Zeitschriftenartikel zum Thema „Pobjeda“
Um die anderen Arten von Veröffentlichungen zu diesem Thema anzuzeigen, folgen Sie diesem Link: Pobjeda.
Geben Sie eine Quelle nach APA, MLA, Chicago, Harvard und anderen Zitierweisen an
Machen Sie sich mit Top-47 Zeitschriftenartikel für die Forschung zum Thema "Pobjeda" bekannt.
Neben jedem Werk im Literaturverzeichnis ist die Option "Zur Bibliographie hinzufügen" verfügbar. Nutzen Sie sie, wird Ihre bibliographische Angabe des gewählten Werkes nach der nötigen Zitierweise (APA, MLA, Harvard, Chicago, Vancouver usw.) automatisch gestaltet.
Sie können auch den vollen Text der wissenschaftlichen Publikation im PDF-Format herunterladen und eine Online-Annotation der Arbeit lesen, wenn die relevanten Parameter in den Metadaten verfügbar sind.
Sehen Sie die Zeitschriftenartikel für verschiedene Spezialgebieten durch und erstellen Sie Ihre Bibliographie auf korrekte Weise.
1
Birač, Dimitrije. „Sovjetska industrijalizacijska debata“. Ekonomski pregled 72, Nr. 5 (2021): 718–49. http://dx.doi.org/10.32910/ep.72.5.4.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
U radu se analizira sovjetska debata o industrijalizaciji, posebno sukob dvojice njenih protagonista – Preobraženskog i Buharina. Period sovjetske debate, 1922/23-1927/28, bio je najdinamičniji i najkreativniji period sovjetske ekonomske misli, ali i pun proturječja. Njegov kraj bio je presudni moment jačanja procesa iz kojih će se kasnije razviti staljinizam. Utoliko je značajnija borba političkih i ekonomskih ideja između teorijsko-ideoloških struja boljševičke partije, personificiranih u likovima dvojice glavnih partijskih ekonomista. Osnovna je teza rada da je pobjeda Buharinovih ekonomskih pogleda u konačnici vodila ukidanju nove ekonomske politike i nasilnoj kolektivizaciji, odnosno rupturi radničko-seljačkog saveza, iako to nije bila Buharinova namjera niti cilj njegove politike. Usporedno s time, poraz Preobraženskog označio je pobjedu teorije socijalizma u jednoj zemlji. U tom smislu, ove činjenice pružaju ponešto drugačije pojašnjenje historijske uloge Buharina i Preobraženskog od onih koje im se često pripisuju.
2
Jašović, Golub. „Contribution to the study of geographical vocabulary, antroponymy and toponomy in Mirko Banjević's poem 'Sutjeska'“. Bastina, Nr. 53 (2021): 29–39. http://dx.doi.org/10.5937/bastina31-31193.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
This paper deals with geography lexics and terminology found in a Mirko Banjević poem Sutjeska. This poem has been published several times. It was published just after the First World War for the first time in 1946 by "Pobjeda" from Podgorica, and then it was published by publishing house "Rad" from Belgrade in 1953, publishing house "Kosmos" from Belgrade in 1958 and finally by Yugoslav academy of sciences and arts from Zagreb in 1961. Materials used in this paper came from the Kosmos edition from 1961.
3
Jokić, Jovan, und Sandra Martinčić-Ipšić. „Primjena šume slučajnih stabala za predviđanje ishoda šahovske partije reprezentirane kompleksnom mrežom“. Zbornik Veleučilišta u Rijeci 7, Nr. 1 (2019): 31–52. http://dx.doi.org/10.31784/zvr.7.1.4.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Cilj je ovog rada izgraditi model vrednovanja šahovskih pozicija koji se temelji na informacijama dobivenima iz mrežnih značajki pozicija šahovskih figura na ploči. Međusobni odnosi figura, kao i odnosi figura i polja koja zauzimaju, a koji opisuju određene taktičke i strateške elemente šahovske partije, mogu se modelirati kompleksnom mrežom. Ovim je radom pokazano kako upotrebom samo određenih mjera koje opisuju strukturu kompleksne mreže možemo naučiti klasifikator pozicija koji može predvidjeti krajnji ishod partije bolje od klasične Shannonove evaluacijske funkcije. Shannonova evaluacijska funkcija kvantificira materijalno stanje na ploči obiju strana u šahovskoj igri, mobilnost figura, sigurnost kralja te kvalitetu pješačke strukture. Računalni model koji klasificira na ulazu ima vektore značajki određene iz četiri vrste mreža (mreža podrške, mreža mobilnosti, pozicijska mreža, mreža praćenja) konstruiranih iz baze majstorskih partija, od kojih svaka modelira određeni aspekt šahovske igre. Vektor značajki sadrži značajke dobivene izračunom različitih mjera strukture mreže. Za određivanje značajki prema važnosti, kao i klasifikacijski postupak ishoda igre, upotrebljava se šuma slučajnih stabla. Nadalje, eksperimentalno se određuju osnovne evaluacije statičkih pozicija u šahovskim partijama pomoću Stockfish šahovskog programa. Nakon toga, značajke te pripadne evaluacijske ciljne klase (pobjeda bijelog, pobjeda crnog igrača ili remi) udružuju se u ulazne vektore za učenje modela klasifikacije pozicija, čiji se rezultati uspoređuju sa Shannonovom evaluacijskom funkcijom. Pokazano je kako predložena metoda vrednovanja temeljena na informacijama o strukturi mreže daje bolje rezultate (75 % točnosti) od klasične Shannonove evaluacijske funkcije (52 % točnosti) za testnu bazu partija.
4
Bušatlić, Ismet, und Hamza Lavić. „Datiranje kurʼanskim tekstom“. Anali Gazi Husrev-Begove biblioteke 29, Nr. 43 (31.12.2022): 51–62. http://dx.doi.org/10.51719/25663267.2022.29.43.51.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Ovim radom obuhvaćeni su primjeri tariha izrečeni kurʼanskim tekstom u povodu ostvarenih pobjeda u ratovima, završetka gradnji mesdžida i džamija, škola (muallimhana), biblioteka i vodovoda (šadrvana i česama), te smrti muderrisa. U svakom od navedenih slučajeva godina u kojoj se to dogodilo iskazana je brojčanom vrijednošću arapskih grafema sadržanih u odabranom kurʼanskome tekstu. Sadržaj teksta ujedno ukazuje na rezultat događaja, vrstu, svrhu i namjenu građevine za koju je tarih izrečen, a zbir brojčanih vrijednosti arapskih slova, u tarih ukomponovanog kurʼanskog teksta po sistemu ebdžed, sadrži hidžretsku godinu u kojoj se događaj zbio. Radom su obuhvaćeni tarihi povodom gradnje dva mesdžida, džamije, mekteba, biblioteke, šadrvana, dvije česme, godine osvajanja Janoka i smrti jednog muderrisa.
5
Neagoe, Alexandru. „Simboli sukoba i nade“. Kairos 11, Nr. 2 (07.12.2017): 199–207. http://dx.doi.org/10.32862/k1.11.2.3.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Ovaj članak donosi analizu upotrebe simbola u knjigama Daniel i Otkrivenje. Prvi dio studije procjenjuje razinu tematskog jedinstva, za koje se može reći da postoji između dvije knjige (s obzirom na njihov zajednički književni žanr). U drugom dijelu članka istražuju se različite uloge koje simbolizam igra u ove dvije knjige. Konačno, završni dijelovi ujedinjuju nalaze istraživanja, ukazujući na to kako je, unatoč složenom simbolizmu u knjigama Daniela i Otkrivenja, moguće o njima govoriti (pojedinačno i skupno) kao o knjigama koje imaju jedinstvenu poruku koja bi se mogla opisati kao pobjeda dobra nad zlom, ili točnije, kao suverenost Boga u svijetu u kojem izgleda da prevladava zlo. Istodobno, ta jedinstvena poruka može za određene skupine i okruženja poprimiti širok raspon posebnih značenja.
6
Singbo, Odilon-Gbènoukpo. „Postsmrtno stanje: metafizičko-eshatološke ambicije transhumanizma“. Filozofska istraživanja 40, Nr. 2 (20.08.2020): 251–67. http://dx.doi.org/10.21464/fi40203.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
U radu se ispituju metafizičke i eshatološke implikacije transhumanizma, osobito u svjetlu njegove ideje o besmrtnosti ljudske vrste. Kroz jezgrovit prikaz povijesnog okvira pojave transhumanističkog pokreta, rad ističe njegove glavne karakteristike kao što su poboljšanje čovjeka, nadilaženje ljudskoga i pobjeda inherentnih čovjekovih nedostataka pomoću suvremenih grana znanosti te suvremene tehnike. Navedene karakteristike pomažu u shvaćanju metafizike i eshatologije na način kako ih formiraju neki aspekti transhumanizma. Upravo su ti aspekti po svojim načelima nedvojbeno tehničke i sekularne naravi jer se odmiču od religioznog shvaćanja ljudskih čežnji i smrti. Često se smrt shvaća kao greška, a proces starenja kao patološko, ponižavajuće, ali izlječivo stanje. Transhumanizam na taj način označava kraj humanističko-transcendentalne perspektive o slobodnom subjektu stvorenom dobrotom i spašenom ljubavlju Boga u otajstvu Isusa Krista. Kroz rad se argumentira da tehnokratska rješenja ne mogu ispuniti temeljne ljudske čežnje.
7
Mijić, Linda, und Anita Bartulović. „Grčki i latinski frazemi s toponimskom i etnonimskom sastavnicom“. Croatica et Slavica Iadertina 17, Nr. 1 (14.01.2022): 105–37. http://dx.doi.org/10.15291/csi.3519.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Mnogi frazemi motivirani nekim antičkim događajem ili ličnošću, koji mogu biti ili povijesni ili mitološki, postali su općeeuropski te je njihovo značenje kao i pozadinska slika posve jasno (npr. trojanski konj, gordijski čvor, Ahilova peta, Pirova pobjeda itd.). Međutim, zbog fragmentarne sačuvanosti antičkih književnih i leksikografskih izvora frazemima s toponimskom i etnonimskom sastavnicom ponekad je teško u potpunosti odrediti kontekst pozadinske slike motivirane nekim manje poznatim kulturnim i geografskim osobitostima, mitološkim prizorima ili povijesno-političkim događajima i odnosima. U radu se na temelju leksikografske građe kontrastivno analiziraju grčki, latinski i njima podudarni hrvatski frazemi s navedenim sastavnicama. Semantičkom i konceptualnom analizom objašnjavaju se sličnosti i razlike u motivaciji, pozadinskoj slici i značenju pojedinih frazema grupiranih u različite koncepte, tj. predodžbe o određenoj izvanjezičnoj stvarnosti. Kontrastivna je analiza pokazala da većina frazema u analiziranome korpusu ima potpunu desemantizaciju i antropocentričnu usmjerenost te da su motivacijski neprozirni nacionalni frazemi s etnonimskom i toponimskom sastavnicom uglavnom negativno konotirani.
8
Herman Duvel, Maja, und Anto Gavrić. „Toma Akvinski o odnosu dobra i zla u stvorenome svijetu“. Filozofska istraživanja 41, Nr. 2 (09.07.2021): 415–31. http://dx.doi.org/10.21464/fi41212.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Cilj je ovoga rada pokazati da Toma Akvinski problem zla promišlja ne samo kao pitanje zla u njemu samome nego i u puno širem kontekstu Božjeg stvarateljskog djela i providnosnog upravljanja te na taj način dokazuje da činjenica postojanja zla u svijetu nije održiv argument protiv Božjeg postojanja. Naime, za Tomu Akvinskog zlo nije nešto, nekakvo biće sa svojom biti i naravi, nego je ono lišenost dobra, nedostatak onoga dobra koje je neko biće po naravi dužno imati. Zlo ima dobro za svoj subjekt, objekt i uzrok, a može na koncu imati i dobro kao svoj učinak. Takva potpuna uronjenost i ovisnost zla o dobru kazuje da je ontološki status zla s jedne strane realan, a s druge strane da nije apsolutan. Zlo ne može postojati od sebe, po sebi i za sebe. Ono je pod svakim vidom podređeno dobru. Takav statuszla postaje još očitiji u Akvinčevu osvrtu na odnos zla i apsolutnog dobra koje je Bog. Bog je onaj koji jest u apsolutnom smislu, a zlo postoji samo u odnosu na dobro koje je Božje stvorenje. Propadanje stvari je tek posljedica Božjeg stvaranja dobrog svijeta u kojemu postoje bića koja mogu biti deficijentna u dobru, što ona ponekad i jesu. To znači da Bog ne želi zlo, nego ga na neki način dopušta dok sve providnosno upravlja k dobru koje je on sam. Naime, Bog je toliko svemoguć da dopuštajući zlo može ostvariti i veća i brojnija dobra. U djelu Božjega upravljanja svijetom čovjek zauzima posebno mjesto jer je sposoban za osobni odnos s Bogom. No čovjek se slobodnom voljom može i odmetnuti od poretka i pravila koji ga vodi sjedinjenju s njegovim krajnjim dobrom koje je Bog. Takav čin se naziva moralno zlo krivnje ili grijeh. Toma Akvinski primjer i uzor pobjede dobra nad zlom nalazi u liku pravednog i nevinog Joba koji je, upravo zahvaljujući iskustvu strahovitoga zla, shvatio da Bog beskrajno transcendira ljudsku spoznaju, bitak i moć, te da bi svako pripisivanje zla Bogu bilo ludost, a svako nijekanje Božjega postojanja zbog zla koje ga je zadesilo bezumlje. Job je shvatio da Božja pravednost i logos vladaju svime i da je konačna pobjeda dobra sigurna.
9
Greblo Jurakić, Zrinka, und Gordana Keresteš. „Druga strana medalje“. Psihologijske teme 26, Nr. 2 (2017): 377–96. http://dx.doi.org/10.31820/pt.26.2.6.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
U sportu se pobjeda i poraz uobičajeno smatraju najrelevantnijim kriterijem procjene kompetentnosti sportskih trenera. Posljedično, negativna se ponašanja trenera nerijetko ignoriraju, što naročito dolazi do izražaja u slučajevima kada su takvi oblici ponašanja povezani sa sportskim uspjehom. S obzirom na to da su postojeći mjerni instrumenti dominantno namijenjeni procjeni pozitivnih aspekata trenerova stila rukovođenja, osnovni je cilj istraživanja bio konstruirati i validirati Upitnik negativnog ponašanja trenera (UNPT). Dodatni je cilj bio ispitati razlikuju li se sportaši timskih i individualnih sportova u percepciji trenerova ponašanja. Upitnik NPT sastoji se od 13 čestica raspoređenih na tri podljestvice: Neosjetljivost za osobnu dobrobit sportaša, Negativna povratna informacija i Usmjerenost na rezultat. U istraživanju u kojem su utvrđene psihometrijske karakteristike upitnika (faktorska struktura, pouzdanost, osjetljivost, konvergentna i divergentna valjanost) sudjelovali su studenti i studentice Kineziološkog fakulteta (n=181). Rezultati istraživanja pokazali su da je UNPT valjan i pouzdan mjerni instrument koji se može koristiti u različitim istraživanjima u području sporta. Sukladno očekivanjima, veća zastupljenost negativnih i manja zastupljenost pozitivnih ponašanja trenera utvrđena je kod sudionika timskih sportova. Rezultati upućuju na potrebu za daljnjim istraživanjem uzroka, korelata i posljedica različitih oblika ponašanja sportskih trenera.
10
Lacković, Krešimir, Ivan Pavić und Gordana Tkalec. „UTJECAJ USPJEHA U SPORTU NA MEDIJSKO PRAĆENJE“. South Eastern European Journal of Communication 5, Nr. 1 (30.06.2023): 55–68. http://dx.doi.org/10.47960/2712-0457.2023.1.5.55.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Sport je jedna od rijetkih rubrika u medijima u kojoj „dobra vijest“ povećava zanimanje publike za sportski sadržaj. Pobjeda i ostvareni rezultati u sportu smatraju se dobrim vijestima koje su sve manje zastupljene u suvremenim medijima. Cilj je rada prikazati utjecaj sportskoga uspjeha na medijsko praćenje i povećano zanimanje u medijima na primjerima ostvarivanja značajnih sportskih rezultata. Glavna je hipoteza rada da ostvaren uspjeh u sportu povećava zanimanje publike. U tome su smislu definirani sportski uspjeh te postupci i tehnike stvaranja publiciteta sportaša i sportskih organizacija, što je preduvjet za kasnije istraživanje. U radu su analizirani različiti mediji i njihov sadržaj za vrijeme natjecanja u kojima su hrvatski sportaši ostvarili sportski uspjeh. Uz to analizirana je čitanost tekstova objavljenih tijekom sličnih natjecanja u kojima je očekivani rezultat izostao. Osim analize sadržaja hrvatskih medija za potvrdu hipoteze preuzete su i analize iz drugih internetskih izvora. Uz metodu analize sadržaja primijenjene su kvantitativna i komparativna metoda s egzaktnim podatcima. U manjoj mjeri korištena je kvalitativna metoda kako bi se u tekstovima prepoznao uspjeh ili neuspjeh kao dobra ili loša vijest. Rezultati i rasprava pokazuju ispravnost cilja istraživanja i postavljene hipoteze. Ključne riječi: sportski mediji, uspjeh, publicitet praćenost, google trends
11
Rabrenovic, Dragic. „Influence of the political PR on the editorial policies of Montenegro dailies case studies of the dailies Pobjeda, Dan, Vijesti and Dnevne novine“. Kultura, Nr. 139 (2013): 117–41. http://dx.doi.org/10.5937/kultura1339117r.
Der volle Inhalt der Quelle
12
Lazarević, Radmila. „WORD-FORMATION PRODUCTIVITY OF ABBREVIATIONS IN ITALIAN AND SERBIAN / MONTENEGRIN: DERIVATION BY SUFFIXATION“. Folia linguistica et litteraria XIII, Nr. 39 (Februar 2022): 207–25. http://dx.doi.org/10.31902/fll.39.2022.11.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
The research is focused on the comparison between the abbreviations in modern Italian and those in Serbian and Montenegrin language, as stems for derivation by nominal, adjectival, and verbal suffixes. The approach is contrastive, and for the corpora were used mostly materials extracted from the daily press, as well as dictionaries of neologisms in the case of Italian corpus. For the Italian corpus, the dictionaries used were Neologismi: Parole nuove dai giornali (2009) by Istituto Treccani, with an updated online version of that dictionary on the publisher’s site https://www.treccani.it/magazine/lingua_italiana/neologismi/, as well as the database ONLI: Osservatorio Neologico della Lingua Italiana (https://www.iliesi.cnr.it/ONLI/), which collects materials mostly from daily and weekly press. Several studies on abbreviations were also very helpful as the source for examples of suffixation. Serbian and Montenegrin press was analyzed as one corpus, as there are virtually no differences between these languages as far as abbreviations are concerned. The latter corpus relies mostly on online versions of Serbian and Montenegrin daily press (Vijesti, Pobjeda, Dan, Novosti, Telegraf, Politika, and so on), with several examples taken from social media, blogs and web portals, for the most part through the web site Kontekst.io (https://www.kontekst.io/) which for Serbian corpus uses database srWaC (Serbian Web, https://www.clarin.si/noske/run.cgi/corp_info?corpname=srwac&struct_attr_ stats=1&subcorpora=1). As in printed Serbian and Montenegrin literature were found only older and, in some cases, outdated examples, it was necessary to complement this corpus with newer and more up-to-date materials. In the corpora analysis, neologisms derived from acronyms by suffixation were of particular interest, as an indicator of vitality and productivity of these lexical items in modern language. As they become more and more present in modern languages, this traditional approach to abbreviations as a marginal anomaly should be revised. It is necessary to establish consistent rules of writing and pronouncing for some acronyms, as well as to meet the requirements of everyday use which their limited inflection and morphosyntactic irregularity can complicate. Although their form does not conform to the rest of the language system, their use is becoming more frequent and encompassing, and the number of derivations from the most used and present abbreviations keeps growing. In both Serbian and Montenegrin linguistics, the research of abbreviations has merely started as far as word formation is concerned. Therefore, this field offers a lot of potential for further research, especially if one observes the daily influence of extralinguistic context on the changes in modern language.
13
Cajner Mraović, Irena. „Uloga naglašavanja važnosti pobjede u odnosu između emocionalnog nasilja i treniranja usprkos boli“. Zbornik sveučilišta Libertas 8, Nr. 9 (28.12.2023): 333–48. http://dx.doi.org/10.46672/zsl.8.9.22.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Given the presence of emotional violence in sports and the negative consequences it has on athletes, this study aims to examine the frequency of emotional violence against athletes in the City of Zagreb and to determine the role of the attitude that victory is the only thing valid in the relationship between exposure to emotional violence and perseverance in training despite the pain. In the research a total of 153 athletes from the City of Zagreb, by filling out a questionnaire, assessed the frequency of exposure to various forms of emotional violence and their perseverance in training despite the pain and the attitude that victory is the only thing worthwhile. The results indicate that the athletes from the City of Zagreb are exposed to various forms of emotional violence. The mediation effect analysis explained the relationship between exposure to emotional violence and training despite the pain in such a way that exposure to emotional violence is associated with the attitude that victory is the only thing worthwhile, which encourages athletes to persevere in training despite the pain. The results indicate the importance of changing the emphasis in sports from victory and results to the coaching process itself.
14
Kelam, Ivica. „A brief historical overview of bioethical activism in Croatia“. JAHR 11, Nr. 2 (2020): 547–58. http://dx.doi.org/10.21860/j.11.2.13.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
There has been a universal agreement in the last couple of decades that bioethics education at all levels should be provided to citizens through the adoption of the Universal Declaration on the Human Genome and Human Rights by the UNESCO General Conference in 1997 and by the United Nations General Assembly in 1998. The work of bioethical educators in moral and (bio)ethical values was applied to the issues raised by modern science and technology. The process of learning is also recognized as being the result of complex interacting influences. Teaching in a bioethical context must recognize these interconnections because of the internal application to and impact on peoples’ lives. Furthermore, teaching in a bioethical context needs to use pedagogies that engage students in participatory activities to enable the development of multiple dimensions of knowledge. These dimensions include the scientific content as well as the personal, social, and emotional aspects associated with any particular bioethical issue. Therefore, it is crucial to highlight the importance of focusing on the nature of the controversy, recognizing that opinions are based on particular worldviews and critical reflection of personal views, as well as promoting open-mindedness or willingness to accommodate new views and develop a new bioethical perspective on life. The paper presents several examples of bioethical activism in Croatia that provided an impetus for teaching students in bioethical activism at the Faculty of Education. I will mention an example of the inclusion of the NGO Pobjede in a bioethical course on the subject of the ethical relation to animals. An example of NGO Pobjede activity was a stimulating example of bioethical activism for students.
15
Galić, Gabriela, und Domagoj Bebić. „Politička komunikacija kandidata na društvenim mrežama na hrvatskim predsjedničkim izborima 2019./2020.“ Medijske studije 12, Nr. 23 (23.07.2021): 78–102. http://dx.doi.org/10.20901/ms.12.23.5.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Porast „politike usmjerene na kandidata“ utjecao je na promjenu u komunikacijskim strategijama političara koji se sve češće koriste tehnikama privatizacije politike za zbližavanje s biračima. Društvene mreže pokazale su se kao idealan kanal za „smekšavanje“ njihovih imidža. Cilj je ovog rada istražiti jesu li se kandidati, i u kojoj mjeri, na hrvatskim predsjedničkim izborima 2019./2020. koristili društvenim mrežama za privatizaciju, odnosno personalizaciju politike. Metodom analize sadržaja utvrđeno je da su kandidati u svojim objavama u značajnoj mjeri koristili tehnike privatizacije politike kako bi se prikazali kao „jedni od nas“. Pobjedu na izborima odnio je Zoran Milanović koji je u potpunosti vodio personaliziranu kampanju u kojoj je najčešće naglašavao svoj osebujni karakter i svoje privatne osobine.
16
Horvat, Marijana, und Ljiljana Šarić. „Instrumental u hrvatskim gramatikama do kraja 19. stoljeća s naglaskom na komitativnosti i instrumentalnosti“. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 47, Nr. 2 (2021): 285–314. http://dx.doi.org/10.31724/rihjj.47.2.2.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
U ovom radu razmatramo komitativnost i instrumentalnost kao semantičke kategorije te kako su obrađene u odabranim hrvatskim gramatikama od prve hrvatske gramatike, Kašićevih Institutiones linguae Illyricae (1604), do konca 19. stoljeća, odnosno do pojave Maretićeve Gramatike i stilistike hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika (1899) i pobjede hrvatskih vukovaca, što je utjecalo na promjenu dotadašnje jezične norme. Temeljno je pitanje kojim se bavimo u kontekstu razmatranih gramatika naznačuju li gramatički opisi podudaranje značenja komitativnost i instrumentalnost ili ih jasno razdvajaju. Na teorijskoj je razini podudaranje i preplitanje dvaju značenja objašnjivo postojanjem jedne šire konceptualne domene koja obuhvaća i društvo i sredstvo. Istraživanja, međutim, upućuju i na važnost jezičnoga kontakta, pa je dodatno pitanje odražavaju li se u gramatikama utjecaji (gramatičkih opisa) drugih jezika.
17
Slavić, Dean. „Budakova Anera kao moliteljica i junakinja“. Diacovensia 28, Nr. 3 (2020): 361–84. http://dx.doi.org/10.31823/d.28.3.4.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Roman je naglašeno hibridni žanr koji može sadržavati i elemente tragedije. Molitelj /suppliant/ u tragedijama i tragičnim naracijama redovito ispunjava četiri uvjeta: a) žensko je biće ili je osoba podređena u društvu; b) prijeti joj nasilje i često smrt; c) ne može govoriti ili ne može prenositi obavijesti; d) nije ni protagonist ni antagonist. Anera iz romana Ognjište književnika Mile Budaka zadovoljava nabrojene uvjete, s time što dijelom odstupa u posljednjem. Ona dobiva veliku količinu prostora u romanu i inteligencijom je bliska protagonistu Lukanu. Anera također dobrim dijelom ispunjava uvjete koje Lynette Porter postavlja pred junaka, no nedostaje joj element pobjede nad zlom koju ostvaruje protagonist Lukan. S Anerina bi stajališta Ognjište bilo tragedija osvete – ali njezine karakteristike ne određuju roman u žanrovskoj cjelini.
18
Pelc, Milan. „Senta, Petrovaradin, Beograd: tri pobjede Eugena Savojskog nad Osmanlijama na slikama i grafikama Jana van Huchtenburgha“. Radovi Instituta za povijest umjetnosti, Nr. 46 (Dezember 2022): 41–58. http://dx.doi.org/10.31664/ripu.2022.46.03.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Nizozemski slikar i grafičar Jan van Huchtenburgh naslikao je između 1712. i 1720. po narudžbi Eugena Savojskog deset prikaza njegovih najslavnijih bitaka u tehnici ulja na platnu (danas u Musei reali, Galleria Sabauda, Torino). U suradnji s francuskim spisateljem i kroničarem cara Karla VI., Jeanom Dumontom, Huchtenburgh je 1720. u Hagu objavio luksuznu monografiju posvećenu Eugenovim bitkama pod naslovom Batailles Gagnées par le Serenissime Prince Fr. Eugene De Savoye Sur Les Ennemis De La Foi, Et sur ceux de L’Empereur & de L’Empire, en Hongrie, en Italie, en Allemagne & aux Pais-Bas, ilustriranu bakroreznim reprodukcijama navedenih slika, zemljovidima i planovima bojišta u dekorativnom okvirima sa simboličkim motivima. U ovom radu interpretirane su slike i grafike uz tri bitke protiv Osmanlija, osobito važne za sudbinu Ugarskog Kraljevstva: bitka kod Sente (1697.), bitka kod Petrovaradina (1716.) i bitka kod Beograda (1717.). Huchtenburghove slike povezane su s ilustracijama u Dumont-Huchtenburghovoj monografiji od kojih su neke kao zasebni grafički listovi, izvađeni iz primjeraka knjige, sačuvane u hrvatskim zbirkama. Ta je slikovna građa interpretirana kao semantička cjelina koja odražava slikarovu “teoriju” prikazivanja bitaka. Istodobno, manipulirajući analitičkim elementima bitke, slikar u duhu barokne vizualne retorike slavi princa Eugena kao neustrašivog vojskovođu i pobjednika nad neprijateljima carstva i kršćanstva.
19
Vidulin, Sabina, Marlena Plavšić und Valnea Žauhar. „Usporedba spoznajnog i emocionalnog aspekta slušanja glazbe u glazbeno-pedagoškom kontekstu osnovne škole“. Metodički ogledi 26, Nr. 2 (11.05.2020): 9–32. http://dx.doi.org/10.21464/mo.26.2.4.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Cilj je slušanja glazbe u školi oblikovati kulturno-umjetnički svjetonazor učenica i učenika te doprinijeti njihovom estetskom odgoju. U hrvatskim osnovnim školama realizira se prema tzv. standardnom modelu kojemu je težište na spoznajnoj dimenziji. Kako bi se povećali pozornost, motivacija, slušalačke navike i prihvaćanje umjetničke glazbe, predlaže se spoznajno-emocionalni pristup koji višemodalno povezuje glazbene i izvanglazbene sadržaje. Cilj istraživanja bio je usporediti utjecaje spoznajno-emocionalnog i standardnog pristupa u nastavi glazbene kulture na spoznajni i emocionalni aspekt slušanja glazbe. Sudjelovalo je 557 učenika i učenica iz 30 petih razreda. Slušali su Hačaturjanovu Maskaradu, Beethovenovu Wellingtonovu pobjedu, Rimski Korsakovljevu Šeherezadu i Fauréovu Pavanu te odgovarali na pitanja vezana za spoznajni i emocionalni aspekt slušanja glazbe. Petnaest razreda imalo je nastavu po standardnom, a 15 razreda po spoznajno emocionalnom pristupu. U spoznajnom aspektu odgovori učenika i učenica uglavnom se nisu razlikovali. U emocionalnom aspektu, u Šeherezadi i Pavani nešto su intenzivnije doživljavane dominantne emocije kada je bio primijenjen spoznajno-emocionalni pristup.
20
Jusup Magazin, Andrijana. „The character of Krsto Frankopan in the anonymous italian epic poem Savorgnanide“. Fluminensia 35, Nr. 2 (28.12.2023): 551–64. http://dx.doi.org/10.31820/f.35.2.10.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
U fondu rukopisa Znanstvene knjižnice u Zadru čuva se ep na talijanskom jeziku nepoznatog autora iz druge polovine 18. stoljeća, koji na naslovnici uz generički naslov Poema, u nastavku predlaže mogući naslov Savorgnanide. Autor kronološkim redoslijedom prikazuje višestoljetni uspon obitelji Savorgnan posvećujući više pjesničkog prostora njezinim najmoćnijim članovima. Jedan od njih je Girolamo Savorgnan (1466. – 1529.), zahvaljujući istaknutoj ulozi u mletačkoj obrani Furlanije u ratu Cambraiske lige. U tom se ratu vojnom vještinom, s druge strane, u vojsci cara Maksimilijana Habsburškog, proslavio Krsto Frankopan (oko 1482. – 1527.). U radu seanalizira ideološka uvjetovanost prikaza i funkcija Krstina lika u epskoj heroizaciji člana obitelji Savorgnan. Pjesnik ističe Krstinu vojnu vještinu kako bi uveličao Girolamovu pobjedu. Međutim, pripisuje mu prijetvornost, lakomost i nepromišljenost kojima suprotstavlja Girolamovu iskrenost, velikodušnost i strpljivost. Zahvaljujući antitetičkom odnosu ovih likova, autor zadovoljava jedno od glavnih obilježja epa: pripovijedanje o sukobu dviju zajednica, pri čemu junak, autor i čitatelj dijele isti, u ovom slučajufilovenecijanski ideologem.
21
Međed, Mile. „ULOGA I PERSPEKTIVE RAZVOJA OBAVJEŠTAJNE SLUŽBE BOSNE I HERCEGOVINE“. СВАРОГ 1, Nr. 4 (01.01.2012): 145. http://dx.doi.org/10.7251/svr1204145m.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Obavještajni sistem Bosne i Hercegovine, do njenog osamostaljenja,odnosno međunarodnog priznanja 1992. godine, treba posmatrati u sklopujugoslovenskog obavještajnog prostora i odgovarajućih snaga, zaduženih za ovu oblast.U toku građanskog rata na prostoru BiH (1992-1995) i pobjedom nacionalnih stranaka,formirane su i nacionalne obavještajne komponente, koje su u toku rata bile međusobnosuprotstavljene i svaka je on njih provodila zadatke tadašnje vlasti.Obavještajna služba BiH danas mora završiti započete reforme i shodno tomeprovesti depolitizaciju i deideologizaciju, te obuku njenih pripadnika uz usklađivanjezakonodavstva iz ove oblasti sa zakonodavstvom zemalja članica Evropske unije iNATO-a, posebno parlamentarni nadzor nad radom službi za zaštitu ljudskih prava isloboda, tajnost rada naspram transparentnosti i sl.
22
Dorbić, Boris, Marija Lizatović und Ivna Podrug. „Percepcije o ukrasnim vrijednostima i primjeni palmi na Mediteranu“. Glasilo Future 1, Nr. 1-2 (30.06.2018): 30–38. http://dx.doi.org/10.32779/gf.1.1-2.1.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Palme su biljne vrste podrijetlom iz tropskih i suptropskih krajeva, velike zemljopisne rasprostranjenosti. One se poistovjećuje sa simbolikom slave i pobjede. Najvjerojatnije su prve palme na područje Dalmacije donijeli Rimljani. Otpornost palmi na hladnoću ovisi o više faktora: mjestu sadnje, izloženosti vjetru, posebice buri, suncu, vlažnosti zraka, tlu, zdravstvenom stanju i izboru kultivara. Premda su palme alohtone vrste koje mogu gubiti na svojim funkcionalnim i estetskim vrijednostima u krajobrazu kod nas su zadržale tradiciju uporabe. Prilikom izrade ovog rada kao izvor primarnih podataka korišteno je anketno istraživanje na području gradova Knina i Splita. Za sekundarne podatke koristile su se različite publikacije i radovi. Cilj anketnog istraživanja bilo je istražiti percepcije i stavove o ukrasnim karakteristikama i primjeni različitih vrsta palmi koje se uzgajaju na području Dalmacije. Istraživanje je provedeno tijekom prve polovice 2018. godine. Odabran je uzorak od 40 ispitanika s područja gradova Knina i Splita. U radu se došlo do zaključaka da su ispitanici bolje ocjene dodijelili "egzotičnijim" vrstama palmi Cocos nucifera, Pritchardia filifera, Jubaea chilensis itd, a manje onim koji se na našim prostorima puno više koriste kao dendro elementi na krajobraznim površinama. Razlog navedenom može biti nepoznavanje, ili traženje "ljepote" u drugim "egzotičnijim" vrstama.
23
Runje, Domagoj. „King, Priests and War in The Temple Scroll from Qumran“. Bogoslovska smotra 93, Nr. 2 (2023): 163–84. http://dx.doi.org/10.53745/bs.93.2.4.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
U ovom radu autor predstavlja pravila o ratovanju koja se nalaze u Zakonu o kralju, dijelu kumranskoga dokumenta 11Q19, poznatoga pod imenom Hramski svitak. Zakon o kralju donosi sve osnovne propise koji se tiču uspostave institucije kralja u Izraelu, a najveći dio tih propisa govori o kraljevim obvezama na vojnom području. Rad je, uz uvod i zaključak, artikuliran u pet dijelova različitog opsega. U prvom dijelu riječ je o organizaciji vojske koja je sastavljana od svih vojno sposobnih muškaraca, među kojima kralj bira ljude i za svoju posebnu osobnu stražu. Potom se donose pravila ratovanja koja ponajviše govore o tome koliki dio vojske kralj može povesti sa sobom u obrambeni i napadački rat. Usto se donose i pravila za podjelu plijena u slučaju pobjede kao i razlozi i posljedice mogućeg ratnog poraza. U trećem dijelu iznose se razlozi i opravdanja za obrambeni i napadački rat iz kojih je razvidno kako je obrambeni rat uvijek opravdan, dok je za napadački rat potrebno božansko odobrenje. Nakon predstavljanja pravila ratovanja u Zakonu o kralju, u četvrtom se dijelu rada ukratko opisuje mogući povijesni kontekst nastanka toga dokumenta. Na kraju, u posljednjem dijelu rada, stvarnost i opravdanost rata u Hramskom svitaku uspoređuje se s naukom Katoličke crkve te sa stavovima sukobljenih strana u aktualnom ratu u Ukrajini.
24
Ivašković, Igor. „The Convergence of the Political Strategies of Slovene Catholic Populists and Liberals in World War I“. Journal of contemporary history 55, Nr. 1 (17.10.2023): 7–34. http://dx.doi.org/10.22586/csp.v55i1.23610.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Autor analizira stavove slovenskih katoličko-narodnjačkih i liberalnih časopisa glede državnopravnih pitanja u razdoblju od Sarajevskoga atentata 1914. do zagrebačkoga sastanka u ožujku 1918. Katoličko-narodnjačka Slovenska pučka stranka početkom rata zauzela je snažan protusrpski stav. Dok je na vanjskopolitičkom planu dio stranke zazivao vojno kažnjavanje Srbije, na unutarnjem stranka unisono zastupa ideju hrvatsko-slovenske državne jedinice unutar Habsburške Monarhije. Slovenski su liberali na drugoj strani, unatoč osudi čina atentata, osuđivali protusrpske demonstracije te pritom naglašavali odgovornost austrougarske politike za eskalaciju rata. Uslijed širih makrogeopolitičkih događaja, prije svega povećanja vjerojatnosti Antantine pobjede, koja je povećavala strah pred implementacijom Londonskoga ugovora, te činjenice da su velikonjemački austrijski krugovi iskoristili rat protiv Srbije za širu protu(jugo)slavensku kampanju u kojoj se svaka emancipacijska težnja Slovenaca i Hrvata prikazivala kao protudržavni element, slovenski katolički narodnjaci mijenjaju strategiju. Nakon uviđanja da ni iskazivanje najsnažnijih proaustrijskih emocija te ulaganje iznimno velikih napora u predočavanje razlike između slovensko-hrvatske trijalističke vizije i velikosrpskoga koncepta neće uroditi plodom, slovenski su katolički narodnjaci krenuli putem okrupnjavanja vlastitoga političkog legitimiteta preko zauzimanja vodećih pozicija u zastupničkim tijelima austrougarskih Južnih Slavena. Budući da je za to bila potrebna i suradnja sa slovenskim liberalima te austrougarskim Srbima, taj je obrat implicirao i prihvaćanje širega južnoslavenskoga koncepta.
25
Takač, Franjo. „KARAKTERISTIKE FILMA KAO KOMUNIKACIJSKOGA KANALA NOGOMETNIH KLUBOVA“. South Eastern European Journal of Communication 4, Nr. 1 (30.06.2022): 65–71. http://dx.doi.org/10.47960/2712-0457.2022.1.4.65.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Otkrićem filma znatno se promijenila spoznaja zbilje čovjeka ondašnjega vremena i njegove okoline. Dolazi do poništenja istodobnosti za promatrača – prvi put ljudi mogu vidjeti točno omeđene pojave s druge lokacije i iz drugoga vremena. U to vrijeme, godine 1895., otkriće i javno predstavljanje filma bili su svojevrsna revolucija – pojava koja do tada nije ni viđena ni predviđena. Međutim, sport i „pokretne slike“ odnosno film zajedno su napravili prve korake, zaslužni su za međusobni uspjeh i javnu afirmaciju. Od prvih sportskih koraka i prvih zabilježenih kadrova filma započelo je stvaranje jedne nove društvene epohe, popularne kulture sporta. Nogomet kao djelić od navedene popularne ukupne kulture sporta, čak nazvaše, ni manje ni više, nego najvažnijom sporednom stvari na svijetu. U današnjemu umreženom i snažno tehnološki prožetom svijetu film živi „novi život“. Pronalazi svoje mjesto kao snažan komunikacijski kanal za prenošenje vlastitih priča, ideja, prikaza itd. Dio nogometne predstave koju publika vidi ili uživo ili putem televizije tek je djelić stvarne slike, vrh ledenoga brijega. Upravo film može prikazati publici sve one događaje koji se odvijaju „iza kulisa“, a koji su doveli do grandiozne pobjede ili čak bili uzrokom katastrofalna poraza. Sve više nogometnih klubova bira film kao komunikacijski kanal kojim će svojoj publici „ispričati pravu stranu priče“. Ciljevi su ovoga rada utvrditi karakteristike filma kao komunikacijskoga kanala nogometnih klubova te dati kratki osvrt povezanosti filma i sporta tijekom povijesti.
26
Szabo, Agneza. „Društvene i političke okolnosti u doba izlaženja časopisa Život (1919.–1944.) i Obnovljeni Život (1971.–2019.)“. Obnovljeni život 74, Nr. 5 (12.05.2020): 645–46. http://dx.doi.org/10.31337/oz.74.5.4.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
U prilogu se donosi pregled najvažnijih društvenih i političkih okolnosti kroz koje je prolazio hrvatski narod tijekom 20. stoljeća, a zajedno s njim i časopis Život, odnosno Obnovljeni Život. O značenju i sadržajima toga časopisa ovdje se ne govori, ali je on i njegova stota obljetnica sastavni dio hrvatske povijesti. Zato su istaknuti u naslovu i njima u čast posvećen je ovaj rad. U ovom radu riječ je o odabiru niza društvenih i političkih okolnosti koje su uzrokovane teškim političkim nepravdama od strane vladajućih režima i struktura moći u kojima se hrvatski narod našao, i to ne svojom voljom. Njihova je bit teško ograničavanje ljudskih prava i sloboda. I u takvim okolnostima hrvatski je narod u osloncu na svoje trajne povijesne i kulturne vrijednosti, među kojima su i katolička vjera i Sveta Stolica, tražio izlaz, koji je, zahvaljujući i promjenama u svijetu, u čijem je žarištu i Drugi vatikanski sabor, i pronalazio. Od tada, i nakon pada Berlinskoga zida, promjene su bile neizbježne. Nažalost, zbog velikosrpske agresije primoran je zakonito se braniti i uz Božju pomoć izvojevati zasluženu pobjedu u Domovinskom ratu (1991.–1995.), te međunarodno priznanje svoje suverenosti i vlastite države — Republike Hrvatske (1992.). Potom i ulazak u NATO i Europsku uniju, u kojoj danas uživa zasluženi ugled. Veliku potporu u tome pružala mu je Sveta Stolica, i osobno sveti otac Ivan Pavao II.
27
Birač, Dimitrije. „Politička ekonomija Hrvatske“. Politička misao 57, Nr. 3 (05.11.2020): 63–98. http://dx.doi.org/10.20901/pm.57.3.03.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Rad se ponajviše bavi analizama hrvatskih ekonomista o procesu pretvorbe i privatizacije 1990-ih. Posljednjih desetljeća, posebno od prvih višestranačkih izbora u travnju 1990., proces političko-ekonomske transformacije presudno je utjecao ne samo na društveno-ekonomsku strukturu Hrvatske nego i na hrvatsku polit-ekonomsku misao. Pregledom znanstvenih radova hrvatskih ekonomista, polit-ekonomista i sociologa te njihovom daljnjom analizom rad ima ambiciju pridonijeti novom pristupu proučavanja procesa pretvorbe i privatizacije. Uza sve razlike u mišljenjima te istraživačkim zaključcima, hrvatski analitičari u jednom su suglasni – bez pretvorbe i privatizacije ne bi se razvio ni kapitalizam u Hrvatskoj. U ovom radu razvija se teza da je proces pretvorbe i privatizacije u suštini bio obnova kapitalizma putem primarne akumulacije kapitala. Ono što se još naziva i divljim kapitalizmom, crony, pa i tajkunskim kapitalizmom, zapravo je bio uobičajeni tijek nastanka i razvoja kapitalizma periferije. Pritom se njegova specifična osobina tiče nacionalne države kojoj je pripala uloga stvaratelja sistema i vladajuće klase, umjesto da se zbilo obrnuto – da je vladajuća klasa stvorila državu i ekonomski sistem. Istovremeno je namjera rada pokazati da nisu dovoljno precizne tvrdnje prema kojima je proces pretvorbe i privatizacije trebao i mogao biti pravedniji u slučaju pobjede druge političke opcije. Na temelju navedenog može se bolje razumjeti paradoks da je Hrvatska u proces pretvorbe i privatizacije ušla kao jedna od zemalja s najboljim pretpostavkama, a iz njega izašla kao jedan od najneuspješnijih primjera.
28
D'Alessio, Vanni. „Luigi Papo (de Montona): Angažiran borac za talijansku Istru - od rata do pseudohistorije“. Vjesnik Istarskog arhiva 24 (2017): 145–58. http://dx.doi.org/10.31726/via.24.6.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Luigi Papo bio je vođa motovunske fašističke skupine koja je sudjelovala u ratu s drugim dragovoljcima fašističkih milicija između 1943. i 1945. godine u Istri. Na kraju borbe uspio je, nakon kratka zatvora u Prestranku (Slovenija), pobjeći u Italiju kako bi izbjegao optužbe za ratne zločine koje je protiv njega pokrenula Jugoslavija. U sljedećim je godinama Papo nastavio svoj aktivizam, sada umjesto vojno djeluje politički, u udrugama istarskih ezula te u njihovim časopisima. Papo je bio plodan autor: napisao je brojne publikacije o staroj i novijoj povijesti Istre te o svojim iskustvima u ratu. Svojim stalnim aktivizmom sudjelovao je u izgradnji narativnoga diskursa o istarskom egzodusu i o fojbama te je imao snažan utjecaj u krugovima ezula i kasnije u različitim sektorima talijanske javnosti. Ovaj članak predstavlja neke trenutke Papova iskustva kao borca, aktivista i pisca, a posebice raspravlja o njegovu dihotomnom pogledu na jezične i nacionalne odnose u Istri.
29
Jurković, Ivan. „Senj i sv. Antun Opat na slikama frankapanskog oltara u Obervellachu“. Senjski zbornik 49, Nr. 1 (12.12.2022): 165–86. http://dx.doi.org/10.31953/sz.49.1.6.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
U dijelu je Duždeve palače (Palazzo Ducale), koji je nazivan Torresella, knez Krsto Frankapan za trajanja Rata Cambraiske lige proveo kao mletački uznik gotovo pet godina (1514. – 1519.). Nakon njegova premještaja u zatvor u Milano, uspjelo mu je sredinom listopada 1519. pobjeći iz zatočeništva – pet tjedana nakon (ne)očekivane smrti supruge mu Apolonije Lang. Njezino je tijelo prema kazivanju Marina Sanuda otpremljeno iz Milana u jedan od Krstinih kaštela u Istri. Koncem studenog je Krsto molio dozvolu od Mlečana da postavi zavjetni oltar u crkvi B. D. Marije od Chiogge, što je vlast zabranila, ali je dopustila da pošalje koga po njegove stvari u Veneciju. Već se u siječnju 1520. nalazio u Apolonijinom dvorcu Falkenstein (Obervellach), gdje je instalirao triptih, danas poznat pod imenom Der Frangipani-Altar. Temom ovog rada dva su detalja na slikama tog oltara koja povjesničari umjetnosti nisu pravilno prepoznali i protumačili – jedan izravno vezan uz likovni prikaz grada Senja.
30
Stojaković, Dušan, und Milena P. Ilić. „KOMUNIKACIJA U TELEVIZIJSKIM REALITY PROGRAMIMA KAO KLJUČAN ČIMBENIK DEKOMPONIRANJA DRUŠTVA I KOLEKTIVNOGA OTUĐENJA NA PRIMJERU TUCKMANOVA MODELA RAZVOJA TIMOVA“. South Eastern European Journal of Communication 3, Nr. 1 (30.06.2021): 51–59. http://dx.doi.org/10.47960/2712-0457.2021.1.2.51.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Televizijski reality programi danas predstavljaju jednu od omiljenijih medijskih formi, uz globalnu popularnost i ogromne prihode. Najveći dio suvremene televizijske publike prati ovakve programe ugledajući se na kulturološke, komunikološke i sociološke modele koji su u njima plasirani. Publika postaje i nevidljivi akter, od čijih odluka, glasanjem i participacijom, u manjoj ili većoj mjeri ovisi kako sama dramaturgija tako i finalni ishod. Životni stilovi postaju sve dinamičniji čineći kolektivno otuđenje stvarnošću, a reality programi samo pridonose međusobnomu udaljavanju ljudi, iako to isprva ne izgleda tako. Tuckmanov model razvoja timova ilustrira konstruktivan nastanak i razvoj jednoga tima, uz ključne faze kroz koje tim prolazi na svome putu k ispunjenju zacrtane misije i postavljenih zadataka. Ovaj model prikazuje i faze uspona i faze padova u okviru razvoja tima. Komunikacija u reality programu, kao jednoj od vodećih televizijskih formi, može se analizirati s gledišta ovoga modela tako što se prvenstveno temelji na timu, a zatim i na razvoju tima, koji je kompatibilan s Tuckmanovim fazama. Problem kod reality programa jest taj što timska komunikacija u jednome trenutku prerasta u a priori izoliranu osobnu kompetitivnost individualnih aktera, gdje više nema prostora za upućenost jednih na druge i timski dijalog. Svatko svakomu postaje konkurencija i prijetnja u borbi za pobjedu. Takav medijski model, koji isprva promovira timski duh, u jednome trenutku prerasta u individualnu težnju za pokoravanjem protivnika u komunikacijskome i svakome drugom smislu te širokim masama auditorija plasira legitimno opravdanje za kolektivno otuđenje, kroz identifikaciju s glavnim akterima reality programa i njihovu agresivnu i isključivu komunikaciju, odnosno kroz dekomponiranje tima kao jedne od najvažnijih socijalnih kategorija.
31
Indra Tama, Annafi, und Isti Pujihastuti. „Determinan Kemandirian Keuangan pada Pemda Tingkat II di Provinsi Jawa Tengah“. EQUITY 24, Nr. 2 (18.01.2022): 263. http://dx.doi.org/10.34209/equ.v24i2.3657.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Penitian ini bertujuan untuk melihat pengaruh Dana Alokasi Khusus (DAK), Belanja Modal, Tingkat Partisipasi Angkatan Kerja, dan Pendapatan Asli Daerah (PAD) terhadap Kemandirian Keuangan Daerah. Tahun pengamatan yang dilakukan dimulai dari tahun 2017 sampai tahun 2019, sedangkan pobjek penelitian dalam penelitian ini dilakukan pada Pemda Tingkat II di Provinsi Jawa Tengah. Dalam penelitian ini metode analisis yang digunakan adalah analisis regresi linier berganda. Populasi dan sampel dalam penelitian ini meliputi kabupaten/kota di Jawa Tengah, dan periode penelitian berlangsung dari tahun 2017 hingga 2019. Dalam penelitian ini digunakan strategi purposive sampling dengan memilih sampel sebanyak 102 titik data. DAK, Belanja Modal, Tingkat Partisipasi Angkatan Kerja, dan PAD ditemukan berdampak pada kemandirian keuangan daerah. DAK dan Belanja Modal berpengaruh negatif cukup besar terhadap kemandirian keuangan daerah, sedangkan PAD berpengaruh positif signifikan, sedangkan tingkat partisipasi angkatan kerja tidak berpengaruh.
32
Marčinko, Ana, und Stanko Perica. „Migranti među nama“. Bogoslovska smotra 93, Nr. 3 (2023): 431–56. http://dx.doi.org/10.53745/bs.93.3.5.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Suvremene migracije su fenomen od iznimne važnosti za veliku većinu modernih društava. Uslijed velikog broja migranata, nedovoljnog angažmana oko čimbenika koji generiraju migracije iz nerazvijenih zemalja te čestih primjera neuspjeha integracije u zapadnim zemljama, učestala je percepcija kako migracije predstavljaju prijetnju i dugoročnu opasnost za imigracijska društva. Kršćanski svjetonazor ipak uvjetuje drukčiju procjenu tog fenomena, kojem pristupa polazeći od temeljnog postulata neotuđivog dostojanstva svake ljudske osobe. Budući da je isti postulat usađen u temelje pravnih sustava demokratskih zemalja, kršćanstvo ima važnu zadaću pomoći ponovno etablirati civilizacijske vrednote koje su u zapadnim zemljama dovedene u krizu postupanjima prema neželjenim migrantima. Posebno to vrijedi za hrvatski kontekst, u kojem zamjećujemo niz aspekata u kojima bi Crkva mogla pomoći državi i građanima svladati konfuznost i apatiju. Osim društvu, time važnu uslugu čini i sebi jer se etablira kao nositeljica društvenih vrednota i promulgira svoj evangelizacijski kapital. Vjera koja nije svedena na tradicionalnu samorazumljivost ne može pobjeći od zauzetosti oko migranata, a ne može tu zauzetost svesti ni na puki humanitarizam. Fenomen suvremenih migracija, dakle, predstavlja velik izazov, ali i veliku, jedinstvenu i povijesnu priliku.
33
Cvrtila, Leon. „Diskurs „post-istine”“. Političke perspektive 9, Nr. 2 (26.12.2019): 65–98. http://dx.doi.org/10.20901/pp.9.2.03.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Rad se bavi analizom i interpretacijom diskursa post-istine, to jest nizom narativa koji okružuju pojam „post-istine“ (eng. „post-truth“) koji je tijekom 2016. doživio eksploziju u javnoj sferi, inspiriran događajima Brexita i pobjede Donalda Trumpa na američkim izborima za predsjednika. Koristeći pristup kritičke analize diskursa te uvide sociologa Pierrea Bourdieua gradi se okvir za zahvaćanje predmeta, metodološki sklop za identifikaciju, prikupljanje i analizu podataka ali i za njegovo temeljno razumijevanje u kontekstu međuodnosa diskursa i društva. Na temelju internetskog pretraživanja prikupljeno je 419 relevantnih članaka na internetskim news portalima, magazinima, akademskim blogovima itd, od kojih je 203 ušlo u konačnu analizu. Prikupljeni sadržaj je sistematiziran te je diskurzivni sadržaj prikazan dijakronijski i tematski. Nakon detaljnog prikaza i interpretacije. Zaključuje se kako je diskurs post-istine ofanzivno-defanzivni poduhvat ocrtavanja linija političke i društvene borbe u suvremenom kontekstu. Ključan pojam istine je identificiran kao univerzalna vrijednost koja je ugrožena u sadašnjem trenutku od strane sila populista i demagoga koji su se okoristili nereguliranim medijima interneta i društvenih mreža. Diskurs post-istine poziva na ujedinjenje oko ideala istine, pod vodstvom onih koji imaju najveći uvid u nju – a to su znanstvenici, stručnjaci pa čak i novinari, shvaćeni kao nositelji epistemičkih vrlina. Na kraju, razmatra se budućnost i analitička korisnost pojma post-istine. Iako se on trudi razumjeti društvene promjene suvremenosti, u konačnici je preopterećen svojim političkim zahtjevima te stoga ne zadovoljava uvjete da postane koristan analitički pojam društvene znanosti. Rad kritizira njegovu viziju depolitizacije, gdje se „epistemički-deprivirani“ neprijatelji diskvalificiraju u moralnom registru, oduzimajući legitimnost njihovim zahtjevima i predstavljanjima, te zahtjeva uvođenje novih institucija kontrole informacija koje otvaraju vrata arbitrarnoj cenzuri i koncentriraju diskurzivnu moć na temelju nejasnog pojma istine. U zaključku se nudi nekoliko daljnjih smjerova istraživanja koji bi pomogli ne samo dodatno razumjeti diskurzivno-društveni aspekt diskursa post-istine nego i društvene fenomene koji ga inspiriraju.
34
Heka, László. „Unrests in Croatia and Hungary in 1903 and the departure of Croatian ban Khuen-Héderváry“. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu 61, Nr. 2 (30.06.2024): 279–98. http://dx.doi.org/10.31141/zrpfs.2024.61.152.279.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Austro-ugarskom nagodbom ustrojena je Dvojna Monarhija. Austrija i Ugarska utvrdile su da su vanjska politika, vojni poslovi i financije zajednički poslovi cijele monarhije, dok su sve druge poslove dvije strane samostalno rješavale. Ugarska je bila vezana i Hrvatsko-ugarskom nagodbom, koja je, pak, Zagrebu osiguravala punu samostalnost u pitanjima unutarnje uprave, pravosuđa, bogoštovlja i javne prosvjete, uključujući i zakonodavnu vlast u tim pitanjima (Hrvatski sabor) te izvršnu (banska vlada). Hrvati su bili priznati za politički narod (taj su status uživali i Mađari u Ugarskoj), a u Trojednoj kraljevini službeni jezik bio je hrvatski. Usto je Hrvatska mogla koristiti svoje nacionalne simbole, a imala je i svoga ministra u Ugarskoj (zajedničkoj, središnjoj) vladi u Budimpešti. U vrijeme dualizma upravljanje zemljom bilo je vrlo teško, jer su kralj, ugarski ministar predsjednik i ban bili u međusobnom odnosu subordinacije, ali su morali uživati i međusobno povjerenje. Godine 1903. došlo je do parlamentarne krize u Austriji, koja se prelila u Ugarsku, dok su u Hrvatskoj izbili nemiri protiv bana i mađarizacije. U ovom radu, na temelju arhivskih spisa Ugarskog sabora, analiziramo kako su se događaji iz Hrvatske manifestirali na Ugarsku i cijelu monarhiju, a dajemo i odgovor na tezu da je ban „pobjegao iz Hrvatske”.
35
Ćeleš, Naim, Milenko Vojvodić und Nijaz Skender. „Komparativna analiza efikasnosti šutiranja u rukometu na ep 2012. godine // A Comparative Analysis of Shooting Efficiency in Handball at Euro 2012“. Спортске науке и здравље - АПЕИРОН 8, Nr. 2 (26.12.2014). http://dx.doi.org/10.7251/ssh1402131c.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Analizom situacione efikasnosti 47 utakmica u obe faze takmičenja sa Evropskog prvenstva u rukometu održanog 2012. godine u Srbiji utvrđena je situaciona efikasnost šutiranja na gol sa šest pozicija (šut sa 6 m, šut sa 9 m, šut sa 7 m, šut iz prolaza, šut sa krila i šut iz kontra napada), sa napomenom da je svaki šut sa ovih pozicija analiziran kao uspješno šutiranje ili neuspješno šutiranje. Uzorak je bio podijeljen u dvije grupe (pobjeda i poraz). Rezultati deskriptivne statistike su pokazali razlike prosječnih rezultata u svim varijablama između pobjedničkih i poraženih ekipa. Značajnost razlika je provjerena T testom. Utvrđeno je da se prosječni rezultati između pobjedničkih i poraženih ekipa statistički značajno razlikuju u varijablama UBG, PROC, ŠKRUS i Š9MNE, dok ostale utvrđene razlike nisu statistički značajne na ovom nivou zaključivanja.
36
Kolumbić, Nikica. „Evropski odjeci i originalne crte u hrvatskoj renesansnoj književnosti“. Radovi. Razdio filoloških znanosti 26, Nr. 16 (20.04.2018). http://dx.doi.org/10.15291/radovifilo.1720.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Ističući kako je jedna od značajnih osobina hrvatske književnosti starijeg razdoblja njezina otvorenost prema evropskim utjecajima, kao i njezina velika vjernost vlastitoj nacionalnoj baštini, autor najprije iznosi neke oblike humanističkog djelovanja u hrvatskim stranama koje su bile izravan odraz zbivanja u susjednoj Italiji (usvajanje antičkih formi života, njegovanje govorništva, sveopća latinizacija itd,). Ali ni te pojave ne bi mogle živjeti na ovom tlu da nisu postojali razvijeni gospodarski, socijalni i kulturni uvjeti kao izraz sve razvijenijega građanskog staleža. Osjetljivi za domaću problematiku, hrvatski su humanisti posebno razvili neke književne forme (npr. govore protiv Turaka). Hrvatski renesansni pjesnici, predstavnici humanističke obrazovanosti koji su pisali na hrvatskom jeziku, razvili su sve one duhovne vrijednosti koje su bile tipične za evropsku renesansnu književnost (isticanje stvaralačke ličnosti, pobjeda individuuma nad univerzumom, isticanje pojedinca, okretanje ovozemaljskoj problematici, nova pjesnička struktura itd.). Ali uz preuzimanje poetskih modela evropskih, uglavnom talijanskih pjesnika, hrvatski su renesansni pjesnici u nekim crtama bili i osebujni: njegovali su specifične ritamske strukture, naslanjali su se na domaću pjesničku baštinu i zadržali su osebujan žanrovski, stilski i tematski kontinuitet. Značajniji pjesnici, usprkos stranim uzorima i poticajima, stvarajući u posebnim okolnostima, obradili su neke osebujne sadržaje i dali neke originalne oblike, postigavši visoku umjetničku razinu. Kao primjer autor navodi osebujno građenje komike u Držićevim djelima, posebnu strukturu renesansne drame kod Lučića i Hektorovićevo složeno pjesničko djelo (od elemenata putopisa, ekloge i poslanice). Sve to proizlazi odatle što su hrvatski renesansni pjesnici imali vrlo razvijen osjećaj za doživljaj domaće stvarnosti.
37
Marjanović, Sanita. „MONETARISTIĈKA TEORIJA“. PRIMUS - INFORMATIKA, PRAVO, EKONOMIJA, BANKARSTVO 2, Nr. 2 (17.02.2017). http://dx.doi.org/10.7251/pmg1602015m.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Monetarizam, kao škola makroekonomske misli, javlja se krajem ĉetrdesetih i polovinom pedeset-ih godina zahvaljujući radovima Miltona Friedmana koji je njen najznaĉajniji predstavnik.Ono što je za sigurno obezbijedilo pobjedu monetarizma nad, ne samo kejnzijancima, već i ostalim makroekonomskim školama, jeste ĉinjenica da su upravo oni pruţili kreatorima ekonomske politike jednostavne ali i efikasne instrumente u ispitivanju ekonomskih ciljeva. Dokazali su da je inflacija veliki problem u privredi, da se moţe otkloniti ponudom novca koja je po njima bila najznaĉajniji instrument ekonomske politike.
38
Obad, Stijepo. „Razvoj školstva u Dalmaciji u preporodno doba“. Radovi. Razdio povijesnih znanosti 29, Nr. 16 (25.04.2018). http://dx.doi.org/10.15291/radovipov.2203.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Do preporodnog pokreta razvoj dalmatinskog školstva tekao je dosta sporo, osobito za Metternichova i Bachova apsolutizma s malim pomakom za ilirskog pokreta i 1848. godine. Nastavni jezik u osnovnim školama i gimnazijama je talijanski, a u seoskim školama hrvatski. Prvi učitelji u gradskim i seoskim osnovnim školama su pretežno svećenici, a u gimnazijama, zbog nedostatka profesorskog kadra, ima i stranaca talijanskoga i njemačkog porijekla. Sve su škole pod nadzorom crkvenih vlasti. Dalmatinski studenti uglavnom se školuju na sveučilištima zapadne polovice Habsburške Monarhije, jer u Dalmaciji nema sveučilišta nego kratkotrajni pravni studij koji je za neoapsolutizma trebao prerasti u pravnu akademiju u Zadru, ali do toga nije došlo zbog nebrige viših austrijskih vlasti.Padom neoapsolutizma i uvođenjem ustavnog života dolazi do preporodnog pokreta, koji je imao odraza i u razvoju školstva, osobito šezdesetih i sedamdesetih godina. U preporodno doba zamjetan je proces demokratizacije koji se očituje u otvaranju novih škola, njihovu ponarođenju, osobito nakon pobjede narodnjaka na izborima za Dalmatinski sabor, povećanju broja školskih obveznika, ukidanju dvojezičnih talijansko-hrvatskih škola i postupnom uvođenju hrvatskoga kao nastavnog jezika. U to doba dolazi do posvjetovljenja škola, novoga zakonodavstva i organizacije školstva, što se očituje u prijelazu na šestogodišnje osnovno obrazovanje i suvremenije programe. Pored tri gimnazije u Zadru, Splitu i Dubrovniku otvorena je i prva učiteljska škola u Zadru, koja će ubuduće itekako utjecati u posvjetovljenju učiteljskoga kadra u Dalmaciji. Dalmatinski maturanti i dalje studiraju na austrijskim sveučilištima, a s otvaranjem Sveučilišta u Zagrebu, uz sve zapreke, neki završavaju studij u tome gradu. Mladi nacionalno probuđeni učitelji i profesori svakako će doprinijeti suvremenoj naobrazbi učenika, političkoj i nacionalnoj integraciji, što se lijepo može pratiti nakon pobjede narodnjaka nad autonomašima na izborima za Dalmatinski sabor 1870. godine.
39
Zeljić, Dejan. „LIGA NARODA – ZAĈETNIK INSTITUCIONALIZACIJE MEĐUNARODNIH ODNOSA“. PRIMUS - INFORMATIKA, PRAVO, EKONOMIJA, BANKARSTVO 2, Nr. 2 (17.02.2017). http://dx.doi.org/10.7251/pmg1602020z.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Osnivanje Ujedinjenih nacija nije prvi pokušaj osnivanja svjetske mirovne organizacije. Budući da su bili pod utiskom zastrašujućih ljudskih i materijalnih gubitaka nakon Prvog svjetskog rata, politiĉari su se zauzimali za saradnju meĊu narodima i spreĉavanje ratova. Godine 1918. potpisano je primirje izmeĊu Njemaĉke i sovjetskih snaga, a da su se evropski drţavnici ponašali u skladu sa pravilima, do rata ne bi ni došlo. Tokom 1914. i 1915. godine strategija i vanjska politika se razrušila i svi su ţeljeli pobjedu, što je ostavilo malo prostora za diplomatiju i dovelo do rata. Svjetski rat je poĉeo kao kabinetski ali je on ispoljio SAD koje su stupile na meĊunarodnu scenu sa samopouzdanjem, snagom idealizma. SAD su ignorisale ravnoteţu snaga na kojoj su se zasnivali svi evropski sporazumi.
40
Bugarski, Marija, und Vlatka Surma Szabo. „Projekt gradske knjižnice Vukovar - Ekoknjižnica: za prijateljstvo s prirodom“. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 60, Nr. 2-3 (08.02.2018). http://dx.doi.org/10.30754/vbh.60.2-3.588.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Gradska knjižnica Vukovar s projektom „Ekoknjižnica: za prijateljstvo s prirodom“ pobijedila je na natječaju „Moja zelena zona“ Zagrebačke banke i osigurala sredstva za uređenje dvorišta u sklopu knjižnice Ogranka Sotin. Pobjedom na natječaju došlo je do orijentacije cjelokupnog poslovanja na ekologiju, održivi razvoj i očuvanje planeta Zemlje. U radu su predstavljene radionice, predavanja, promocije knjiga, predstave, sajam knjiga „LikeBook3 – Zeleno srce grada“ te suradnje sa školama, vrtićima i udrugama s ciljem promocije važnosti očuvanja planeta Zemlje i podizanja svijesti o važnosti eko- logije i održivog razvoja.
41
Čeh-Tomašić, Snježana. „Jedna interpretacija položaja nenaglašene lične zamjenice u djelu »vita dl cola dl rienzo« nepoznatog rimskog autora“. Radovi. Razdio filoloških znanosti 17, Nr. 10 (16.04.2018). http://dx.doi.org/10.15291/radovifilo.1607.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
U uvodnom dijelu sažeto se iznose mišljenja što proizlaze iz studija koje su pratile taj tekst; mogu se izdvojiti dva suprotna stava: 1. tekst je apokrifan; 2. tekst je autentičan. »Pobjedi« toga posljednjega priklonio se C. Merlo, koji ga nakon provedenih jezičnih analiza proglašava izvornim. Nakon toga se pojavljuju dvije studije F. A. Ugolinija, koji više od prethodnika i suvremenika pristupa izučavanju tog teksta s jezične strane. Uz značajne konstatacije o različitim aspektima jezika toga teksta Uigolini ispituje i enklitički i proiklitički položaj osobne zamjenice i sklon je zaključku da je taj posljednji izazvan stilističko-ritmičkim faktorima. Dijelimo autorovo mišljenje da nepoznati Rimljanin nije bio .pisac per accidens, što dokazuju različiti sintaktički postupci upotrebljeni u stilističke svrhe; stoga se i prokliza može smatrati dijelom stilističkog postupka. Takvoj bi se interpretaciji, međutim, moglo ponešto dodati što je i cilj ovog članka. Polazeći od činjenice da je jezik Trecenta pun oscilacija kada se radi o sintaktičkim (i drugim) razinama i da u tom stoljeću koegzistiraju oba sintaktička postupka (enkliza i prokliza) ravnopravno i izmjenično i njihov položaj nije normiran, mišljenja smo da prije gramatikalizacije norme nije moguće pripisati proklizu osobne zamjenice stilističkim namjerama.
42
Šumanović, Vladimir. „Kazimir Katalinić, Od poraza do pobjede. Povijest hrvatske političke emigracije 1945. – 1990., I. i II. svezak (Zagreb: Naklada Trpimir, 2017), 334 + 302 str.“ Journal of Contemporary History 50, Nr. 1 (06.05.2018). http://dx.doi.org/10.22586/csp.v50i1.82.
Der volle Inhalt der Quelle
43
Laksono, Joko Tri. „PERLINDUNGAN HUKUM PEMEGANG POLIS ASURANSI TERHADAP KENDARAAN BERMOTOR DALAM ANGKUTAN PENYEBERANGAN“. Jurnal Hukum Magnum Opus, 01.08.2018. http://dx.doi.org/10.30996/jhmo.v0i0.1765.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Asuransi memegang peranan penting, karena disamping memberikan perlindungan terhadap kemungkinan kemungkinan kerugian yang akan terjadi, asuransi memberikan dorongan yang besar sekali ke arah perkembangan ekonomi lainnya. Sayangnya dalam praktik jaminan perlindungan hukum terhadap pemegang polis asuransi kurang terlindungi. Permasalahan yang selalu dialami oleh pemegang polis adalah sulitnya memperoleh pembayaran ganti kerugian ketika evenement terjadi. Adapun penyebab mengapa polis tidak dibayar oleh perusahaan asuransi adalah karena kurangnya pengetahuan masyarakat itu sendiri, selain juga karena faktor agen asuransi yang tidak memberikan informasi yang jelas. Terhada pobjek suransi yang mengalami kecelakan di dalam pengangkutan maka penerapan Prinsip tanggung jawab pengangkut yang berdasarkan kesalahan, tidak dapat memberikan perlindungan hukum yang maksimal bagi penumpang (korban kecelakaan). Sedangkan keberadaan program asuransi kecelakaan penumpang sebagai wujud tanggung jawab pengangkut mengandung potensi ketidak pastian pembayaran asuransinya.Kata kunci: asuransi, pemegang polis, pengangkut.
44
Veladžić, Edin. „O pripadnicima srpske i hrvatske emigracije muslimanskih korijena u tekstovima Bosanskih pogleda“. Bošnjaci u emigraciji : Adil Zulfikarpašić i nacionalno-politički vidokrug časopisa Bosanski pogledi : zbornik radova, 2023, 149–64. http://dx.doi.org/10.52450/zrbe09.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Uspostava SFR Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata označila je početak formiranja jedne nove srpske i hrvatske emigracije čiju su okosnicu predstavljali kadrovi poraženih kvislinških režima kao što su Nezavisna Država Hrvatska ili Nedićeva Srbija. Nakon vojnog poraza mnogi vojni i politički predstavnici ustaških i četničkih vlasti uspijevaju pobjeći u zapadnoevropske zemlje, Ameriku, Australiju i druge države, gdje se postepeno organiziraju i počinju nacionalno-političko djelovanje. Među tim emigrantima bili su i aktivisti za koje se nedvojbeno može tvrditi da su imali muslimanske korijene. O njihovom vlastitom nacionalnom i vjerskom izboru teško je govoriti jer u nekim konkretnim slučajevima bilježimo otklone od nacionalnih i vjerskih korijena, odnosno identitarno poistovjećivanje sa srpskom ili hrvatskom emigracijom, ovisno o ranijem političkom opredjeljenju. Časopis Bosanski pogledi, glasilo bošnjačke političke emigracije, obrađivao je različite teme koje su se pokazale izuzetno značajnim za izučavanje historije bošnjačkog naroda. U tom smislu se i polemike s pripadnicima srpske i hrvatske emigracije muslimanskih korijena na stranicama tog lista pokazuju vrijednim izvorom za razumijevanje složenosti i višeslojnosti razvojnog puta njegovog nacionalnog i religijskog identiteta.
45
Gerersdorfer, Vera. „Erek i Enida, jedan dvorski roman radosti“. Radovi. Razdio filoloških znanosti 17, Nr. 10 (16.04.2018). http://dx.doi.org/10.15291/radovifilo.1615.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
U Caradiganu u Wallesu kralj Arthur i njegov dvor spremaju se u lov na bijelog jelena. Drevna je to ccmtume (običaj): vitez koji ulovi bijeloga jelena smije poljubiti najljepšu djevojku na dvoru (27—66). Pojavljuje se Erek, mladi lijepi vitez Okruglog Stola. On nije željan pobjede nad bijelim jelenom, ta on nema ni prijateljice za čiju naklonost bi se borio. Bez oružja, štita i koplja ponudi on kraljici Guenièvri svoju pratnju i zaštitu (67—114). Putem mala družina susreće naoružanog viteza u pratnji svoje lijepe dragane. Oboje predvodi patuljak s bičem u ruci. Uljudno kraljica Guenièvra poručuju vitezu da joj se on i prijateljica predstave (115—162), ali patuljak se tomu odlučno suprotstavlja odbijajući kraljičinu glasnicu, koju čak rani u ruku. Nenaoružani Erek ne može zapodjenuti boj s gordim vitezom, ali se zaklinje kraljici da će ga proganjati sve dok mu se ne osveti. Erek odlazi (163—274). U međuvremenu završava lov. Guenièvra predlaže da sačekaju Erekov povratak prije nego što najljepša djevojka na dvoru primi poljubac (275—341). Tragajući za vitezom s patuljkom, Erek stiže pred utvrđeni zamak u kojem se slavi veliko slavlje: vitezovi će se boriti za kopca da bi ga poklonili svojim prijateljicama. Erek saznaje da će pticu osvojiti upravo vitez s patuljkom. Tu mu vijest priopćava siromašni mali plemić, njegov srdačni gostoprimac. Taj »vavasseur« ima kćerku ljepoticu, ali sirotinjski odjevenu. On opremi Ereka potrebnim oružjem, a vitez zamoli ruku njegove kćeri, za koju će osvojiti kopca (342—690). Sutradan on ispuni svoje obećanje i s mladom djevojkom odlazi na Arthurov dvor. Ali prije toga on prepusti kraljici Guenièvri pobjeđenog viteza Ydera, njegovu prijateljicu i patuljka (691—1080).
46
Cambi, Nenad. „Portret bradatog muškarca u Arheološkom muzeju u Zadru“. Radovi. Razdio povijesnih znanosti 26, Nr. 13 (27.02.2018). http://dx.doi.org/10.15291/radovipov.2070.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Među antičkim skulpturama, kupljenim za Arheološki muzej u Zadru na aukciji arheološke zbirke nadbiskupskog seminara u Udinama, nalazi se i jedna monumentalna glava starijeg bradatog muškarca s dugom kosom. Čini se da glava nije pripadala negdašnjoj zbirci Danieli koja je još 1859. godine bila prodana konte P. Cernazai u Udinama, a nakon čije je smrti prešla u posjed nadbiskupije u istom gradu. Nje, naime, nema u popisu koji su načinili J. Bankć i P. Sticotti. Na temelju toga valja zaključiti da vrlo vjerojatno ona nije iz Dalmacije, ali njeno podrijetlo ostaje nepoznato. Usprkos tome zbog vrijednosti portreta i činjenice što pripada jednoj našoj zbirci vrijedno ju je obraditi i propisno objaviti.Na temelju analize i oblika brade portret podsjeća na likove cara Antonina Pija, s obzirom pak na to da postoje značajne fizionomijske razlike, nema dvojbe da se radi o nekoj drugoj osobi, ali je prisutan utjecaj careve ličnosti u modnim detaljima.Na glavi sjedi lovorov vijenac (corona laurea), koji obično pripada carevima kao insignium i to još od doba Cezara i Augusta. Ipak čini se da taj znak dostojanstva i pobjede nije bio striktno ograničen na careve. Vjerojatno su ga nosili i neki drugi istaknuti ljudi kao znak priznanja za značajne pothvate, osobito one na bojnom polju. Stoga valja pretpostaviti da je osoba koju prikazuje ovaj portret morala pripadati nekom vojskovođi ili slično, ali identifikacija nije moguća.Iako sličnost brade, brkova i pramenova kose (osobito onih na čelu) sliče Antoninu Piju, ipak za preciznu dataciju je bila nužna i stilska analiza. Ona je pokazala da su modne i stilske karakteristike u skladu i da je, stoga portret morao nastati negdje između 140. i 150. god. n. e.
47
Taufik, Efendi Nur, und Deby Febriyan Eprilianto. „PARTISIPASI MASYARKAT DESA DALAM PENGEMBANGAN OBJEK WISATA ALAM MANGROVE KARANG KIRING DESA KARANG KIRING, KECAMATAN KEBOMAS, KABUPATEN GRESIK“. Publika, 04.11.2022, 1569–80. http://dx.doi.org/10.26740/publika.v11n1.p1569-1580.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Partisipasi masyarakat dalam pengembangan objek wisata sangat penting. Penting karena masyarakat merupakan pelaku aktif dalam kegiatan kepariwisataan yang bertujuan untuk meningkatkan kesehjatraan masyarakat itu sendiri. Masyarakat harus dilibatkan dalam pengembangan objek wisata dikarenakan sesungguhnya masyarakat sekitar objek wisata yang akan menyediakan kebutuhan untuk para wisatawan serta mengembangkan daya tarik pada objek wisata. Penelitian ini memiliki tujuan untuk memperoleh gambaran yang dalam terkait partisipasi masayarakatdalam pengembangan objek wisata Mangrove Karang Kiring. Metode penelitian yang digunakan dalam penelitian ini adalah deskriptif kualitatif. Pengumpulan data menggunakan wawancara, observasi, dan dokumentasi. Fokus penelitian yang digunakan adalah teori bentuk-bentuk partisipasi menurut Huraerah: partisipasi buah pikir, tenaga, harta benda, keterampilan dan kemahiran.Hasil penelitian menunjukkan bahwa pada indikator partisipasi buah pikir, masyarakat desa memberikan saran pada rapat yang mereka hadiri terkait desain tempat dan penambahan fasilitas pada objek wisata. Pada indikator partisipasi tenaga, masyarakat desa aktif dalam kegiatan kerja bakti baik pembersihan pobjek wisata maupun pembangunan objek wisata. Pada indikator partisipasi harta benda, masyarakat desa memberikan sumbangan berupa makanan dan minuman pada kegiatan kerja bakti. Pada indikator partisipasi keterampilan dan kemahiran, masyarakat memberikan keterampilannya dalam kegiatan pengecatan gladak untuk memperindah objek wisata.. Saran dari penelitian ini adalah Melakukan kegiatan sosialisasi kepada masayarkat untuk meningkatkan kesadaran masyarakat akan pentingnya ikut berpartisipasi dalam pengembangan objek wisata demi kelancaran program.
Community participation in the development of tourism objects is very important. It is important because the community is an active actor in tourism activities that aim to improve the welfare of the community itself. The community must be involved in the development of tourism objects because it is actually the people around the tourist objects that will provide the needs for tourists and develop the attraction of tourist objects. This study aims to obtain an in-depth picture of community participation in the development of the Karang Kiring Mangrove tourism object. The research method used in this research is descriptive qualitative. Collecting data using interviews, observation, and documentation. The focus of the research used is the theory of forms of participation according to Huraerah: the participation of ideas, energy, property, skills and skills. The results showed that on the indicator of participation in ideas, the village community gave suggestions at the meetings they attended regarding the design of the place and the addition of facilities at the tourist attraction. On the indicator of labor participation, the village community is active in community service activities, both cleaning tourism objects and building tourist objects. In the indicators of property participation, village communities make donations in the form of food and drinks for community service activities. On the indicators of skill and proficiency participation, the community provides their skills in gladak painting activities to beautify tourist objects. Suggestions from this research are to carry out outreach activities to the community to increase public awareness of the importance of participating in the development of tourism objects for the smooth running of the program
Keywords: Community Participation , Development, Mangrove Tourism Karang Kiring
Kata Kunci: Partisipasi Masyarakat, Pengembangan, Wisata Mangrove Karang Kiring