Auswahl der wissenschaftlichen Literatur zum Thema „Evropská filozofie“
Geben Sie eine Quelle nach APA, MLA, Chicago, Harvard und anderen Zitierweisen an
Inhaltsverzeichnis
Machen Sie sich mit den Listen der aktuellen Artikel, Bücher, Dissertationen, Berichten und anderer wissenschaftlichen Quellen zum Thema "Evropská filozofie" bekannt.
Neben jedem Werk im Literaturverzeichnis ist die Option "Zur Bibliographie hinzufügen" verfügbar. Nutzen Sie sie, wird Ihre bibliographische Angabe des gewählten Werkes nach der nötigen Zitierweise (APA, MLA, Harvard, Chicago, Vancouver usw.) automatisch gestaltet.
Sie können auch den vollen Text der wissenschaftlichen Publikation im PDF-Format herunterladen und eine Online-Annotation der Arbeit lesen, wenn die relevanten Parameter in den Metadaten verfügbar sind.
Zeitschriftenartikel zum Thema "Evropská filozofie"
Lozar Mrevlje, Janko. „Heidegger in Hisamatsu“. Ars & Humanitas 16, Nr. 2 (29.12.2022): 151–63. http://dx.doi.org/10.4312/ars.16.2.151-163.
Der volle Inhalt der QuelleMarković, Vasilije. „Sloboda veroispovesti i pojam sekularnosti u svetlu Evropske konvencije za ljudska prava“. Eudaimonia, Nr. 3/2019 (09.04.2021): 191–220. http://dx.doi.org/10.51204/ivrs_19311a.
Der volle Inhalt der QuellePerović, Milenko A., Dragan Prole, Željko Kaluđerović, Damir Smiljanić, Una Popović, Mina Đikanović, Nevena Jevtić, Marica Rajković, Nikola Tatalović und Stanko Vlaški. „NASTAVA FILOZOFIJE U VOJVOĐANSKIM GIMNAZIJAMA U MEĐURATNOM PERIODU (Svodna studija Naučno-istraživačkog projekta 2011-2015.)“. ARHE 12, Nr. 23 (16.06.2016): 89. http://dx.doi.org/10.19090/arhe.2015.23.89-115.
Der volle Inhalt der QuelleChevrel, Yves, und Petruša Golja. „Prevodi in njihov doprinos k oblikovanju evropske kulturne dediščine“. Ars & Humanitas 17, Nr. 1 (06.09.2023): 11–23. http://dx.doi.org/10.4312/ars.17.1.11-23.
Der volle Inhalt der QuelleKARAPETROVIĆ, MILENA. „NASLJEĐE METAFIZIČKOG KLUBA: PRAGMATIZAM ČARLSA SANDERSA PERSA“. Arhe 26, Nr. 32 (18.06.2020): 199–217. http://dx.doi.org/10.19090/arhe.2019.32.199-217.
Der volle Inhalt der QuelleLorber, Lučka. „Mednarodna prepoznavnost Oddelka za geografijo Filozofske fakultete Univerze v Mariboru“. Journal for Geography 8, Nr. 1 (15.06.2013): 147–60. http://dx.doi.org/10.18690/rg.8.1.3901.
Der volle Inhalt der QuelleVidmar, Luka. „Tine Germ: Smrt kraljuje povsod in bela Smrt triumfira: Valvasorjevo Prizorišče človeške smrti v evropskem kontekstu“. Ars & Humanitas 11, Nr. 1 (31.07.2017): 232–34. http://dx.doi.org/10.4312/ah.11.1.232-234.
Der volle Inhalt der QuelleVidmar, Luka. „Tine Germ: Smrt kraljuje povsod in bela Smrt triumfira: Valvasorjevo Prizorišče človeške smrti v evropskem kontekstu“. Ars & Humanitas 11, Nr. 1 (31.07.2017): 232–34. http://dx.doi.org/10.4312/ars.11.1.232-234.
Der volle Inhalt der QuellePešec, Sebastijan. „Praznina, etika, nihilizem“. Ars & Humanitas 16, Nr. 2 (29.12.2022): 77–89. http://dx.doi.org/10.4312/ars.16.2.77-89.
Der volle Inhalt der QuelleVulic, Milos. „POLITIČKA FILOZOFIJA ORDOLIBERALIZMA: FENOMEN SOCIJALNO-TRŽIŠNE PRIVREDE“. Srpska politička misao 77, Nr. 3/2022 (27.09.2022): 137–58. http://dx.doi.org/10.22182/spm.7732022.7.
Der volle Inhalt der QuelleDissertationen zum Thema "Evropská filozofie"
Stevan, Bradić. „Režimi čulnosti u modernom evropskom pesništvu (Georg Trakl , T.S. Eliot, Miloš Crnjanski)“. Phd thesis, Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet u Novom Sadu, 2016. http://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=101374&source=NDLTD&language=en.
Der volle Inhalt der QuelleU disertaciji se pokazuje na koji način moderni režim čulnosti učestvuje u konstituisanju modernog evropskog pesništva i kako ono kao odgovor na njegove propozicije, sebi svojstvenim strategijama, uspostavlja alternativne režime, pretendujući da izvrši preraspodelu čulnosti. Istraživanje se koncentriše na poeziju T. S. Eliota, Georga Trakla i Miloša Crnjanskog, kao nomoteta modernizma u njihovim nacionalnim književnostima.
Polazište ove disertacije je shvatanje prema kome ljudska čulnost nije uslovljena samo fiziološkim procesima, već je, takođe, oposredovana kulturnim konstruktima, formiranim u na određenom mestu i u određenom vremenu, čime se čulnost razumeva kao istorijski i kulturno proizveden način spoznaje i razumevanja. Kao obrazloženje ovog stava u radu se daje rekonstrukcija istorijskog kretanja mišljenja o čulnosti, od Kanta i Baumgartena, preko Šilera, Fihtea i Novalisa, do Hegela, Marksa i Ničea. Teorijsko težište rada je, međutim, mišljenje savremenog francuskog filozofa Žaka Ransijera. On pokazuje kako je čulnost organizovana u određene strukture, koje su objedinjene u onome što on naziva režimom čulnosti, kao sistemom očiglednih činjenica čulnog opažanja koje istovremeno ukazuju na postojanje nečega
zajedničkog, ali i na podelu koja određuje delove i pozicije unutar zajednice, kao i način na koji individue učestvuju u ovoj podeli. Odnos između režima čulnosti i književnosti zavisi je od njenog institucionalnog mesta u datoj zajednici, a Ransijer u ovom smislu prepoznaje tri velike konfiguracije: etiči režim slika, reprezentativni režim i estetski režim. Budući da je naše istraživanje istorijski locirano u periodu modernosti, za njega će biti presudan estetski režim u kome se forme opažanja stvarnosti i forme umetničkog stvaranja poklapaju, što znači da književnost može da se razume kao estetska praksa (stgrč. aisthesis, čulno opažanje, praxis, delatnost sobodnih ljudi). Ovo joj omogućava da interveniše u režimu čulnosti, odnosno da vrši preraspodelu onoga što je vidljivo i izrecivo.
Da bi se pokazalo kako se ova intervencija odigrava, potrebno je izložiti središnje mehanizme režima čulnosti u kome se moderno pesništvo javlja, što činimo tako što posežemo za analizama modernih istoričara čulnosti (Jute, Hiršfelder, Smit, Klasen, Hauz, Brodel, Korben, Onfre itd). Njihovi uvidi omogućavaju nam da skiciramo stanje u domenima vida, sluha, mirisa, ukusa i dodira, koji su pozornica na kojima se odigrava data estetska praksa.
Središnji deo rada je analiza poezije Eliota, Trakla i Crnjanskog, odnosno načina na koji ovi pesnici teže da, kao odgovor na iskustvo fragmentacije i kompromitovanja transcendencije, prateći pesničku misao formiranu sa romatizmom i simbolizmom, prevaziđu okvire modernog režima čulnosti i pronađu osnov novog režima. Svaki od pesnika, uprkos konsenzusa oko poetičkih pretpostavki, nudi različit odgovor na ovaj probem, budući da na različit način konstruiše figuru modernog čoveka i sliku stvarnosti u kojoj se on našao. U modernoj stvarnosti oni vide gubljenje identiteta subjekta, prouzrokovanu ili nedostatkom svesti o sopstvenoj natčulnoj suštini ili nedostatkom dobre zajednice posredstvom koje se uspostavlja njegova stabilnost. Eliot kritikuje i odbacuje modernog čoveka jer se u potpunosti okrenuo materijalnoj stvarnosti, Trakl ga pokazuje u njegovoj neprestanoj oscilaciji između žrtve i zločinca, dok ga Crnjanski vidi kao pripadnika populacije
prema kojoj je režim počinio neiskupivu nepravdu. Kao alternativu i mogućnost iskupljenja ovi pesnici nude različite odgovore, od zajednice vernika okupljenih oko išekivanja natčulnog (Eliot), preko ruralnih fiturgijskih zajednice koje bi čuvale dinamičku granicu sa divljinom i spoljašnjošću (Trakl), do simulakruma nacionalne zajednice koja bi bila garant smisla i ovozemaljske radosti pojedinca (Crnjanski). U disertaciji se, konačno, nudi i osvrt na ambivalentne efekte njihovog pesništva u zajednicama u kojima se ono javilo.
Němeček, Radim. „Evropská hermetická filozofie 18. století“. Master's thesis, 2006. http://www.nusl.cz/ntk/nusl-267386.
Der volle Inhalt der QuellePotoček, Jan. „Robert Burton: Melancholie v raně novověké evropské společnosti“. Master's thesis, 2018. http://www.nusl.cz/ntk/nusl-383884.
Der volle Inhalt der QuelleČtvrtník, Mikuláš. „Duchové dějiny v kontextu české a evropské historiografie 19. a 20. století“. Doctoral thesis, 2015. http://www.nusl.cz/ntk/nusl-349326.
Der volle Inhalt der QuelleBücher zum Thema "Evropská filozofie"
Matula, Jozef. Florentine platonism and Central Europe: Florentinischer Platonismus und Mitteleuropa. Olomouc: Univerzita Palackého, 2001.
Den vollen Inhalt der Quelle findenEvropanství a národní identita (1999 Brno, Czech Republic). Evropanství a národní identita: Sborník z konference Evropanství a národní identita uspořádané ke dni 11. listopadu 1999 Centrem pro evropská studia při Katedře filozofie a občanské výchovy Pedagogické fakulty MU v Brně. Herausgegeben von Goňcová Marta und Masarykova univerzita v Brně. Centrum pro evropská studia. Brno: Masarykova univerzita, 2000.
Den vollen Inhalt der Quelle findenHalík, Tomáš. Vzýván i nevzýván: Evropské přednášky k filozofii a sociologii dějin křesʹtanství. Praha: Lidové noviny, 2004.
Den vollen Inhalt der Quelle findenCvetićanin, Neven. Evropska desnica između mača i zakona: Praktična filozofija Karla Šmita. Beograd: Filip Višnjić, 2004.
Den vollen Inhalt der Quelle findenČermák, Vladimír. Antigona, Beckett, Kafka: Myšlenkové souřadnice. Brno: Janáčkova akademie múzických umění v Brně, 2015.
Den vollen Inhalt der Quelle findenHolloway, Betsy. Catechism: Intimations of Feline Immortality. Persimmon Press, 2002.
Den vollen Inhalt der Quelle findenKonferenzberichte zum Thema "Evropská filozofie"
Lobnikar, Branko, Brigita Krsnik Horvat und Kaja Prislan. „Podoba raziskovalcev in pomen komuniciranja znanosti v Sloveniji – Evropska noč raziskovalcev 2019“. In Organizations at Innovation and Digital Transformation Roundabout. University of Maribor Press, 2020. http://dx.doi.org/10.18690/978-961-286-388-3.31.
Der volle Inhalt der Quelle