arhiviranja gradiva iz informacijskega sistema za upravljanje z dokumenti (ISUD) v javni upravi z vidika arhivista." Moderna arhivistika 2023 (6), no. 2 (December 17, 2023): 209–22. http://dx.doi.org/10.54356/ma/2023/tzfe5847.
Full textAbstract:
Informacijski sistemi za upravljanje z dokumenti (krajše ISUD) predstavljajo enega izmed ključnih informacijskih sistemov vsake organizacije, saj z njimi upravljajo s svojim dokumentarnim gradivom skozi njihov celoten življenjski cikel, od nastanka do arhiviranja. Pravilnik o pisarniškem poslovanju, ki je stopil v veljavo 1989, prvič omenja vodenje evidenc dokumentarnega gradiva v elektronski obliki, kar ne nazadnje predstavlja osnovo za začetek razvoja in kasnejšega postopnega uvajanja dokumentnih sistemov v javni upravi. Dobrih let 30 let kasneje postajajo zahteve po sistemsko urejenem izročanju tovrstnega arhivskega gradiva pristojnim arhivom, oz. v slovenski elektronski arhiv, postopoma vedno glasnejše. Avtor v prispevku raziskuje okvire postopka arhiviranja gradiva iz ISUD, ob tem pa opozarja na številne izzive, ki nas čakajo pri praktičnem prevzemanju.
48
Mihaljević, Josip, and Teodora Shek-Brnardić. "Komunističko nasljeđe i javni diskurs u Hrvatskoj." Arhivski vjesnik 63 (December 10, 2020): 33–56. http://dx.doi.org/10.36506/av.63.2.
Full textAbstract:
Rad govori o problemu javnoga tretmana povijesnoga naslijeđa iz vremena vladavine komunizma te nastoji prikazati ulogu arhiva u suočavanju s komunističkom prošlošću u Hrvatskoj. Uz prikaz nesuglasja i polemika u široj javnosti o osjetljivom arhivskom gradivu iz razdoblja socijalizma (1945.-1990.), članak prikazuje probleme s kojima su se istraživači, primarno povjesničari, suočavali prilikom istraživanja u proteklih više od dvadeset godina. Prikazani su uvjeti u kojima je istraživano navedeno razdoblje, dostupnost arhivskoga gradiva, ponajprije u vezi s fondovima koji su najčešća tema javnih debata – fond Centralnoga komiteta Saveza komunista Hrvatske (CK SKH) i fond Službe državne sigurnosti (SDS) Republičkoga sekretarijata unutrašnjih poslova (RSUP) Socijalističke Republike Hrvatske (SRH), koji su pohranjeni u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu (HDA). Od osamostaljenja Hrvatske to je arhivsko gradivo bilo tema brojnih rasprava u javnosti, pogotovo u onoj političkoj, čak i na najvišoj razini. Povjesničari su naglašavali važnost toga gradiva za spoznavanje recentnije hrvatske povijesti, no ono je istodobno bilo korišteno i u dnevnopolitičkim raspravama, koje su dovodile do stanja tzv. rata dosjeima. U hrvatskim medijima često je spominjano “čišćenje” arhiva, što je najviše bilo izraženo u tzv. slučaju Perković. Praksa u prvih dvadesetak godina hrvatske samostalnosti pokazala je da su postojale ozbiljne poteškoće u istraživanju socijalističkog razdoblja hrvatske povijesti, prvenstveno zbog nedostupnosti relevantnoga arhivskoga gradiva. Poteškoće su bile posljedica nedostatka političke volje najvažnijih političkih stranaka za ozbiljnim pristupom toj problematici. No, münchensko suđenje (2014.-2016.) nekadašnjim visokopozicioniranim djelatnicima Službe državne sigurnosti Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču pokrenulo je nove političke i društvene promjene u pogledu dostupnosti toga gradiva. Uskoro je jedna relativno nova politička stranka Most pokrenula inicijativu za otvaranjem i onih dijelova arhiva koji su dotad bili nedostupni ili čija je dostupnost bila ograničena. Inicijativa je 2017. rezultirala izmjenama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, a u srpnju 2018. donesen je potpuno novi Zakon o arhivskom gradivu i arhivima temeljen na prethodnim promjenama. Prema podatcima Hrvatskoga državnoga arhiva, korištenje tih arhivskih fondova drastično je povećano nakon navedenih zakonskih izmjena. Ipak, potpuni utjecaj tih zakonskih promjena vidjet će se tek u budućnosti, odnosno u novim znanstvenim radovima povjesničara i drugih istraživača. Članak je predstavio praktične posljedice primjene tih zakonskih promjena na primjeru rezultata projekta COURAGE: Kulturna opozicija – razumijevanje kulturne baštine neslaganja u bivšim socijalističkim državama, koji je u trogodišnjem razdoblju od 2016. do 2019. financirala Europska unija u okviru programa Obzor 2020.
49
Bačić, Edita, and Mihaela Kovačić. "Arhiv knjižničarske udruge : od privatnog do javno dostupnog izvora znanja." Vjesnik bibliotekara Hrvatske 61, no. 1 (October 15, 2018): 321. http://dx.doi.org/10.30754/vbh.61.1.634.
Full textAbstract:
Cilj. Ukazati na važnost i potrebu da regionalne knjižničarske udruge u Hrvatskoj kao privatni stvaratelji i imatelji arhivskog gradiva vode o njemu sustavnu i standardiziranu brigu bez obzira na vrstu nosioca informacije.
Metodologija. Propituju se teorijske postavke, zakonska regulativa i mogućnosti nadležnih državnih arhiva u odnosu na knjižničarske udruge. Kao model istraživanja dobre i loše prakse upravljanja arhivskim gradivo uzeto je gradivo Društva knjižničara u Splitu. Usto, procjenjuje se mogućnost da se osnovnom korpusu gradiva pridruže privatni arhivi/zbirke fizičkih osoba – članova knjižničarske udruge.
Rezultati. Svrha objedinjavanja gradiva jest stvaranje što cjelovitije dokumentacije o djelovanju knjižničarske zajednice u određenom prostoru i vremenu. Preduvjet je za to detaljnije reguliranje upravljanja pripadajućim arhivskim gradivom kroz dokumente knjižničarske udruge. Potvrdu tih promišljanja nalazimo i u praksi međunarodne knjižničarske zajednice (American Library Association Archive, Chartered Institute of Library and Information Professionnals i Associazione Italiana Biblioteche).
Originalnost rada. Ukazuje se na to da je na putu prema stvaranju što cjelovitijeg arhiva knjižničarske zajednice, jedinstvenog ne u fizičkom smislu, već u tematskom obuhvatu gradiva kod različitih stvaratelja i imatelja, već sada potrebno sustavno i standardizirano dokumentiranje njezina djelovanja na lokalnoj i nacionalnoj razini. Pritom je poželjan partnerski i savjetodavni odnos s arhivističkom zajednicom.
50
Jelinčić, Jakov. "Župni (kaptolski) arhiv Barbana, s osvrtom na podatke o kanoniku Petru Stankoviću." Vjesnik Istarskog arhiva 24 (2017): 109–43. http://dx.doi.org/10.31726/via.24.5.
Full textAbstract:
Autor u prilogu govori o brizi poglavara Katoličke Crkve za očuvanje arhivskoga gradiva te o važnosti samih crkvenih arhiva. Nabraja razne vrste crkvenih arhiva i govori o njihovoj važnosti kako bi se olakšalo proučavanje prošlosti. Govori o sačuvanosti gradiva barbanskoga kaptolskog odnosno župnoga arhiva te o važnosti pojedinih njegovih dijelova, naglašavajući važnost knjiga pisama, knjiga oporuka, knjiga raznih ugovora, knjiga kaptolskih zakupa te raznih spisa koje još treba srediti, detaljno pregledati i evidentirati te daje osnovne podatke o popisivanju crkvenih arhiva na području Porečke i Pulske biskupije koje su u zajedničkoj suradnji obavili Arhiv u Pazinu i Porečka i Pulska biskupija. Posebno navodi neke podatke iz knjige sadržaja oporuka, knjige registra pisama i matičnih knjiga, posebno iz knjiga umrlih. Na temelju vrlo vrijedne knjige sadržaja oporuka navodi podatke o starim barbanskim prezimenima koja su, uglavnom, hrvatska, a manjim dijelom talijanska. Osvrće se posebno na Knjigu registra pisama koju je vodio kanonik Petar Stan- ković, navodeći neke od njihovih sadržaja, posebno one koji se odnose na Stankovićeva izvješća o broju stanovnika, o učiteljima, o grobljima itd. Iz matičnih knjiga umrlih donosi više upisa o smrti raznih kanonika i drugih svećenika. Posebno se osvrće na navedenoga poznatog barbanskog svećenika, kanonika i znanstvenika Petra Stankovića. Daje razne podatke iz matičnih knjiga o tom kanoniku te njegovoj užoj i široj obitelji otkrivajući neke nove činjenice. Daje popis sve rođene djece Petrovih roditelja, Antuna Stankovića i supruge mu Notburge rođene Martinić, te podatke o Antunovu ponovnom vjenčanju nakon više od dvadeset godina od prerane Notburgine smrti. Navodi također podatke o bračnom paru Aleksandra d’Ellettija, barbanskom kancelaru, i Andrijani, rođenoj Stanković, Petrovoj sestri, te daje podatke o njihovoj djeci. Na kraju u izvorniku i u prijevodu donosi dva priloga: povelju o posveti crkve i inventar crkvenoga namještaja i liturgijskoga ruha iz 1750. godine.