Einloggen

Thematische Bibliographien / Psihijatrija / Zeitschriftenartikel

Zeitschriftenartikel zum Thema „Psihijatrija“

Um die anderen Arten von Veröffentlichungen zu diesem Thema anzuzeigen, folgen Sie diesem Link: Psihijatrija.

Autor: Grafiati

Veröffentlicht am 27. Juli 2024

Zuletzt aktualisiert am 29. Juli 2024

Geben Sie eine Quelle nach APA, MLA, Chicago, Harvard und anderen Zitierweisen an

Wählen Sie eine Art der Quelle aus:

Machen Sie sich mit Top-50 Zeitschriftenartikel für die Forschung zum Thema "Psihijatrija" bekannt.

Neben jedem Werk im Literaturverzeichnis ist die Option "Zur Bibliographie hinzufügen" verfügbar. Nutzen Sie sie, wird Ihre bibliographische Angabe des gewählten Werkes nach der nötigen Zitierweise (APA, MLA, Harvard, Chicago, Vancouver usw.) automatisch gestaltet.

Sie können auch den vollen Text der wissenschaftlichen Publikation im PDF-Format herunterladen und eine Online-Annotation der Arbeit lesen, wenn die relevanten Parameter in den Metadaten verfügbar sind.

Sehen Sie die Zeitschriftenartikel für verschiedene Spezialgebieten durch und erstellen Sie Ihre Bibliographie auf korrekte Weise.

1

Gojković, Teodora. „Demokratska psihijatrija u Italiji kao ideja i pokret“. Zbornik instituta za kriminološka i sociološka istraživanja XLII, Nr. 2/3 (30.12.2023): 61–73. http://dx.doi.org/10.47152/ziksi2023034.

Der volle Inhalt der Quelle

Annotation:

Osnovni cilj ovog rada je da, na osnovu analize sekundarnih izvora, pruži osvrt na nastanak i razvoj specifične misli i pokreta u Italiji, koji se zalagao za dekonstrukciju i reformisanje tradicionalne psihijatrije i njene prakse šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka. Demokratski psihijatri u Italiji su demokratizaciju psihijatrije shvatali kao proces deinstitucionalizacije psihijatrijske moći i „depsihijatrizacije“ u teoriji i u praksi, što se odnosi na preispitivanje klasifikacija, dijagnoza i tehnicizama kojima se psihijatri služe. Zahvaljujući njihovom političkom zalaganju, Zakonom o psihijatriji (Zakon 180) iz 1978. godine zabranjena je izgradnja novih psihijatrijskih bolnica, sprečena transformacija tadašnjih psihijatrijskih bolnica u profilisana odeljenja opštih bolnica, smanjen je broj kreveta na psihijatrijskim odeljenjima u opštim bolnicama i uvedeni su rigorozniji kriterijumi prinudne hospitalizacije, što je, posledično, dovelo do njenog potpunog ukidanja. Psihijatrijske ustanove azilarnog tipa i dalje su gotovo u potpunosti iskorenjene u Italiji, dok je izglasavanje Zakona 180 Italiju, istorijski gledano, učinilo prvom zemljom sa tako progresivnim zakonom u psihijatriji, čije varijante su deceniju kasnije prihvaćene i u drugim evropskim zemljama (Nemačka, Grčka, Mađarska, itd). Premda je reforma psihijatrije u Italiji dovela do humanizacije psihijatrijskog tretmana i izmeštanja psihijatrije u društvenu zajednicu, prednosti i nedostatke tekovina demokratske psihijatrije u Italiji, u kontekstu savremenog globalno-kapitalističkog društva, trebalo bi empirijski ispitati, čemu bi ovaj rad mogao da posluži kao smernica.

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

2

Vitek, Darko. „Politika i ludost – suđenje Luki Jukiću i vještačenje Ive Žirovčića“. Povijesni prilozi 42, Nr. 65 (20.12.2023): 193–216. http://dx.doi.org/10.22586/pp.v42i65.28596.

Der volle Inhalt der Quelle

Annotation:

U lipnju 1912. Luka Jukić, pripadnik revolucionarnoga krila Hrvatsko-srpske napredne omladine, izveo je neuspjeli atentat na kraljevskoga komesara Slavka Cuvaja. Na suđenju, koje se odvijalo u uzavreloj političkoj situaciji, zatražena je stručna ekspertiza o duševnom stanju mladoga atentatora. Nju je napravio tadašnji ravnatelj Državnoga zavoda za umobolne u Stenjevcu i utemeljitelj psihijatrije u Hrvatskoj dr. Ivo Žirovčić. Njegovo je vještačenje u političkim opozicijskim tiskovinama, ali i u dijelu stručnih krugova, proglašeno politički motiviranim, čime je psihijatrija već u samim svojim začecima povezana s politikom.

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

3

Aukst Margetić, Branka. „DUHOVNOST I PSIHIJATRIJA“. Zdravstveni glasnik, Nr. 1 (31.05.2015): 77–86. http://dx.doi.org/10.47960/2303-8616.2015.1.77.

Der volle Inhalt der Quelle

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

4

Begtoša, Mislava, und Tvrtko Vuković. „Lov na degenerike“. Scrinia Slavonica 20, Nr. 1 (15.02.2021): 149–88. http://dx.doi.org/10.22586/ss.20.1.11.

Der volle Inhalt der Quelle

Annotation:

Polazeći od psihijatrijskog slučaja Miloša Krpana, jednog od naših prvih socijalista i anarhista, koji je koncem 19. stoljeća dva puta primljen u Kraljevski zemaljski zavod za umobolne u Stenjevcu, radom se pokušava pokazati kako onodobna psihijatrija, sudjelujući u procesu oblikovanja hrvatskog građanskog društva, osim medicinskog znanja, razvija i normalizacijsku moć. Psihijatrija pacificira otpor sustavu tako što ga izmješta u Zavod te ga ondje ispituje, obrađuje, svladava i disciplinira. Istodobno sebi pribavlja znanstveni legitimitet i stječe društveni status proizvodeći kategoriju nenormalnosti te razvijajući tehnike za njezino suzbijanje. Tako preuzima odgovornost za ćudoređe, sigurnost i čistoću društva, a povezujući se sa sudskom praksom postaje nositelj pravne moći. Drugim riječima, osim što nastoji liječiti ludilo, psihijatrija se javlja kao stroj društvene discipline uspostavljajući moderne oblike normalizacijske moći u mladom buržoazijskom kapitalističkom društvu druge polovice 19. stoljeća.

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

5

Ahmetagić, Jasmina. „Interdisciplinarni pristup književnosti: književnost i psihologija/psihijatrija“. Folia linguistica et litteraria 22 (01.06.2018): 65–78. http://dx.doi.org/10.31902/fll.22.2018.4.

Der volle Inhalt der Quelle

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

6

Kapamadžija, Borislav. „Psychiatry and the law“. Glasnik Advokatske komore Vojvodine 73, Nr. 9-10 (2001): 461–72. http://dx.doi.org/10.5937/gakv0109461k.

Der volle Inhalt der Quelle

Annotation:

The author is quoting a thought which says "There is a large gap between law and medicine which is not likely to be overcame", and he adds that this specially concerns law and psychiatry. In the article he is describing some misunderstandings between court and forensic psychiatrists that happen in practice more or less often. As a conclusion, some suggestions for solving these problems are proposed in order to diminish them or, if possible, to solve them completely.

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

7

Dujmović, Dora, Luka Filipović-Grčić und Ira Fabijanić. „Cannabis and psychiatry“. Gyrus 3, Nr. 1 (2015): 20–26. http://dx.doi.org/10.17486/gyr.3.1006.

Der volle Inhalt der Quelle

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

8

Salopek, Igor, Ervin Jančić, Hrvoje Cvitanović, Lea Hrvat und Jasminka Oštrek. „Pregled razvoja psihijatrijske službe u Karlovcu“. Acta medico-historica Adriatica 17, Nr. 1 (01.07.2019): 143–60. http://dx.doi.org/10.31952/amha.17.1.9.

Der volle Inhalt der Quelle

Annotation:

Dana 3. studenoga 1969. započeo je s radom novootvoreni Odjel za neuropsihijatriju tadašnjega Medicinskog centra Karlovac, čime je omogućen sveobuhvatan i suvremen pristup osobama sa psihičkim smetnjama. Otvorenju je prethodio završetak izgradnje prve etape nove karlovačke Bolnice na Švarči. Do tada je psihijatrijska skrb bila insuficijentna, unatoč entuzijazmu pojedinaca poput dr. Andrije Štampara koji je 1912. i 1913. djelovao u Karlovcu. Prvo desetljeće rada Odjela obilježilo je opterećenje „miješanjem“ psihijatrijske i neurološke kazuistike, ali i vodstvo erudita, prim. dr. Dražena Neimarevića. Poboljšanje uvjeta rada uslijedilo je 1980. osnivanjem zasebnih odsjeka, a dodatni pomaci u skrbi realiziraju se osnivanjem dnevnih bolnica za alkohologiju i psihoterapiju. Kvalitetniji pristup pacijentima posebno se postiže osamostaljivanjem psihijatrijske službe 1994. godine. Početkom 21. stoljeća inovativni iskoraci učinjeni su otvaranjem prve ambulante za liječenje seksualnih poremećaja u Hrvatskoj te uspostavom jednog od prvih mobilnih psihijatrijskih timova u okviru nacionalne implementacije modela psihijatrije u zajednici. Obilježavajući 50. godišnjicu osnivanja Odjela za neuropsihijatriju Opće bolnice Karlovac, preostaje zahvaliti svima koji su dali svoj doprinos razvoju psihijatrijske službe. Na tim temeljima valja prilagođavati i poboljšavati pristupe osobama sa psihičkim smetnjama, a s ciljem njihova kvalitetnog oporavka i destigmatizacije. Na kraju, prateći prilike u hrvatskoj psihijatriji i paralelne procese u komparativnim ustanovama, prikaz „karlovačke Psihijatrije“ može poslužiti i kao ogledni primjer razvoja drugih ustanova u sličnim županijskim/regionalnim centrima.

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

9

Knežević, Vladimir. „Novi Sad psychiatry: Past and now“. Engrami 42, Nr. 1 (2020): 92–101. http://dx.doi.org/10.5937/engrami2001092v.

Der volle Inhalt der Quelle

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

10

Voskresenski, Tatjana, Ivana Mandić und Sanja Kalaba. „Psychiatry in community: Models and experiences“. Engrami 41, Nr. 2 (2019): 103–11. http://dx.doi.org/10.5937/engrami1902103v.

Der volle Inhalt der Quelle

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

11

Jakovljević, Miro. „Psihijatrija pred izazovima našeg vremena: u potrazi za svojim autentičnim identitetom“. Socijalna Psihijatrija 50, Nr. 2 (21.12.2022): 235–59. http://dx.doi.org/10.24869/spsih.2022.235.

Der volle Inhalt der Quelle

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

12

Didović, Lucija, Ivan Samardžić Ilić und Goran Arbanas. „The diversity of measures proscribed measures for offenders with mental health issues“. Medica Jadertina 54, Nr. 1 (05.04.2024): 19–28. http://dx.doi.org/10.57140/mj.54.1.3.

Der volle Inhalt der Quelle

Annotation:

Uvod: Psihijatrija i pravo često se isprepliću, zajedno omogućujući rehabilitaciju i socijalnu reintegraciju duševnih bolesnika koji su počinili nezakonita djela. Cilj: U ovom radu prikazati ćemo tri različite vrste pravnih mjera u hrvatskom pravosudnom sustavu koje se odnose na počinitelje kojima je potrebna psihijatrijska pomoć. Pregled: Kazneno pravo u Hrvatskoj dijeli psihijatrijske mjere liječenja u tri kategorije: mjere oslobađanja od krivice zbog neubrojivosti, sigurnosne mjere, te zaštitne mjere. Duševni bolesnici koji nisu krivi zbog neubrojivosti zaštićeni su Zakonom o zaštiti osoba s duševnim smetnjama i ne mogu biti kažnjeni. Umjesto toga, mogu biti podvrgnuti institucionalnom liječenju, liječenju izvan psihijatrijske ustanove ili se uopće ne liječiti, ako ne predstavljaju nikakav dodatni rizik za buduće prijestupe. Sigurnosne mjere dijele se na obvezno psihijatrijsko liječenje i obvezno liječenje od ovisnosti. To se odnosi samo na one koji su u trenutku počinjenja kaznenog djela bili "bitno smanjene uračunljivosti" ili su bili pod utjecajem psihoaktivnih tvari. U zamjenu za blažu kaznu ili izostanak kazne izriče im se obvezno psihijatrijsko liječenje kao mjera sigurnosti radi sprječavanja ponavljanja kaznenog djela. Budući da su još uvijek krivi i u vrijeme počinjenja djela su bili ponešto svjesni svojih postupaka, nepridržavanje liječenja koje im je odredio sud, mogu biti smješteni u zatvor radi izvršenja preostalog vremena kazne predviđenog za počinjeno djelo. Zaštitne mjere služe istoj svrsi, ali ih može odrediti sam sud, bez vještačenja. Zaključak: Hrvatski zakonodavac predvidio je gotovo sve moguće ishode u kojima bi zdravstveni sustav mogao spriječiti ponavljanje kaznenih djela u slučajevima počinitelja s psihičkim smetnjama.

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

13

Begic, Drazen. „Analysis of the Texts Published in „Socijalna Psihijatrija“ in the Period 2011-2020“. Socijalna psihijatrija 49, Nr. 1 (08.06.2021): 40–50. http://dx.doi.org/10.24869/spsih.2021.40.

Der volle Inhalt der Quelle

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

14

Fatić, Aleksandar. „Predodžba i patologija u filozofiji i psihoterapiji“. Filozofska istraživanja 39, Nr. 1 (2019): 33–47. http://dx.doi.org/10.21464/fi39103.

Der volle Inhalt der Quelle

Annotation:

U članku se razmatra shvaćanje mentalnog poremećaja kao predodžbe, na tragu epistemičkog naslijeđa Kanta i Schopenhauera, koje predstavlja sastavni dio suvremenog shvaćanja mentalnog zdravlja kao zdravog »narativa« ili životne priče. Nadalje, u radu se razmatra evoluciju razumijevanja bolesti u psihijatriji i postepeni povratak lacanovske psihoanalize i klasične psihijatrije, koje svojim ključnim pojmovima utiru put srastanju klasične psihoterapije i suvremene filozofske prakse u onome što se može nazvati integrativnom psihoterapijom.

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

15

Đečević, Mehmed, Uglješa Janković und Ana Čekereva. „SOCIJALNA PARADIGMA U PSIHIJATRIJI KAO POVEZNICA IZMEĐU SOCIJALNOG RADA I PSIHIJATRIJE U TEORIJI I PRAKSI“. Annual of Social Work 22, Nr. 3 (2016): 371–92. http://dx.doi.org/10.3935/ljsr.v22i2.79.

Der volle Inhalt der Quelle

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

16

Šendula Jengić, Vesna, und Sanja Katalinić. „Krizna stanja i primjena mjera prisile u psihijatriji“. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 38, Nr. 3 (2017): 1225–37. http://dx.doi.org/10.30925/zpfsr.38.3.11.

Der volle Inhalt der Quelle

Annotation:

U radu se raspravlja o fenomenu agresivnosti i nasilja kod čovjeka, s posebnim osvrtom na duševno oboljele. Krizno stanje i nasilno ponašanje ne događa se samo u psihijatriji. Ono se može dogoditi uvijek, a žrtva i počinitelj pod određenim okolnostima može biti svatko. Poznavanje multikauzalnosti i kompleksnosti te individualnih okolinskih i situacijskih čimbenika koji dovode do nasilnog ponašanja imaju malu snagu predikcije. Statistički pokazatelji mogu skrivati lažno pozitivne i negativne rezultate, pri čemu pogreška procjene može drastično povećati rizik da se neko ponašanje dogodi ili dovesti do neopravdanog suspendiranja ljudskoga prava na slobodu. Primjena prisile u psihijatriji nužna je samo iznimno i u ograničenom trajanju u situacijama kada se opasnim ponašanjem izravno ugrožava život i zdravlje osobe ili okoline. Pozitivna zakonska regulativa, posebice Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (NN 76/2014) te Pravilnik o vrstama i načinu primjene mjera prisile prema osobama s težim duševnim smetnjama (NN 16/2015) dodatno štiti prava oboljelih i propisuje vrste i način primjene prisile kao i procedure za postupanje. Strukovna psihijatrijska društva dala su dodatne smjernice i strategije za postupanje. U radu se ističe potreba za boljim uvjetima, infrastrukturom i ljudskim resursima uz kontinuirano unaprjeđenje i evaluaciju kvalitete rada u psihijatriji. Zaključno, propituju se standardi i etička pitanja društva te širokog spektra aktivnosti, od destigmatizacije, preko bolje dostupnosti usluga do standarda života i socijalne uključenosti, koji posredno mogu dovesti do bitnog smanjenja nasilja u društvu.

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

17

Mihailović, Dragana. „Prisilna hospitalizacija - stara praksa i nova tumačenja“. JAHR 13, Nr. 1 (2022): 47–63. http://dx.doi.org/10.21860/j.13.1.3.

Der volle Inhalt der Quelle

Annotation:

U okvirima primijenjene etike rad razmatra implikacije aktualnog tumačenja Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom. Ono se temelji isključivo na nepovredivosti autonomije, zanemarujući ključan aspekt kompromitirane sposobnosti relevantnog odlučivanja o liječenju osoba s mentalnim poremećajem. Ovakva tendencija implicira da zdravlje pojedinca više nije prioritet već njegova autonomija, neovisno od faktičkog stanja pacijenta, a prepuštanje odluke o liječenju osobi s ozbiljnim mentalnim smetnjama povlači ugrožavanje onih vrijednosti koje se tiču kako samog pacijenta, tako i drugih. U radu se ispituje koncept autonomije i paternalizma u psihijatriji, njihove moralne osnove, ograničenja i okolnosti pod kojima se paternalizam u kontekstu obaveznog liječenja može opravdati i smatrati sigurnijim i učinkovitijim, kada je riječ o interesima samog pacijenta, u odnosu na predložen model. Ističe se opreznost u ovakvim pokušajima prevladavanja kontroverzi vezanih za postupak prinudne hospitalizacije. Analiziranje osnovnih moralnih načela i argumentacije različitih pristupa ovom problemu motivirano je činjenicom da ova krajnje restriktivna i kontroverzna mjera zahtijeva stalnu pažnju i razmatranje s medicinskog, etičkog i pravnog aspekta, jer bitno utječe, kako na samostigmatizaciju jedne od najvulnerabilnijih grupa pacijenata, tako i na stigmatizaciju psihijatrije kao sredstva društvene kontrole.

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

18

Goreta, Miroslav. „Budućnost forenzičke psihijatrije“. Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu 28, Nr. 1 (14.10.2021): 39–60. http://dx.doi.org/10.54070/hljk.28.1.2.

Der volle Inhalt der Quelle

Annotation:

U radu autor na temelju svog vrsnog poznavanja psihijatrijske teorije i prakse u prošlosti i sadašnjosti po prvi put formulira kao gotovo sigurnu prognostičku konstrukciju teze o razvoju psihijatrije u budućnosti. Najprije se razmatraju definicijske granice pojedinih forenzičkopsihijatrijskih područja, a potom ubrojivost i sloboda volje, procjena opasnosti za okolinu i/ili za vlastitu osobu te univerzalne klasifikacije mentalnih poremećaja. Slijedi osvrt na pojedina civilnopravna pitanja forenzičke psihijatrije, na koji se nadovezuje dalje razmatrana tematika forenzičke psihijatrije dječje i adolescentne dobi. Autor ističe da će enorman znanstveni napredak korjenito promijeniti samu bit forenzičke psihijatrije te da će fenomen “prevelikog znanja“ ugroziti dosadašnje modele suradnje forenzičke psihijatrije i prava i zahtijevati nova, revolucionarna rješenja. U zaključku se iznose konkretne ideje o smjeru budućeg razvoja forenzičkopsihijatrijskog zakonodavstva i forenzičke psihijatrije na globalnoj razini.

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

19

Štrkalj Ivezić, Slađana, Darko Marčinko, Maja Bajs Janović, Vedran Bilić und Marisa Casanova Dias. „Europski okvir za kompetencije u psihijatriji radi osiguranja kvalitetne edukacije za specijalista psihijatra i skrbi za osobe s poremećajem mentalnog zdravlja“. Socijalna Psihijatrija 50, Nr. 3 (12.01.2023): 350–63. http://dx.doi.org/10.24869/spsih.2022.350.

Der volle Inhalt der Quelle

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

20

Itten, Theodor. „Nova Politika doživljaja i R. D. Laingove stare »nove ideje«“. Filozofska istraživanja 39, Nr. 1 (2019): 9–16. http://dx.doi.org/10.21464/fi39101.

Der volle Inhalt der Quelle

Annotation:

U članku se istražuje psihoterapijsko nasljeđe R. D. Lainga i njegovo novo shvaćanje škotske psihodinamske psihijatrije, u sklopu čije ostavštine je prakticirao koncept – »pacijent je kao ja i ti«. Kritički ću evaluirati njegovo iskustveno svjedočanstvo psihoanalitičara i teoretičara unutar polja tzv. »antipsihijatrije«, »radikalne psihijatrije« i »avanti-psihijatrije«, obilježenog gnjevom i bijesom usmjerenima prema bezličnoj prirodi moderne psihijatrije, malignih utjecaja farmaceutske industrije, otuđujućeg karaktera suvremenog sveučilišnog obrazovanja – čimbenika prisutnih od sredine 1960-ih do kasnih 1980-ih. Fokus Nove politike doživljaja, usmjeren na radikalno društveno razmišljanje i interdisciplinarno istraživanje, temelji se na društvenim fenomenološko-empirijskim istraživanjima i razvoju integrativnog psihoterapijskog pristupa.

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

21

Odorjan, Maja, Ivan Balabanić und Tina Štefan. „Proces deinstitucionalizacije klinika za psihijatriju u Hrvatskoj“. Obnovljeni život 73., Nr. 1. (23.05.2018): 25–36. http://dx.doi.org/10.31337/oz.73.1.2.

Der volle Inhalt der Quelle

Annotation:

U radu se proučava proces deinstitucionalizacije klinika za psihijatriju u Hrvatskoj, odnosno njegovi početci, oblici i pokazatelji. Glavni je cilj istraživanja definirati obrasce procesa deinstitucionalizacije „totalnih institucija“ na primjeru klinika za psihijatriju u Hrvatskoj. Specificirani ciljevi istraživanja odnose se na glavne razloge i indikatore procesa, mišljenja stručnjaka i zaposlenika nevladinih organizacija (NVO). Korištena je metoda intervjua s ukupno 11 sudionika. Na temelju provedenog istraživanja zaključuje se da proces deinstitucionalizacije u Hrvatskoj postoji u kontekstu klinika za psihijatriju te da je, između ostalog, ovisan o državnim sredstvima. Proces se odvija u obliku dnevnih bolnica, potpore i raznih terapija koje uključuju korisnike klinika za psihijatriju u zajednicu. Uspješnost procesa, kao i njegov daljnji razvoj, uvjetovani su uključenjem i suradnjom institucija za zapošljavanje, obrazovanje te čitave bliže i daljnje zajednice.

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

22

Barbarić, Robert, und Ivan Vasilj. „KOMPLEMENTARNA MEDICINA U PSIHIJATRIJI“. Zdravstveni glasnik, Nr. 12 (30.11.2020): 76–87. http://dx.doi.org/10.47960/2303-8616.2020.12.76.

Der volle Inhalt der Quelle

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

23

Kažić, Tomislav. „Medikalizacija u društvu i psihijatriji“. Scripta Medica 41, Nr. 2 (2010): 19–21. http://dx.doi.org/10.5937/scrimed1001019k.

Der volle Inhalt der Quelle

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

24

Majdak, Marijana, Bernarda Zorić Prskalo und Ante Bagarić. „Motivacija za promjenom ponašanja ovisnika u bolničkom i izvanbolničkom liječenju“. JAHR 12, Nr. 2 (2021): 243–64. http://dx.doi.org/10.21860/j.12.2.3.

Der volle Inhalt der Quelle

Annotation:

Cilj istraživanja bio je ispitati samoprocjenu motivacije za promjenu ponašanja osoba s problemom ovisnosti. U provedenim intervjuima sudjelovale su osobe s problemom ovisnosti koje su se nalazile u terapijskom programu zajednice Cenacolo i Klinici za psihijatriju Vrapče (N = 8). Podaci su obrađeni tematskom analizom. Kod samoprocjene motivacije za uključivanje u program kod sudionika obje skupine ključnim su se pokazale podrška bliskih osoba, nemogućnost normalnog funkcioniranja te vlastita odluka potaknuta značajnim osobama. Motivacija za vrijeme trajanja liječenja kod dviju skupina sudionika bila je različita. Religioznost i duhovnost motiviraju sudionike iz Cenacola, dok je grupna podrška ključna za sudionike Klinike za psihijatriju Vrapče. Razlika je vidljiva i u razmišljanjima o motivima za apstinenciju, gdje sudionici zajednice Cenacolo naglasak stavljaju na molitvu, a pacijenti Klinike za psihijatriju Vrapče na životne promjene.

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

25

Blažinović, Ivana, Andrea Gurović und Dalibor Karlović. „KOMPETENCIJE MEDICINSKE SESTRE U KONZULTATIVNOJ PSIHIJATRIJI“. Zdravstveni glasnik, Nr. 1 (31.05.2015): 66–76. http://dx.doi.org/10.47960/2303-8616.2015.1.66.

Der volle Inhalt der Quelle

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

26

Periša, Ante, und Goran Arbanas. „O raspravnoj sposobnosti u forenzičnoj psihijatriji“. Medicina Fluminensis 57, Nr. 4 (01.12.2021): 365–72. http://dx.doi.org/10.21860/medflum2021_264891.

Der volle Inhalt der Quelle

Annotation:

Raspravna je sposobnost pravni konstrukt koji podrazumijeva da okrivljenik shvaća svoj položaj u sudskom postupku, razumije procesne radnje i njihove posljedice, kao i da ima očuvane kapacitete za sporazumijevanje s braniteljem. Ukoliko ti kriteriji nisu zadovoljeni, okrivljenik se potencijalno nalazi u položaju koji je diskriminirajući. Radi zaštite jednog od temeljnih ljudskih prava – prava na pošteno suđenje, raspravna nesposobnost u današnjoj sudskoj praksi podrazumijeva odgodu sudske rasprave do oporavka raspravne sposobnosti. Po nalogu suda, sudski vještak psihijatrijske struke postaje osoba zadužena za pregled okrivljenika i procjenu njegovog trenutnog duševnog stanja. Budući da dobar forenzičar treba poznavati relevantne pravne dokumente i primjere iz sudske prakse, dan je kratki prikaz pravnih aspekata raspravne sposobnosti. Isto tako, budući da prisutnost duševne bolesti ne podrazumijeva odmah i raspravnu nesposobnost, dani su i psihijatrijski aspekti s naglaskom na česte psihopatološke fenomene s prediktivnom vrijednošću u proglašenju okrivljenika raspravno nesposobnim.

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

27

Radoš, Iva, und Zorana Kušević. „Epidemiologija u dječjoj i adolescentnoj psihijatriji“. Medica Jadertina 52, Nr. 2 (26.08.2022): 121–28. http://dx.doi.org/10.57140/mj.52.2.5.

Der volle Inhalt der Quelle

Annotation:

Epidemiologija psihičkih poremećaja djece i adolescenata predstavlja važno područje u praćenju morbiditeta i planiranju zdravstvene zaštite ove populacije, kao i kapaciteta multimodalnog pristupa. Puno je manje istraživanja u tom području, nego u istom području kod odraslih. Malobrojna istraživanja upućuju na trend povećanja morbiditeta, a aktualna situacija pandemije COVID-19 predstavlja dodatni rizik.

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

28

Grđan, Kristijan. „Biomedicinska istraživanja u psihijatriji i pravo na autonomiju ispitanika“. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 38, Nr. 3 (2017): 1133–58. http://dx.doi.org/10.30925/zpfsr.38.3.8.

Der volle Inhalt der Quelle

Annotation:

Biomedicinska istraživanja važna su za razvoj znanosti, dijagnostiku i proizvodnju novih, učinkovitih metoda liječenja, sa što manje mogućeg rizika. Njihovo provođenje na ljudima otvara brojna etička pitanja. U skladu s recentnim razvojem zaštite ljudskih prava osoba s invaliditetom, sve se češće ističe pitanje informiranog pristanka kao jedno od ključnih kada se govori o istraživanjima na tim osobama. Zamjensko davanje informiranog pristanka za osobe koje nisu pri svijesti ili iz drugoga razloga nisu sposobne dati pristanak, vezano je uz brojne kontroverze zbog opasnosti od zloupotrebe njihovih prava. Recentni međunarodni dokumenti naglašavaju pravo na autonomiju osoba s invaliditetom te traže od država napuštanje skrbničkih sustava, što je veliki izazov, posebno u psihijatriji. Svrha je ovoga istraživanja utvrditi koliko se često provode biomedicinska istraživanja lijekova u psihijatriji u Europi te provesti komparativnu analizu zakonodavstva zemalja koje najviše provode takva istraživanja. Istražena je i situacija u Hrvatskoj te je dan osvrt na učinke zabrane zamjenskog odlučivanja. Rezultati su pokazali da se najviše biomedicinskih istraživanja u psihijatriji u Europi provodi radi Alzheimerove bolesti i demencija, gdje je pitanje informiranog pristanka posebno važno. Komparativna analiza pokazuje da je zamjensko davanje informiranog pristanka dopušteno samo iznimno, u istraživanjima koja se poduzimaju u terapeutske svrhe. Dobiveni rezultati istraživanja ukazuju na mogućnosti daljnjih reformi u hrvatskom pravu.

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

29

Šagud, Marina, Alma Mihaljević-Peleš, Bjanka Vuksan Ćusa und Martina Rojnić Kuzman. „Zavod za kliničku psihijatriju: jučer, danas i sutra“. Socijalna Psihijatrija 50, Nr. 2 (21.12.2022): 110–26. http://dx.doi.org/10.24869/psihei.2022.110.

Der volle Inhalt der Quelle

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

30

Šagud, Marina, Alma Mihaljević-Peleš, Bjanka Vuksan Ćusa, und Martina Rojnić Kuzman. „Zavod za kliničku psihijatriju: jučer, danas i sutra“. Socijalna Psihijatrija 50, Nr. 2 (21.12.2022): 110–26. http://dx.doi.org/10.24869/spsih.2022.110.

Der volle Inhalt der Quelle

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

31

Begić, Dražen. „Povezanost Katedre za psihijatriju i psihološku medicinu Medicinskog fakulteta s Klinikom za psihijatriju i psihološku medicinu Kliničkog bolničkog centra Zagreb“. Socijalna Psihijatrija 50, Nr. 2 (21.12.2022): 215–26. http://dx.doi.org/10.24869/spsih.2022.215.

Der volle Inhalt der Quelle

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

32

Opalić, Petar. „Institutional violence in psychiatry“. Socioloski godisnjak, Nr. 4 (2009): 77–92. http://dx.doi.org/10.5937/socgod0904077o.

Der volle Inhalt der Quelle

Annotation:

The introduction presents aspects of aggressive behavior of the mentally ill in various conditions and depending on the diagnosed psychic disorder. Social aspects of involuntary hospitalization of the mentally ill are presented in detail, in epidemiological, clinical psychiatric and general social context. The conclusion points to important considerations and measures to be taken by the society in order to reduce institutional violence in psychiatry.

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

33

Pavlović, Aleksandra, Dragan Pavlović, Sanja Totić, Maja Lačković, Marija Božić und Jelena Đorđević. „Citicoline in neurology and psychiatry“. Engrami, Nr. 00 (2024): 7. http://dx.doi.org/10.5937/engrami45-44417.

Der volle Inhalt der Quelle

Annotation:

Citicoline is a supplement-nootropic with potential applications in treating various neurological, psychiatric, and other conditions. There is experimental and clinical evidence of the benefits of citicoline in individuals after stroke, traumatic brain injury, and cognitive decline of various etiologies. Preclinical studies suggest that citicoline has neuroprotective and neurorestorative effects, which can be explained by its antioxidant, anti-inflammatory, and metabolic actions. Citicoline is necessary for the synthesis and stabilization of biological membranes, improves mitochondrial function, and is crucial in the synthesis of acetylcholine and other neurotransmitters in the central nervous system. No specific drugs are available for treating cognitive sequelae of stroke and traumatic brain injury. In experimental and clinical studies, citicoline has shown a safe profile with positive clinical effects on overall cognitive abilities, attention, executive function, and mood. There are also positive results of its use in patients with neurodegenerative diseases, although on a small number of participants. In psychiatry, the beneficial effects of citicoline on depression, negative symptoms of schizophrenia, and substance use disorders are described. This review provides an overview of the mechanisms of action of citicoline and summarizes the published research on its use in neurology and psychiatry.

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

34

Radionov, Tanja. „Povezanost religioznosti s tjelesnim i mentalnim zdravljem“. Obnovljeni život 77, Nr. 1 (09.02.2022): 93–103. http://dx.doi.org/10.31337/oz.77.1.7.

Der volle Inhalt der Quelle

Annotation:

Cilj je rada prikaz znanstvenih, teorijskih i kliničkih spoznaja o povezanosti religioznosti i zdravlja. Započeli smo prikazom znanstvenih istraživanja o pozitivnoj i negativnoj povezanosti religioznosti s tjelesnim i mentalnim zdravljem. Potom smo prikazali teorijske modele odnosa religioznosti i zdravlja s kompleksnim međuodnosom medijacijskih mehanizama. Znanstvene spoznaje našle su svoju primjenu u kliničkoj praksi, posebice psihijatriji. Na kraju je rada osvrt na buduća znanstvena istraživanja.

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

35

Brecic, Petrana. „Foreword of the Director of University Psychiatric Hospital Vrapče“. Socijalna psihijatrija 47, Nr. 3 (11.11.2019): 244–46. http://dx.doi.org/10.24869/spsih.2019.244.

Der volle Inhalt der Quelle

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

36

Đurđev, Branislav, Borislav Kapamadžija, Biljana Ostojić und Julijana Zlatanov-Bogunović. „Cooperation between a forensic psychiatry and the court“. Glasnik Advokatske komore Vojvodine 76, Nr. 9 (2004): 327–38. http://dx.doi.org/10.5937/gakv0409327d.

Der volle Inhalt der Quelle

Annotation:

In his everyday court activities a judge has to consult a forensic psychiatry court expert very often nowadays. There is a shortage in the current law regulations, however, in that field, according to law processing solutions. The relationship between a judge and a forensic psychiatry court experts is not defined completely according to problems because of different concepts concerning scientific approaches, and the low and psychiatric terminology - thus there is need for a further education in order to gain a better understanding. Discussing various questions and dilemmas that have emerged from such relationship, the author suggest a greater affirmation of a forensic psychiatry court expert sub-specialist that is the one of a neuropsychiatrist (psychiatrist) in the court, as well as introducing of private testifying which should be done at a participant's demand, which would improve the quality of testifying in general, by its corrective role. The authors also discuss the dangers of trial expertise, the question of conscious and unconscious manipulation, psychodynamic interaction between participants in the trial, of some illogical phenomenon according to premises needed for pronouncing security measures by No 63 and No 64 paragraph of OKZ SRJ as well as the question of testifying to an individual as a morally and guilt responsible person for the work, except in some extremely complicated cases or in imperative applications of complex diagnostic methods which require participation of other experts as well, including a medical board and institutional processing.

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

37

Cvetković, Srđan. „Ko je ovde lud? Primeri političke (zlo)upotrebe psihijatrije u SFRJ“. Istorija 20. veka 31, Nr. 2/2013 (01.08.2013): 145–64. http://dx.doi.org/10.29362/ist20veka.2013.2.cve.145-164.

Der volle Inhalt der Quelle

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

38

Arbanas, Goran. „DYNAMIC GROUP PSYCHOTHERAPY IN FORENSIC PSYCHIATRY“. Psihoterapija 34, Nr. 1 (03.08.2020): 31–49. http://dx.doi.org/10.24869/psihei.2020.31.

Der volle Inhalt der Quelle

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

39

Akrap, Leonida, Nenad Jakšić, Ana Čima Franc, Kornelija Oelsner, Trpimir Jakovina, Ida Šamanović, Zrinka Zarevski, Aleksandra Plavec und Ana Strahinja Ratković Uršić. „Psiholozi na Klinici za psihijatriju i psihološku medicinu Kliničkog bolničkog centra Zagreb“. Socijalna Psihijatrija 50, Nr. 2 (21.12.2022): 200–205. http://dx.doi.org/10.24869/spsih.2022.200.

Der volle Inhalt der Quelle

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

40

Nešić, Milica. „Psychiatric nosology in the light of evolution“. Engrami 44, Nr. 2 (2022): 34–45. http://dx.doi.org/10.5937/engrami44-40557.

Der volle Inhalt der Quelle

Annotation:

Evolution is under-studied in medicine, psychology, and neuroscience. For this reason, these disciplines are deprived of the important insights about the human brain. Our species has had a long and complex history which has shaped the current form and function of out mental apparatus. Indeed, many of our brain s features make sense only when compared to other animal species, especially those with which we share ancestry. This paper has two goals. The first one is to lay out the basic principles of evolution which have contributed to our species vulnerability to psychiatric disorders. The second goal is to consider the validity of current psychological concepts and classifications of psychiatric disorders in light of the most recent findings from evolutionary biology and neuroscience.

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

41

Božičević, Marija, Zoran Bradaš, Ljubica Dragija und Zdenka Aurer. „Razvoj sestrinstva na Klinici za psihijatriju i psihološku medicinu Kliničkog bolničkog centra Zagreb“. Socijalna Psihijatrija 50, Nr. 2 (21.12.2022): 187–99. http://dx.doi.org/10.24869/spsih.2022.187.

Der volle Inhalt der Quelle

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

42

Pavlović, Dragan, Aleksandra Pavlović und Jelena Đordević. „Omega 3 fatty acids in psychiatry: Myth and reality“. Engrami 42, Nr. 1 (2020): 44–57. http://dx.doi.org/10.5937/engrami2001044p.

Der volle Inhalt der Quelle

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

43

Velimirović, Irena, Mirta Vranko, Martina Ferić und Tihana Jendričko. „Burnout Syndrome in Mental Health Professionals: psychiatric hospital setting“. Alcoholism and psychiatry research : Journal on psychiatric research and addictions 53, Nr. 2 (15.12.2017): 123–38. http://dx.doi.org/10.20471/dec.2017.53.02.03.

Der volle Inhalt der Quelle

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

44

Bjezancevic, Marina, Ivana Groznica Hrzic, Zlatna Andrakovic, Vlatka Kovac, Stanislav Rogulja und Katarina Dodig-Curkovic. „Rare Syndromes in Child and Adolescent Psychiatry: Three Case Reports“. Socijalna psihijatrija 48, Nr. 3 (07.01.2021): 344–55. http://dx.doi.org/10.24869/spsih.2020.344.

Der volle Inhalt der Quelle

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

45

Duišin, Dragana. „Variability in the concept of beauty and ugliness: Implications for clinical psychiatry“. Engrami 42, Nr. 1 (2020): 58–67. http://dx.doi.org/10.5937/engrami2001058d.

Der volle Inhalt der Quelle

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

46

Smiljanić, Damir. „„Handle, wie Dir Dein Dämon vorschreibt!““. Synthesis philosophica 35, Nr. 1 (21.09.2020): 63–78. http://dx.doi.org/10.21464/sp35104.

Der volle Inhalt der Quelle

Annotation:

U članku će biti riječi o burnom životu njemačkog pisca, esejista i satiričara Oskara Panizze (1853. – 1921.), kao i o njegovu sukobu sa zakonom i vlašću, zbog čega je morao provesti godinu dana u zatvoru. Balansirajući na granici između stvarnog i iluzornog, genijalnosti i ludila, ovaj karizmatični autor proživio je život pun proturječja: započeo je kao liječnik za mentalne bolesti, postao pisac, a svoju životnu odiseju okončao kao pacijent u sanatoriju. Nadovezujući se na Maxa Stirnera, Panizza je zastupao iluzionizam kao legitiman pogled na svijet: halucinacija je ono stvarno, a stvarnost samo umišljena. U članku će se pokazati da se ne radi o stvaratelju pomračenog uma, već o nekome tko je preispitivao granicu između normalnog i nenormalnog, u izvjesnom smislu anticipirajući nadolazeću kritiku normativnih postavki institucionalne psihijatrije.

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

47

Pavlović, Marko, Martina Krešić Ćorić, Katica Nikolić, Nataša Dodoš, Krešimir Grbavac, Romana Babić, Sanjin Lovrić, Bojan Bender, Sanja Burić und Dragan Babić. „POJAVNOST SUICIDALNOSTI U BOLESNIKA HOSPITALIZIRANIH NA KLINICI ZA PSIHIJATRIJU SKB MOSTAR U PERIODU 2004.-2013.“ Zdravstveni glasnik, Nr. 3 (31.05.2016): 26–35. http://dx.doi.org/10.47960/2303-8616.2016.3.26.

Der volle Inhalt der Quelle

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

48

Licul, Roberto, und Ika Roncevic-Grzeta. „Perceived Self-Stigmatization of Patients Hospitalized at Psychiatry Department of Clinical Hospital Centre Rijeka“. Socijalna psihijatrija 47, Nr. 4 (30.12.2019): 433–48. http://dx.doi.org/10.24869/spsih.2019.433.

Der volle Inhalt der Quelle

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

49

Puljić, Želimir. „Rudolf Allers (1883.–1963.)“. Obnovljeni život 77, Nr. 4 (05.10.2022): 521–33. http://dx.doi.org/10.31337/oz.77.4.7.

Der volle Inhalt der Quelle

Annotation:

Rudolf Allers rođen je u Beču 13. siječnja 1883. godine. Završio je medicinu i studij psihijatrije. Uočio je da se moderna psihologija temelji na scientizmu i materijalizmu, pa je studirao filozofiju u Milanu i “otkrio Tomu Akvinskoga i skolastičku filozofiju”. Došao je do uvjerenja da se uz pomoć filozofije može izbjeći krive stavove o čovjeku u psihologiji, posebice u psihoanalizi. Tvrdio je da psihologija nije nastala u “laboratoriju” Wilhelma Wundta ni “na kauču” Sigmunda Freuda, nego u grčkoj filozofskoj misli prije Krista. Savršenije izričaje stekla je kod kršćanskih pisaca srednjega vijeka. Premda je u 20. stoljeću u psihologiji prevladavao duh pozitivizma koji “odbacuje metafiziku”, Allers je bio iznimka. Po načelima “vječne filozofije” stvarao je “psihološku utopiju”. Priželjkivao je i poticao znanstvenike neka umrežavaju psihologiju i filozofiju. Isticao je da čovjek u sebi nosi svoju budućnost “u formi ideala, nadanja i zadataka, ciljeva i neostvarenih mogućnosti”.

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

50

Crnjac, Ivan, Slaven Krtalić und Marijan Jozić. „Tjelesno vježbanje u osoba s mentalnim poremećajima“. Edukacija, rekreacija, sport 32, Nr. 45 (25.10.2023): 41–48. http://dx.doi.org/10.54478/ers.32.45.7.

Der volle Inhalt der Quelle

Annotation:

Tjelesno vježbanje u osoba s mentalnim poremećajima predstavlja važan aspekt njihove skrbi i liječenja. Mentalni poremećaji, a posebno psihotični poremećaji poput shizofrenije, imaju ozbiljne posljedice na funkcioniranje pojedinca, uzrokujući radno onesposobljenje i negativne tjelesne učinke. Pravodobno otkrivanje i liječenje ovih poremećaja izazov su suvremene psihijatrije, s obzirom na njihovu prevalenciju i kronični tijek. Vježbanje i/ili kineziološka rekreacija ima izuzetno važnu ulogu u poboljšanju zdravlja i kvalitete života osoba s mentalnim poremećajima. Tjelesna aktivnost pomaže podizanju razine serotonina i endorfina, što dovodi do osjećaja blagostanja i smanjenja emocionalnog disbalansa. Osim toga, vježbanje razvija tjelesnu kondiciju, funkcionalnost, motoričke vještine i kognitivne sposobnosti. Ono također smanjuje anksioznost, depresiju te pomaže u upravljanju stresom. Domaći radovi, a posebno strana istraživanja naglašavaju važnost tjelesne aktivnosti kao komplementarnog pristupa medikamentoznoj terapiji koja je osnova liječenja takvih poremećaja, pružajući osnovu za daljnje istraživanje i primjenu vježbanja u skrbi za osobe s mentalnim poremećajima.

APA, Harvard, Vancouver, ISO und andere Zitierweisen

Wir bieten Rabatte auf alle Premium-Pläne für Autoren, deren Werke in thematische Literatursammlungen aufgenommen wurden. Kontaktieren Sie uns, um einen einzigartigen Promo-Code zu erhalten!